Stajališta sudionika prikupljena su tijekom internetske participativne radionice održane 27. siječnja 2021. u okviru aktivnosti savjetovanja predviđenih za reviziju Direktive o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa (BCRD). Komentari prikupljeni od dionika tijekom radionice, kao i povratne informacije dobivene u okviru javnog savjetovanja i drugih aktivnosti savjetovanja uključit će se u Komisijinu evaluaciju, procjenu učinka i novi zakonodavni prijedlog. Ovo izvješće ne predstavlja stajalište Komisije u pogledu predmeta niti isključuje konačni ishod postupka preispitivanja BCRD-a.
Internetska radionica za sudjelovanje imala je koristi od uravnoteženog sudjelovanja (42 % dionika na tržištu i 53 % javnih tijela) od oko 180 predstavnika iz 23 države članice i niza dionika, od operatora elektroničkih komunikacija, drugih mrežnih operatora, operatora fizičke infrastrukture i njihovih udruženja, javnih tijela (nacionalnih, regionalnih, lokalnih) kojima su povjerene zadaće utvrđene u BCRD-u i stručnjaka.
Radionica je otvorena glavnim govorom gđe Rite Wezenbeek, direktorice za povezivost u Glavnoj upravi za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (DG CONNECT), koja je predstavila dvostruku tranziciju na zeleno i digitalno gospodarstvo kao golemu priliku za Europu i jedan od glavnih prioriteta Europske komisije. Nadalje, pandemija bolesti COVID-19 naglasila je važnu ulogu elektroničkih komunikacijskih mreža u životu građana i strategijama poduzeća. U vezi s time gđa Wezenbeek podsjetila je da će EU za razdoblje 2021. 2027. staviti na raspolaganje 1,8 bilijuna eura financijskih sredstava za potporu oporavku od krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i dugoročnim prioritetima EU-a u različitim područjima politika. Osim digitalnih ciljeva koji se podupiru iz različitih programa EU-a, u svakom nacionalnom planu za oporavak i otpornost trebalo bi izdvojiti najmanje 20 % sredstava za digitalnu tranziciju.
Gđa Wezenbeek podsjetila je da su glavni ciljevi revizije BCRD-a, koja je predviđena za prvo tromjesečje 2022., sljedeći: omogućiti brže i učinkovitije uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta (VHCN), uključujući svjetlovodnu infrastrukturu i mrežu 5G; kako bi se osiguralo da su pravila usklađena s Europskim zakonikom elektroničkih komunikacija (EECC), koji države članice moraju primjenjivati od kraja prošle godine te kako bi se istražili mogući poticaji za prijelaz na održivije mreže. U tom pogledu Komisija bi nastavila ulagati napore u poticanje privatnih ulaganja u mreže pametnom regulacijom prilagođenom budućnosti kako bi se potaknulo učinkovitije uvođenje naprednih elektroničkih komunikacijskih mreža. Naposljetku, pozvala je sve sudionike da aktivno doprinesu raspravama i zajedno oblikuju reviziju ove Direktive.
Sažetak glavnih stajališta prikupljenih od sudionika
- Infrastruktura za povezivost imat će ključnu ulogu u gospodarskom oporavku Europe. Poduprijet će se i razvoj budućih inovativnih usluga, postići veća digitalizacija gospodarstva i premostiti digitalni jaz koji je i dalje ključno pitanje. EU bi trebao zadržati svoje ambicije jer postoje očekivanja u pogledu sveprisutne pokrivenosti svjetlovodnim vlaknima diljem Europe.
- EECC i njegovo pravodobno prenošenje i provedba ključni su za uvođenje mreže. Također je važno pojasniti odnos s revidiranim instrumentom, posebno u pogledu simetričnih/asimetričnih obveza i koncepata koji se upotrebljavaju u oba instrumenta.
- BCRD je ključan za uvođenje mreže. Potencijal nekih korisnih pravila iz Direktive nije u potpunosti iskorišten, djelomično zbog dobrovoljne prirode mnogih odredbi. Neki su sudionici istaknuli fragmentiranu provedbu Direktive i poteškoće u izvršenju, što bi moglo dovesti do fragmentacije tržišta diljem EU-a.
- Sljedeća pitanja i dalje su ključna za uvođenje mreže: pojednostavnjenje opterećujućih administrativnih postupaka (dozvola, postupak, vremenski raspored, pravila), stavljanje na raspolaganje informacija o planiranim građevinskim radovima i postojećoj fizičkoj infrastrukturi, proširenje pristupa fizičkoj infrastrukturi javnih tijela, prevladavanje poteškoća u izgradnji sinergija s različitim komunalnim mrežama, poboljšanje planiranja i koordinacije, jačanje uloge jedinstvene informacijske točke (SIP).
- Ključnu ulogu imaju jedinstvena informacijska točka i tijela za rješavanje sporova. Uloga SIP-a mogla bi se poboljšati (npr. jedinstvenom ulaznom točkom za zahtjeve za izdavanje dozvola, većom koordinacijom i transparentnošću, načelima pristupa i troškova, upravljanjem, upotrebom standardiziranih i digitalnih postupaka). Mogle bi se poboljšati informacije o rezultatima postupaka rješavanja sporova, kao i suradnja između SIP-ova i tijela za rješavanje sporova.
- Situacija na tržištu i pravna situacija znatno se razlikuju diljem EU-a, iako se čini da su izazovi isti. Potencijalno blaži pristupi mogu biti korisni u određenim područjima, a paket instrumenata za povezivost pozitivan je alat. Iako bi vrlo dalekosežno usklađivanje na razini EU-a moglo biti izazov u nekim područjima, stanje bi se moglo poboljšati uklanjanjem različitih pravila, uvjeta i procesa u svakoj državi članici (npr. uvođenjem bržeg i učinkovitijeg postupka izdavanja dozvola u okviru centraliziranog sustava i/ili usklađenih pravila, smjernicama o raspodjeli troškova i drugim aspektima određivanja cijena itd.). Kad je riječ o potencijalnom pravnom instrumentu, neki su sudionici pozvali na donošenje uredbe, dok su drugi izrazili želju za direktivom.
- Kad je riječ o održivijim elektroničkim komunikacijskim mrežama, dijeljenje mreže ili zajedničko uvođenje može pridonijeti postizanju tog cilja. Prijelaz s bakrenih na svjetlovodne mreže koje dovodi do isključivanja bakra može imati važnu ulogu u smanjenju ekološkog otiska sektora. Pri preispitivanju Direktive o oporavku i sanaciji banaka trebalo bi uzeti u obzir i utjecaj mreža na okoliš.
- Moglo bi se razmotriti olakšavanje pristupa imovini u javnom vlasništvu za instalaciju elemenata mreže izvan koncepta malih ćelija, kao i neke dosljedne pristupe korištenim tehnikama uvođenja, kao što je mikrotrenširanje.
- Postoji potreba za brzom suradnjom i koordinacijom među relevantnim nadležnim tijelima, među ostalim na lokalnoj razini. U tom bi pogledu posebno lokalna tijela imala koristi od pojačane potpore (npr. s pomoću informatičkih alata, s pomoću materijala za osposobljavanje i informiranje itd.).
Novi pokretači uvođenja mreže – stajališta sudionika
Nove potrebe na tržištu elektroničkih komunikacija u kontekstu uvođenja VHCN-a uključuju usklađivanje fragmentiranog okruženja za izdavanje dozvola za uvođenje mreža i bolju provedbu. Suradnja među lokalnim tijelima i s operaterima te koordinacija mehanizama planiranja bili bi vrlo važni jer su postupci izdavanja dozvola ponekad usporili uvođenje mreže.
Neki su sudionici pozvali i na zajedničko planiranje mreža svjetlovodne mreže do kuće (FTTH) i 5G mreža zbog sinergija među njima, istodobno ističući nedostatak kvalificirane radne snage i nevoljkost nekih lokalnih tijela u pogledu tehnika mikrotehnologije koje bi mogle znatno smanjiti troškove uvođenja. Kad je riječ o društveno-gospodarskim koristima uvođenja mreže VHCN za lokalne zajednice, neki su sudionici naglasili važnost podupiranja malih i srednjih subjekata poticanjem stručnog znanja, kao i pružanja smjernica lokalnim tijelima i stavljanja na raspolaganje javnih sredstava.
Kad je riječ o dvostrukoj tranziciji na zeleno i digitalno gospodarstvo, sudionici su se složili o važnosti potencijalnih mjera za smanjenje ekološkog otiska uvođenja mreža i pozvali na uravnotežen pristup. Ključni elementi koji bi mogli dovesti do smanjenja ekološkog otiska, i za pasivne i za aktivne elemente, uključuju dijeljenje postojeće infrastrukture, koordinaciju građevinskih radova, omogućivanje boljeg pristupa javnim dobrima i komunalnim uslugama te upotrebu podzemnih mreža.
Trajni problemi i predložena rješenja – stajališta sudionika
Sudionici su pozvali na pojašnjenje područja primjene BCRD-a, posebno kako bi se uzeo u obzir koncept VHCN-a, revidirala definicija fizičke infrastrukture, uključila imovina koja je u vlasništvu javnih tijela ili kojom ona upravljaju, pojasnile obveze u pogledu pristupa fizičkoj infrastrukturi, kao i koncept „poštenih i razumnih uvjeta” u pogledu pristupa fizičkoj infrastrukturi i njezina određivanja cijena te osigurala usklađenost s odredbama Europskog zakonika elektroničkih komunikacija.
Sudionici su se složili da je potrebna bolja koordinacija među javnim upravama i pozdravili paket instrumenata za povezivost kao vrlo koristan alat koji prikupljanjem najboljih praksi i poticanjem razmjene informacija među javnim upravama omogućuje državama članicama da uče jedne od drugih i provedu mjere za prevladavanje nekih od glavnih trenutačnih prepreka.
Sudionici su smatrali da su pravna sigurnost i upravljanje važna pitanja te su neki od njih pozvali na donošenje nacionalnih smjernica za rješavanje sporova (npr. u pogledu mehanizama određivanja cijena, rokova), kao i na ažurirani pravni okvir, posebno u pogledu pravila o državnim potporama, administrativnih postupaka i kazni za upravitelje zgrada koji neopravdano odbijaju pristup operaterima.
Neki su sudionici priznali da odredbe BCRD-a o koordinaciji građevinskih radova nisu u velikoj mjeri iskorištene te su istaknuli potrebu za usklađenim pravilima, posebno o razinama elektromagnetskih polja i postupcima izdavanja dozvola. Neki su sudionici tvrdili da je nedostatak koordinacije u pogledu pristupa mreži usporio uvođenje i povećao njezine troškove. Pozvali su na koordinaciju dodjele prava puta za uvođenje mreže i za ugradnju antena, posebno za uvođenje 5G i svjetlovodne mreže. Neki su sudionici istaknuli i različite tehnike i pravne odredbe koje se primjenjuju na druge mrežne sektore, što otežava međusektorsku koordinaciju.
Neki su sudionici istaknuli da bi pristup javnoj infrastrukturi mogao doprinijeti smanjenju troškova uvođenja te su pozvali na bolji pristup javnim dobrima i infrastrukturi.
Kad je riječ o transparentnosti i SIP-u, većina sudionika složila se da bi bila korisna jedinstvena platforma koja bi omogućila bolji pristup informacijama o postojećoj fizičkoj infrastrukturi i planiranim građevinskim radovima, kao i osiguravanje pojačane koordinacijske uloge. Integracija postojećih platformi na lokalnoj razini u jedinstvenu platformu na nacionalnoj razini bila bi korisna, posebno za lokalna tijela koja nemaju potrebno stručno znanje ili resurse. Sudionici su podsjetili da bi i privatni sektor trebao poboljšati ispunjavanje obveza transparentnosti kako bi se točno mapirala fizička infrastruktura.
Postupci izdavanja dozvola – stajališta sudionika
Dionici na tržištu istaknuli su velik broj dozvola i vrijeme potrebno za pripremu zahtjeva zbog različitih pravila unutar država članica i među njima. Sudionici su se složili da postoji snažna potreba za usklađivanjem i pojednostavnjenjem administrativnih postupaka za uvođenje mobilnih i fiksnih mreža. Točnije, neki su sudionici pozvali na jednostavnije postupke izdavanja dozvola, posebno za manje građevine ili putem okvirnih sporazuma. Posebne dozvole koje se odnose na kulturnu ili okolišnu baštinu navedene su kao posebno složene. Neki su sudionici istaknuli korisnost prešutnog odobrenja za poticanje uvođenja mreže i pozvali na njezinu proširenu uporabu, uz postupke ublažavanja ili čak izuzimanje određenih vrsta uvođenja iz dozvola.
Mnogi sudionici pozvali su na centralizirani sustav izdavanja dozvola (npr. jedinstvena kontaktna točka koja se temelji na standardiziranim digitalnim postupcima) koji bi na transparentan način trebao pružati informacije o statusu zahtjeva za izdavanje dozvola, kao i bolju administrativnu koordinaciju, posebno za uvođenje velikih mreža koje obuhvaćaju nekoliko regija. To je rješenje posebno namijenjeno pružanju potpore lokalnim tijelima koja nemaju dovoljno sredstava ili stručnosti.
Nekoliko sudionika pozvalo je na proširenje postupaka izdavanja dozvola izvan bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa, u skladu s člankom 57. Europskog zakonika elektroničkih komunikacija. Nadalje, sudionici su podržali usklađivanje uvjeta za izdavanje dozvola s dodjelom prava puta, među ostalim u pogledu primjenjivih pristojbi i naknada. Sudionici su podržali i ideju o troškovno utemeljenim dozvolama i naknadama za ugradnju, kao i pravo puta, a neki od njih pozvali su na besplatan pristup krovovima ili za određene vrste jednostavnih instalacija/radova, kao što su određene antene za mobilne mreže ili mikrotrenširanje.