Susjedi EU-a

EFTA i EGP

Europski gospodarski prostor (EGP) uključuje članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) Norveške, Islanda i Lihtenštajna. Zemlje EFTA-e koje se pridružuju EGP-u mogu sudjelovati na jedinstvenom tržištu EU-a a da nisu članice EU-a. Donose gotovo sve relevantne propise EU-a, uključujući neke propise koji uključuju digitalni svijet.

Švicarska

Bilateralni program Švicarske i EU-a trenutačno je usmjeren na pregovore o Sporazumu o institucionalnom okviru kako bi se osigurala homogena primjena zakona o unutarnjem tržištu u EU-u i Švicarskoj.

Zemlje kandidatkinje

Sedam zemalja trenutačno sudjeluje u procesu proširenja EU-a. 

Telekomunikacijski operateri EU-a imaju velike poslovne aktivnosti u većini zemalja proširenja. U većini zemalja proširenja donesene su nove nacionalne politike kojima se definiraju ciljevi uvođenja širokopojasnog pristupa.

Tržišta elektroničkih komunikacija u potpunosti su liberalizirana u svim zemljama kandidatkinjama. Sve su zemlje prilagodile svoje nacionalno zakonodavstvo radi usklađivanja s Direktivom o elektroničkoj trgovini te su uspostavile nacionalna regulatorna tijela za digitalne komunikacije. Međutim, nacionalna usklađenost sa zakonodavstvom EU-a razlikuje se u politici spektra i prelasku s analogne na digitalnu televiziju.

Kad je riječ o audiovizualnoj politici, samo su Crna Gora i Albanija dosad u potpunosti uskladile s Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama. Zabrinutost u pogledu slobode izražavanja i medija u zemljama proširenja i dalje je prisutna, a njihov se status posljednjih godina pogoršao u nekim zemljama.

Izmjene turskog zakonodavstva o internetu posebno su zabrinjavajuće jer se njima uvodi niz mjera koje bi mogle ometati pravo korisnika interneta na privatnost, čime se dodatno ograničava sloboda izražavanja.    

Zapadni Balkan

Europska komisija donijela je 6. veljače 2018. Strategiju za zapadni Balkan. Najavila je i pokretanje Digitalne agende zajedno s partnerima u regiji.

U okviru te digitalne suradnje,održan je 5. sastanak na vrhu o digitalnoj budućnosti zapadnog Balkana 21. i 22. rujna 2022. u Prištini, na Kosovu, a raspravljalo se o mnogim digitalnim kretanjima u regiji. Početkom ove godine pokrenut je regulatorni dijalog između EU-a i zapadnog Balkana, koji je prvenstveno bio usmjeren na zelenu i digitalnu politiku te je, osim toga, obilježeno buduće sudjelovanje zapadnog Balkana u programu Digitalna Europa.

Na čelu rasprava bili su i umjetnainteligencija i kibersigurnost, a osnovala se radna skupina za umjetnu inteligenciju koja bi radila na temama povezanima s umjetnom inteligencijom i umjetnom inteligencijom te osigurala zajedničko djelovanje sa zemljama EU-a. Kako bi se spriječile i bolje otkrile prijetnje kibersigurnosti, zapadni Balkan postigao je dogovor o jačanju suradnje s Europskom komisijom i Agencijom Europske unije za kibersigurnost.  

Zapadni Balkan sada će sudjelovati u godišnjem izvješćivanju o indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI) u skladu s metodologijom EU DESI.

Sudionici su također prepoznali uspjeh zapadnog Balkana u njegovu regionalnom režimu bez roaminga te je dogovoren rad na daljnjem smanjenju naknada za roaming, uključujući za podatke, između EU-a i zapadnog Balkana.

Istočno partnerstvo (EaP)  

Odnosi EU-a u digitalnom gospodarstvu i društvu sa šest istočnih susjeda EU-a (Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Republika Moldova i Ukrajina) razvijaju se u okviru europske politike susjedstva i Istočnog partnerstva.

Gruzija, Republika Moldova i Ukrajina potpisale su sporazume o pridruživanju s EU-om. Sporazumi uključuju odredbe o području slobodne trgovine koje obuhvaćaju elektroničke komunikacije, digitalno povjerenje i e-trgovinu.

Cilj je suradnje s regijom Istočnog partnerstva podijeliti iskustva EU-a o digitalnoj transformaciji s istočnim susjedima EU-a. Cilj mu je i olakšati provedbu relevantnih dijelova triju sporazuma o pridruživanju.

Zajedno s GU-om NEAR, GU-om TRADE i ESVD-om, Glavna uprava za povezivanje razvila je višegodišnju strategiju usmjerenu na unapređenje digitalnog gospodarstva i društva u regiji Istočnog partnerstva. Strategija je u skladu sa zakonodavstvom EU-a i najboljim praksama. Glavne teme ove strategije uključuju:

• prva mjera digitalnog gospodarstva u regiji Istočnog partnerstva (.pdf) pod robnom markom EU4Digital
• potpora uvođenju nacionalnih strategija za širokopojasni pristup u regiji Istočnog partnerstva
• povezivanje Istočnog partnerstva (EaPConnect)
• jačanje kiberotpornosti regije Istočnog partnerstva (.pdf)

 Europska komisija razvila je strategiju EU-a za regiju Istočnog partnerstva u punoj suradnji s državama članicama EU-a i zemljama Istočnog partnerstva. Ključne ključne etape ostvarene tijekom proteklih godina su:

• 2015: U Deklaraciji sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Rigi prepoznat je potencijal digitalnog gospodarstva i društva za regiju Istočnog partnerstva. Ministri iz šest zemalja Istočnog partnerstva i država članica EU-a sastali su se u Luksemburgu na prvom ministarskom sastanku Istočnog partnerstva o digitalnom gospodarstvu. U zajedničkoj izjavi (.pdf) ministri su potvrdili svoju predanost iskorištavanju mogućnosti povezanih s digitalnim gospodarstvom i društvom.
• 2016: U zajedničkoj izjavi nakon sastanka na ministarskoj razini o digitalnoj zajednici održanog u Bruxellesu sudionici su se složili da će pokrenuti niz regionalnih tematskih mreža pod markom EU4Digital. Svrha je tih mreža razmjena najboljih praksi i iskustava te promicanje suradnje.
• 2017: Suradnja u digitalnom gospodarstvu i društvu s regijom Istočnog partnerstva i unutar nje potvrđena je zajedničkom izjavom s drugog ministarskog sastanka Istočnog partnerstva o digitalnom gospodarstvu održanog u Tallinnu 5. listopada 2017. Ti se zaključci nalaze i u izjavi sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva (.pdf).
• 2019: Relevantni ministri šest zemalja Istočnog partnerstva i država članica EU-a sastali su se 28. veljače 2019. u Bukureštu na 3. ministarskom sastanku Istočnog partnerstva o digitalnom gospodarstvu i donijeli zajedničku izjavu koja uključuje plan za regionalni sporazum o roamingu Istočnog partnerstva do kraja 2020.

Južni susjedi

Odnosi EU-a s južnim susjedima EU-a (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Palestina i Tunis) u digitalnom gospodarstvu i društvu razvijaju se u okviru europske politike susjedstva i Unije za Mediteran, koja uključuje sve južne susjede EU-a i Mauritaniju.

Ministri zaduženi za digitalno gospodarstvo u zemljama članicama Unije za Mediteran (UzM) donijeli su 2014. izjavu kojom se obećava bliska suradnja. Cilj je deklaracije pomoći zemljama da iskoriste prednosti digitalnog gospodarstva u euromediteranskom području.

Izjava je rezultirala osnivanjem Stručne radne skupine za digitalno gospodarstvo i pristup internetu kako bi se razmotrili načini za napredak prema tom cilju. Stručna skupina okuplja vladine dužnosnike i druge dionike iz privatnog sektora, nevladine organizacije, međunarodne organizacije i razvojne banke.

Promjene uvedene strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a u okviru Junckerova mandata pružile su novu priliku za odnose EU-a s južnim Sredozemljem. O tome se raspravljalo na konferenciji dionika na visokoj razini Digital4med održanoj 8. travnja 2019. u Bruxellesu.

Konferencija je bila usmjerena na područja koja mogu imati najveći učinak i u kojima EU ima relevantno iskustvo i dokazano stručno znanje. Na konferenciji su utvrđene različite vrste suradnje usmjerene na pokretanje političkog angažmana na ministarskoj razini. Sljedeći korak bit će utvrđivanje konkretnih mjera i traženje političkog odobrenja.

Odnosi EU-a i Rusije u digitalnom gospodarstvu i društvu obuhvaćeni su cjelokupnom politikom EU-a prema Rusiji.