Računarstvo u oblaku

Postupno preusmjeravanje podataka i usluga u oblaku na rub sastavni je dio cilja. Računalstvu u oblaku potrebna je sigurna i održiva digitalna infrastruktura te sigurna pohrana i prijenos podataka. 

Globalna količina podataka raste vrlo brzo. Iako se računalstvo u oblaku danas uglavnom odvija u velikim podatkovnim centrima, taj će se trend do 2025. preokrenuti: Očekuje se da će se 80 % svih podataka obrađivati na pametnim uređajima bliže korisniku, poznatom kao računalstvo na rubu mreže. Dostupnost računalstva na rubu mreže i računalstva u oblaku ključna je u računalnom kontinuitetu kako bi se osigurala najučinkovitija obrada podataka. Energetski učinkovita i pouzdana infrastruktura na rubu mreže i infrastruktura u oblaku bit će ključna za održivu upotrebu tehnologija računalstva na rubu mreže i računalstva u oblaku.

Ta široka ambicija u pogledu računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže temelji se na dvama ciljevima digitalnog desetljeća EU-a. Do 2030.:

• 75 % europskih poduzeća trebalo bi za svoje aktivnosti upotrebljavati tehnologije računalstva u oblaku.
• Diljem Europe bit će raspoređeno 10 000 klimatski neutralnih i vrlo sigurnih rubnih čvorova. Njima će se osigurati potrebna povezivost i omogućiti brzi prijenos podataka.

Najnoviji podaci Eurostata upućuju na to da se 2023. 45,2 % poduzeća koristilo uslugama računalstva u oblaku (+4,2 postotna boda od 2021.), ali smatra da se donošenje znatno razlikuje ovisno o veličini: 77,6 % velikih poduzeća, 59 % srednjih poduzeća i 41,7 % malih poduzeća koristilo se uslugama računalstva u oblaku.

Za postizanje tih ciljeva potreban nam je širok raspon mjera koje odražavaju složenost i stratešku važnost te teme. Komisija je stoga pokrenula sve alate koji su joj na raspolaganju, a koji proizlaze iz europske podatkovne strategije, digitalne strategije, digitalnog desetljeća, industrijske strategije i programa digitalnih ulaganja.

Prijedlog akta o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije

Komisija će 2025. predložiti Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije kako bi se kapaciteti podatkovnih centara EU-a barem utrostručili u sljedećih pet do sedam godina i u potpunosti zadovoljile potrebe poduzeća i javnih uprava EU-a do 2035. Aktom će se pojednostavniti uvođenje podatkovnih centara utvrđivanjem odgovarajućih lokacija i pojednostavnjenjem postupaka izdavanja dozvola za projekte koji ispunjavaju kriterije održivosti i inovacija. Istodobno će se rješavati sve veća potražnja za energijom promicanjem energetske učinkovitosti, usvajanjem inovativnih tehnologija hlađenja i upravljanja energijom te integracijom podatkovnih centara u širi energetski sustav.

Kako bi se ojačala digitalna suverenost Europe u sektoru računalstva u oblaku, Akt će djelovati zajedno s predloženom jedinstvenom politikom računalstva u oblaku za javne uprave i javnu nabavu na razini EU-a. Tim će se kombiniranim pristupom potaknuti rast europskih pružatelja usluga računalstva u oblaku i dati prednost upotrebi vrlo sigurnih kapaciteta računalstva u oblaku za vrlo kritične slučajeve upotrebe.

Europska strategija za podatke

Mjerama predloženima u podatkovnoj strategiji EU-a olakšat će se prelazak na rub, a istodobno će se razviti interoperabilne usluge računalstva u oblaku i na rubu mreže kako bi se poduprla izgradnja zajedničkih europskih podatkovnih prostora. Korisnici i pružatelji usluga moraju se osjećati sigurnima pri prelasku u oblak i imati koristi od visoke razine tržišnog natjecanja. Djelovanja kojima se doprinosi postizanju tih ciljeva su: 

• Ulagati u važan projekt od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) kojim će se objediniti energetski učinkovita i pouzdana infrastruktura u oblaku i povezane usluge.
• Simpl, održiv i siguran posrednički softver otvorenog koda koji će omogućiti federacije od oblaka do ruba i biti osnovni softver za napajanje podatkovnih prostora koji inače financira EU.
• EU planira sastaviti skup pravila u obliku pravilnika EU-a o računalstvu u oblaku i smjernica o javnoj nabavi usluga obrade podataka. Pravilnikom će se osigurati jedinstveni europski okvir relevantnih obvezujućih i neobvezujućih pravila za korisnike i pružatelje usluga računalstva u oblaku u Europi. Kako bi se povećala učinkovitost i kvaliteta javne nabave usluga obrade podataka u Europi, u Smjernicama će se predložiti preporuke za provedbu dosljednih nacionalnih politika dopunjenih sveobuhvatnim skupom ključnih kriterija za usluge obrade podataka koje tijela javnog sektora trebaju uzeti u obzir tijekom natječajnog postupka.
• U okviru Akta o kibersigurnosti Europska agencija za kibersigurnost ENISA radi na europskom programu kibersigurnosne certifikacije za usluge računalstva u oblaku (EUCS). Programom će se poduzećima, javnim upravama i građanima pružiti veća jamstva da su njihovi podaci sigurni bez obzira na to gdje se pohranjuju ili obrađuju.
• Pravedno i konkurentno tržište računalstva u oblaku kao dio Akta o podacima: Rješavanjem pitanja ovisnosti o pružatelju usluga Aktom o podacima nastoji se brzo, besplatno i tehnološki fluidno promijeniti pružatelja usluga u oblaku. Cilj mu je i povećati interoperabilnost i osigurati zaštitne mjere za međunarodne prijenose podataka.
• Zaštita podataka u oblaku:  Komisija je olakšala platformu za industriju za izradu dvaju kodeksa ponašanja za zaštitu podataka u oblaku. Više informacija o obradi osobnih i neosobnih podataka u oblaku dostupno je u Komisijinim Smjernicama o miješanim skupovima podataka.
• Uredbom oslobodnom protokuneosobnih podataka,  kojom se, zajedno s Općom uredbom o zaštiti podataka, povećava pravna sigurnost za korisnike u oblaku osiguravanjem slobodnog kretanja svih podataka u EU-u. 

Europsko mapiranje protoka podataka omogućit će procjenu obujma i gospodarske vrijednosti protoka podataka prema europskom digitalnom gospodarstvu te će poduzećima pružiti vrijedne uvide. 

Digitalna strategija

Računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže bit će među digitalnim tehnologijama koje će pridonijeti ciljevima održivosti iz europskog zelenog plana podupiranjem novih digitalnih rješenja. Komisija istodobno radi na poboljšanju održivosti računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže, posebno mjerama usmjerenima na učinkovitost resursa podatkovnih centara kako bi se ostvario cilj da „do 2030. podatkovni centri moraju biti klimatski neutralni i visoko energetski učinkoviti”. Trenutačni su primjeri kako to postići: uključivanje podatkovnih centara u taksonomiju EU-a za održive djelatnosti, nove odredbe Direktive o energetskoj učinkovitosti, kriterije zelene javne nabave ili Kodeks ponašanja za energetski učinkovite podatkovne centre.   

Digitalno desetljeće

Osim dvaju ciljeva koji se odnose na uvođenje računalstva u oblaku u poduzećima i povećanje broja rubnih čvorova, EU će ulagati u višedržavne projekte. VPZEI za usluge računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže sljedeće generacije dio je višedržavnog projekta o europskoj zajedničkoj podatkovnoj infrastrukturi i uslugama u okviru programa politike za digitalno desetljeće. Radit će u bliskoj kombinaciji s mogućim Konzorcijem za europsku digitalnu infrastrukturu (EDIC) za sektorske zajedničke europske podatkovne prostore. 

Ulaganja u nove i međusektorske tehnologije računalstva u oblaku pridonijet će izgradnji sljedeće generacije infrastrukture računalstva u oblaku, među ostalim kako bi se omogućili zajednički europski podatkovni prostori. Nove usluge u oblaku morat će odgovoriti na zahtjeve visokih standarda u pogledu zaštite podataka, učinkovitosti, otpornosti i energetske učinkovitosti. Usluge i infrastruktura morat će zadovoljiti buduće potrebe za digitalizacijom industrije i javnog sektora. EU konkretno ulaže u ta područja razvojem računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže te otvorenog koda u Europi putem programa financiranja EU-a Obzor Europa, programa DIGITAL Europe, Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). 

Vidi također Investing in Cloud, Edge and the Internet of Things 

Industrijska strategija

Cilj je Europskog saveza za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku oblikovati sljedeću generaciju sigurnih, niskougljičnih i interoperabilnih usluga i infrastrukture u oblaku i na rubu mreže. Putem te platforme za industrijsku suradnju javne i privatne strane surađuju na, među ostalim, planu ulaganja i pravilima javne nabave za računalstvo u oblaku.