Podaci

Podaci su osnovni element suvremenih društava i neprestano ih proizvodimo sve više: građani ih stvaraju dok pretražuju internet, rezerviraju putovanja ili kupuju odjeću na internetu, a javna tijela generiraju ih, primjerice, iz praćenja vremenskih prilika i prometa. Zato vas možda neće iznenaditi to što se očekuje da će se postojeća količina podataka u razdoblju od 2018. do 2025. upeterostručiti.

U digitalnom dobu te smo goleme količine podataka u stanju obraditi brže nego što smo to ikad zamišljali i upotrijebiti ih za gotovo bezbroj namjena. Pravilno upotrijebljeni podaci građanima mogu donijeti koristi kao što su personalizirani lijekovi, jeftinije javne usluge, sigurniji i čišći javni prijevoz te još mnogo toga.

Proizvođačima i MSP-ovima oni služe kao pokretač inovacija za razvoj novih proizvoda i usluga. Podaci doprinose i ostvarenju europskog zelenog plana: oni pridonose zaštiti našeg planeta jer optimiziraju potrošnju energije i smanjuju naš ugljični otisak. Podaci o okolišu mogu nam pomoći u borbi protiv klimatskih kriza, kao što su poplave i šumski požari, dok zahvaljujući onima koje prikupimo praćenjem potrošnje energije u zgradama i automobilima možemo smanjiti ispuštanje ugljika. 

Da bismo iskoristili taj potencijal, podatke moramo razmjenjivati na pouzdan način, poštujući pritom pravila i vrijednosti EU-a, naprimjer u području zaštite podataka, intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni. Zato stvaramo novi model s jasnim pravilima: otvoreno, ali suvereno europsko jedinstveno tržište za podatke. To će biti snažan pokretač inovacija i otvaranja novih radnih mjesta. 

Za podatke je ključna bila 2020. Naime, u veljači 2020. predstavljena je europska podatkovna strategija, kojom su uvedene mjere za iskorištavanje cijelog potencijala onoga što podaci nude i mjere za zaštitu podataka, kako bi se podaci čuvali na siguran i pouzdan način. U njoj su usto utvrđeni ciljevi i pravila za iskorištavanje podataka na jasan i pouzdan način u korist građana, poduzeća, istraživača i javnih uprava.

Neki od glavnih elemenata europske podatkovne strategije su:

• omogućivanje slobodnog protoka podataka unutar EU-a i među sektorima
• uklanjanje zapreka dijeljenju podataka pomoću tehničke infrastrukture, propisa i etičkih smjernica
• poticanje objedinjavanja podataka koji su specifični za pojedini sektor
• autonomija EU-a upružanju europskih usluga računalstva u oblaku.

Radi ostvarenja tih ciljeva Komisija je u studenome 2020. predložila Akt o upravljanju podacima. Njime želi olakšati međusektorsku razmjenu podataka u cijelom EU-u kako bi se potaknuo rast, građanima i poduzećima dala veća kontrola nad vlastitim podacima i povećalo povjerenje u njih te ponudio europski model obrade podataka kao alternativa praksi velikih tehnoloških platformi. U toj ključnoj etapi podatkovne politike pružit će se i potpora europskim podatkovnim prostorima, koji će potaknuti dijeljenje podataka u nekoliko područja, od energetike i mobilnosti do zdravlja i europskog zelenog plana.

Tijekom digitalnog desetljeća bit će ostvarene i druge ključne etape. Predloženi Akt o podacimapomoći će u stvaranju pravednog podatkovnog gospodarstva, u kojem europska poduzeća i građani imaju veću kontrolu nad svojim podacima, a vlade mogu na dobrobit društva bolje iskoristiti velike količine podataka koje posjeduje privatni sektor. Usto, novim pravilima o visokovrijednim skupovima podataka iz Direktive o otvorenim podacima omogućit će se besplatan pristup određenim skupovima podataka u cijelom EU-a, primjerice meteorološkim podacima i podacima o mobilnosti.