U okviru programa Obzor 2020. na raspolaganje je stavljeno oko 1 milijardu EUR sredstava EU-a za napore u području istraživanja i razvoja u okviru žarišnog područja digitalizacije europske industrije (DEI), u sektorima kao što su energetika, mobilnost, građevinarstvo i proizvodnja. U postupku proizvodnje danas se sve više upotrebljavaju digitalne inovacije kao što su umjetna inteligencija, internet stvari, računalstvo u oblaku i analiza velikih podataka. Integriranjem tih novih rješenja tvornice mogu digitalno razvijati svoje procese, potičući kreativnost i smanjujući vrijeme provedeno od projektiranja do proizvodnje.
U okviru projekta Fleksibilni i autonomni proizvodni sustavi za proizvode dizajnirane po narudžbi, koji je pokrenut u studenome 2017. i koji prima sredstva EU-a u iznosu od oko 1,5 milijuna eura, razvijen je, potvrđen i diseminiran integrirani i modularni okvir za povećanje kvalitete i učinkovitosti u zrakoplovnoj proizvodnji te za olakšavanje usluga održavanja. U okviru poziva EUB-02 – 2017. u okviru programa Obzor 2020. na temu pilot-projekta u području interneta stvari: Pametna prilagodba proizvodnje” kako bi se potaknula suradnja između Europe i Brazila. FERER je dokazao svoju otvorenu i standardiziranu programsku opremu IoT-a koja se primjenjuje na podu prodavaonice, koja može provoditi simulacije, automatizirati logistiku i pružati brze i jeftine usluge popravka. To je postignuto povezivanjem digitalno integriranih usluga s proizvodnim operacijama, upotrebom alata za decentralizaciju razmjene podataka i postupka donošenja odluka. Demonstracija tehnologija provedena je u dva pilot-projekta: jedan je domaćin ThyssenKrupp u Brazilu, a drugi Embraer u Portugalu.
Jedan od primjera rezultata koji proizlaze iz ubrzanog projektnog ciklusa njegove su savjetodavne usluge za pružanje senzorskih podataka u industrijskom internetu stvari kako bi se omogućilo brzo utvrđivanje anomalija u okolišu. Arhitektura programa otvorenog interneta stvari omogućuje pružanje dodatnih senzora, vizualizaciju podataka u stvarnom vremenu i upravljanje u podu trgovine, što omogućuje prijenos i obradu senzora u stvarnom vremenu u cijelom lancu odlučivanja te neometanu koordinaciju za donošenje odluka. U okviru projekta izrađen je model rangiranja senzora prilagođen korisnicima koji dovodi do popisa odgovarajućih senzora s pomoću upita koji se temelje na zahtjevima korisnika. Razlog za stvaranje mehanizma za rangiranje senzora bila je velika količina i raznolikost uključenih hardverskih i softverskih elemenata, što je dovelo do velike količine podataka koji se obrađuju u ograničenom vremenu i omogućilo brzo utvrđivanje anomalija u tvorničkom okruženju.
Još jedan od važnih rezultata projekta alat je kojim se povećava autonomija automatiziranih vozila s vodičem (AGV) slijedeći prediktivni vizualni put. Digitalno rješenje upotrebljava vizualne senzore i može se upotrebljavati u industrijskim skladištima, u kojima se AGV-ovi usmjeravaju oko objekta slijedeći orijentacijsku traku. Time se povećava sposobnost snalaženja čak i s nesavršenošću površine, kamera i pokretnih robota, čime se povećava razina inherentne otpornosti.
Digitalna rješenja razvijena u okviru projekta omogućuju proizvodnim poduzećima s proizvodnim lokacijama u Europi i Brazilu da iskoriste predstojeće prilike u četvrtoj industrijskoj revoluciji (industrija 4.0). Uz potporu financijskih sredstava EU-a tvornice budućnosti moći će se usredotočiti na digitalizaciju svojih procesa, poticanje novih proizvodnih tehnologija i bolje upravljanje energijom i materijalima, čime će im se omogućiti ne samo brži, već i pametniji rad.