Europska komisija blisko surađuje s trećim zemljama koje su geografski bliske Europskoj uniji.
EFTA-e i EGP-a
Europski gospodarski prostor (EGP) uključuje članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) Norvešku, Island i Lihtenštajn. Zemlje EFTA-e koje se pridruže EGP-u mogu sudjelovati u jedinstvenom tržištu EU-a, a da nisu članice EU-a. Donose gotovo sve relevantne propise EU-a, uključujući neke koji se odnose na digitalni svijet.
Švicarska
Bilateralni program između Švicarske i EU-a trenutačno je usmjeren na pregovore o Sporazumu o institucijskom okviru kako bi se osigurala homogena primjena zakona o unutarnjem tržištu u EU-u i Švicarskoj.
Države kandidatkinje
Sedam zemalja trenutačno sudjeluje u procesu proširenja EU-a.
Telekomunikacijski operateri EU-a imaju velike poslovne aktivnosti u većini zemalja proširenja. U većini zemalja proširenja donesene su nove nacionalne politike kojima se definiraju ciljevi uvođenja širokopojasnog pristupa.
Tržišta elektroničkih komunikacija potpuno su liberalizirana u svim zemljama kandidatkinjama. Sve su zemlje prilagodile svoje nacionalno zakonodavstvo kako bi bilo u skladu s Direktivom o elektroničkoj trgovini te su uspostavile nacionalna regulatorna tijela za digitalne komunikacije. Međutim, nacionalno usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a razlikuje se u politici spektra i prijelazu s analogne na digitalnu televiziju.
Kad je riječ o audiovizualnoj politici, dosad su se samo Crna Gora i Albanija u potpunosti uskladile s Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama. U zemljama proširenja i dalje postoji zabrinutost u pogledu slobode izražavanja i medija, a njihov se status posljednjih godina pogoršao u nekim zemljama.
Izmjene turskog zakonodavstva o internetu posebno su zabrinjavajuće jer se njima uvodi niz mjera kojima se potencijalno zadire u pravo korisnika interneta na privatnost, čime se dodatno ograničava sloboda izražavanja.
Zapadni Balkan
Europska komisija donijela je 6. veljače 2018. Strategiju za zapadni Balkan. Također je najavila pokretanje Digitalne agende zajedno s partnerima u regiji.
U okviru te digitalne suradnje održan jepeti sastanak na vrhu o digitalnoj budućnosti zapadnog Balkana21. i 22. rujna 2022. u Prištini (Kosovo) te se raspravljalo o mnogim digitalnim kretanjima u regiji. Početkom ove godine pokrenut je regulatorni dijalog između EU-a i zapadnog Balkana, koji je prvenstveno bio usmjeren na zelenu i digitalnu politiku, a dodatno je obilježeno buduće sudjelovanje zapadnog Balkana u programu Digitalna Europa.
Umjetna inteligencija i kibersigurnost također su bile predvodnice rasprava osnivanjem radne skupine za umjetnu inteligenciju koja će raditi na temama povezanima s umjetnom inteligencijom i umjetnom inteligencijom te osigurati zajedničko djelovanje s državama članicama EU-a. Kako bi se spriječile i bolje otkrile kibersigurnosne prijetnje, zapadni Balkan postigao je dogovor o jačanju suradnje s Europskom komisijom i Agencijom Europske unije za kibersigurnost.
Zapadni Balkan sada će sudjelovati u godišnjem izvješćivanju o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) u skladu s metodologijom EU-a za DESI.
Sudionici su prepoznali i uspjeh zapadnog Balkana u njegovu regionalnom režimu besplatnog roaminga te su postigli dogovor o daljnjem smanjenju naknada za roaming, među ostalim za podatkovni promet, između EU-a i zapadnog Balkana.
Istočno partnerstvo (EaP)
Odnosi EU-a u digitalnom gospodarstvu i društvu sa šest istočnih susjeda EU-a (Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Republika Moldova i Ukrajina) razvijaju se unutar okvira europske politike susjedstva i Istočnog partnerstva.
Gruzija, Republika Moldova i Ukrajina potpisale su sporazume o pridruživanju s EU-om. Sporazumi uključuju odredbe o području slobodne trgovine koje obuhvaćaju elektroničke komunikacije, digitalno povjerenje i e-trgovinu.
Suradnjom s regijom Istočnog partnerstva nastoji se podijeliti iskustvo EU-a o digitalnoj transformaciji s istočnim susjedima EU-a. Cilj mu je i olakšati provedbu relevantnih dijelova triju sporazuma o pridruživanju.
Zajedno s GU-om NEAR, GU-om TRADE i ESVD-om GU Connect razvio je višegodišnju strategiju usmjerenu na unapređenje digitalnog gospodarstva i društva u regiji Istočnog partnerstva. Strategija je u skladu sa zakonodavstvom i najboljom praksom EU-a. Najvažnije točke ove strategije uključuju:
- prva mjera za digitalno gospodarstvo u regiji Istočnog partnerstva (.pdf) pod brendom EU4Digital
- podupiranje uvođenja nacionalnih strategija širokopojasnog pristupa u regiji Istočnog partnerstva
- Istočno partnerstvo Connect (EaPConnect)
- jačanje kiberotpornosti regije Istočnog partnerstva (.pdf)
Europska komisija razvila je strategiju EU-a za regiju Istočnog partnerstva u punoj suradnji s državama članicama EU-a i zemljama Istočnog partnerstva. Ključne etape ostvarene tijekom proteklih godina su sljedeće:
- 2015: U deklaraciji sa sastanka na vrhu (.pdf) sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Rigi prepoznat je potencijal digitalnog gospodarstva i društva za regiju Istočnog partnerstva. Ministri i ministrice iz šest zemalja Istočnog partnerstva i država članica EU-a sastali su se u Luxembourgu na prvom ministarskom sastanku Istočnog partnerstva o digitalnom gospodarstvu. U zajedničkoj izjavi (.pdf) ministri i ministrice potvrdili su svoju predanost iskorištavanju mogućnosti povezanih s digitalnim gospodarstvom i društvom.
- 2016: U zajedničkoj izjavi nakon sastanka na ministarskoj razini o digitalnoj zajednici održanog u Bruxellesu sudionici su se složili da će pokrenuti niz regionalnih tematskih mreža pod brendom EU4Digital. Svrha je tih mreža razmjena najboljih praksi i iskustava te promicanje suradnje.
- 2017: Suradnja u digitalnom gospodarstvu i društvu s regijom Istočnog partnerstva i unutar nje potvrđena je zajedničkom izjavom s drugog ministarskog sastanka Istočnog partnerstva o digitalnom gospodarstvu održanog u Tallinnu 5. listopada 2017. Ti su se zaključci pojavili i u izjavi sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva (.pdf).
- 2019: Relevantni ministri šest zemalja Istočnog partnerstva i država članica EU-a sastali su se 28. veljače 2019. u Bukureštu na trećem ministarskom sastanku Istočnog partnerstva o digitalnom gospodarstvu i donijeli zajedničku izjavu koja uključuje plan za regionalni sporazum o roamingu Istočnog partnerstva do kraja 2020.
Južni susjedi
Odnosi EU-a s južnim susjedima EU-a (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Palestina i Tunis) u digitalnom gospodarstvu i društvu razvijaju se unutar okvira europske politike susjedstva (EPS) i Unije za Mediteran (UzM), koja uključuje sve južne susjede EU-a i Mauritaniju.
Ministri zaduženi za digitalno gospodarstvo u zemljama članicama Unije za Mediteran (UzM) usvojili su izjavu kojom se obvezuju na blisku suradnju u 2014. Deklaracijom se želi pomoći zemljama da iskoriste prednosti digitalnog gospodarstva u euromediteranskom području.
Deklaracija je rezultirala osnivanjem stručne radne skupine za digitalno gospodarstvo i pristup internetu kako bi se razmotrili načini napredovanja prema tom cilju. Stručna skupina okuplja vladine dužnosnike i druge dionike iz privatnog sektora, nevladine organizacije, međunarodne organizacije i razvojne banke.
Promjene koje je donijela strategija jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a u okviru Junckerova mandata pružile su novu priliku za odnos EU-a s južnim Sredozemljem. O tome se raspravljalo na konferenciji dionika na visokoj razini Digital4med održanoj 8. travnja 2019. u Bruxellesu.
Konferencija je bila usmjerena na područja koja mogu imati najveći učinak i u kojima EU ima relevantno iskustvo i pokazao je stručno znanje. Na konferenciji su utvrđene različite vrste suradnje usmjerene na pokretanje političkog angažmana na ministarskoj razini. Sljedeći korak bit će utvrđivanje konkretnih mjera i traženje političke potpore.
Odnosi EU-a i Rusije u digitalnom gospodarstvu i društvu dio su cjelokupne politike EU-a prema Rusiji.
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika