Iako je program transparentnosti doveo do globalnog kretanja otvorenih podataka, od 2014. do 2020. otvoreno je samo oko 3 % svjetskih podataka. To je uglavnom zato što je bila usmjerena na učinkovitost i vođena tehnologijom, pa su samo veliki gradovi, s više od milijun stanovnika, općenito imali koristi. Trenutačni razvoj događaja pokazuje da od pukog stavljanja usluga i podataka na raspolaganje na internetu vlade i lokalne uprave sada napreduju prema modelu suradnje za razmjenu podataka. Ta nova paradigma mogla bi stvoriti vrijednost za 85 % europskih gradova koji nisu iskoristili prednosti obećanja otvorenih podataka.
Kako bi se stvorilo poticajno pravno okruženje, cilj je podatkovne strategije EU -a učiniti EU predvodnikom u društvu temeljenom na podacima stvaranjem jedinstvenog tržišta za podatke. Predlaže se izrada podatkovnog okvira EU-a kojim bi se poduprla razmjena podataka za inovatore. Aktom o upravljanju podacima predlaže se zajednički sloj upravljanja za europske podatkovne prostore, dok će se Akt o podacima (predviđen za treće tromjesečje 2021.) baviti razmjenom podataka između poduzeća i vlade (B2G). Naposljetku, provedbenom uredbom Direktive o otvorenim podacima definirat će se niz visokovrijednih skupova podataka koji će se morati besplatno staviti na raspolaganje putem aplikacijskih programskih sučelja.
Međutim, kako bi se gradovima i zajednicama omogućio pristup relevantnijim podacima koji su im potrebni za upravljanje gradovima i donošenje politika te stvaranje tržišta podataka koja čuvaju privatnost, bit će potrebni i posebni mehanizmi za razmjenu podataka. To bi trebao stvoriti podatkovni prostor za klimatski neutralne i pametne zajednice; interoperabilno, pouzdano i sigurno okruženje u kojem se trenutačno rascjepkani i raspršeni podaci mogu razmjenjivati među onima koji postaju dio tog podatkovnog prostora, na temelju dobrovoljnih sporazuma i pod određenim uvjetima (npr. prava pristupa, prava na ponovnu uporabu, licencije, oznake cijena itd.). Postoji niz mogućih načina na koje gradovi već koriste podatke u posjedu privatnog sektora, na primjer doniranjem podataka, javnom nabavom podataka, razmjenom podataka ili čak klauzulama o natječajima. Međutim, predstojeći podatkovni prostor trebao bi pomoći u širenju tih rješenja s pomoću sustava upravljanja s više dionika i odgovarajuće tehničke arhitekture. Poduprijet će se i rješavanje međusektorskih izazova, npr. otkrivanje poplava ili ublažavanje klimatskih događaja.
Članovi podatkovnog prostora zajednički će se dogovoriti o osnovnim temama podataka (relevantnima za ciljeve zelenog plana) kojima će se pristupiti, dijeliti, upotrebljavati i ponovno upotrebljavati u gradovima i zajednicama EU-a, pod sličnim uvjetima. Podatkovni prostor trebao bi se temeljiti na potražnji; odgovaranje na konkretne potrebe gradova i osiguravanje osmišljavanja usluga usmjerenih na građane. Sa stajališta gradova, pristup podacima privatnog sektora od javnog interesa od ključne je važnosti, pa bi možda mogli imati koristi od povlaštenih uvjeta za pristup takvim podacima i njihovu ponovnu uporabu.
U pogledu osnovnih skupova podataka ili tema podataka, informacije o lokaciji (GIS, INSPIRE), podaci iz komunalnih službi (npr. otpad, voda, potrošnja energije) te podaci o okolišu (npr. o kvaliteti zraka, vremenskim uvjetima itd.) navedeni su kao vrlo važni. Ovisno o poslovnom modelu i potrebama gradova, važni su i podaci o stanovništvu/popisu te podaci operatora mobilnih telefona i 5G mreža jer oni mogu pružiti prikaz prometa u gotovo stvarnom vremenu, raspodjelu broja stanovnika po danu i tokove putovanja na posao. U kontekstu pametnih gradova kombinacijom tih podataka omogućile bi se integrirane (međudomene) gradske usluge, što zahtijeva interoperabilnost, modularnost, zajedničke podatkovne modele, API-je i povjerenje.
Kako bi se osigurala interoperabilnost, minimalni mehanizmi interoperabilnosti (MIM-ovi) koje su podržali deklaracija i zajednica Living-in.eu pružaju zajedničke podatkovne modele (na temelju postojećih modela kao što su SAREF, DATEX II, GSMA, schema.org) i iii. tržište (koje setemelji na forumu TM, poslovnom API-ju i Fiware Business EcoSystemu) kako bi se omogućio pristup tim modelima podataka. Olakšavaju i upravljanje informacijama o kontekstu, upravljanje osobnim podacima i nabavu Mehanizma za poštenu umjetnu inteligenciju; posljednje dvije trenutačno su u tijeku. Baš kao i Mehanizma, sastavnice infrastrukture za digitalne usluge CEF-a, kao što su Context Broker, infrastruktura za testiranje velikih količina podataka, elektronička identifikacija, e-dostava i e-potpis, skup su normi i tehničkih specifikacija te se odnose na zajedničke generičke digitalne kapacitete koji pokrivaju osnovne potrebe bilo koje platforme za digitalne usluge. Stoga gradovi ne bi trebali početi od nule, već mogu početi upotrebom postojećih alata i na njima se temeljiti te stoga od samog početka biti interoperabilni. Rad na Europskom okviru za interoperabilnost pametnih gradova i zajednica (EIF4SCC) također je ključan za stvaranje podatkovnog prostora za pametne zajednice. Cilj je ovog projekta olakšati šire usvajanje pametnih gradova i tehnologija te razvoj novih usluga osiguravanjem interoperabilnosti među domenama, gradovima, regijama i granicama. Ovim će se projektom omogućiti zajednički pristup definiranju interoperabilnosti za pametne gradove i zajednice te osigurati usklađeni način razmišljanja o njezinim aspektima.
Ključno će biti iupravljanje podatkovnim prostorom i tako cijeli lokalni podatkovni ekosustav. U nedavnoj studiji istaknuta je uloga lokalnih vlasti u orkestraciji ekosustava, važnost angažmana stkena, što je ključno za definiranje i integraciju relevantnih dionika, a zatim za raspodjelu vrijednosti unutar ekosustava među akterima, pitanjima povezanima s podacima i pristupom gospodarskoj održivosti:
Upravljanje svim podacima relevantnima za gradove moglo bi biti problem, posebno s obzirom na to da predviđanja upućuju na to da će se eksplozija podataka u sljedećih pet godina pomnožiti s pet zbog povezanih uređaja, čime će se stvoriti pritisak na to gdje i kako pohranjivati i obrađivati naše podatke u Europi. Tendencija pokazuje i prelazak s uglavnom središnje infrastrukture oblaka na rub mreže, tj. blizu krajnjih korisnika, uključujući gradove. Taj pomak, zajedno sa sve većim očekivanjima krajnjih korisnika u pogledu sigurne infrastrukture s niskom potrošnjom energije i obradom u stvarnom vremenu, gradovi bi mogli biti zainteresirani za upotrebu infrastrukture u oblaku. To bi moglo dovesti do povećanja učinkovitosti proračuna IT-a za 50 %, omogućiti usluge obrade podataka u stvarnom vremenu i osigurati siguran način smještanja podataka na lokalnoj razini ili na udružen način s drugim gradovima.
Usporedno s razvojem podatkovnog prostora pametnih zajednica, u izradi je nekoliko drugih sektorskih podatkovnih prostora, od kojih svaki ima vlastite posebnosti. Prostorom za podatke o mobilnosti nastoji se povećati dostupnost ključnih podataka za potporu prijevozu putnika i tereta, olakšati međusektorska razmjena i ponovna uporaba podataka za multimodalnost, pomoći u ponovnoj uporabi podataka i poboljšati mogućnost pronalaženja podataka. Prostor za zdravstvene podatke uključivat će (vrlo) osjetljive podatke, pouzdane skupove zdravstvenih podataka, iznimno osjetljive genomske podatke i slike o raku. Kako bi se osigurala interoperabilnost, razvijaju se zajedničke tehničke specifikacije, okviri povjerenja i okvir za kibersigurnost, zajedno sa zakonodavnim prijedlogom o europskom prostoru za zdravstvene podatke tijekom 2021.
Podatkovni prostor za klimatski neutralne i pametne zajednice bit će važan i za urbane digitalne blizane. Nekoliko projekata EU-a provodi tajkoncept (DUET, LEAD, DigiTranScope, URBANAGE itd.), dok Eindhoven, Newcastle, Rennes, Luksemburg i Ujedinjena Kraljevina uspostavljaju blizane usmjerene na njihove posebne potrebe. Pitanja povezana s pravnom sigurnošću u pogledu razmjene podataka, vlasništva podataka, uloga i odgovornosti u pogledu podataka, dostupnosti i kvalitete podataka te aspekata privatnosti vrlo su važna za urbane digitalne blizane. S druge strane, mogle bi biti korisne tehničke odredbe, organizacijski pristupi, stečena iskustva i zajednica u vezi s provedbom Direktive INSPIRE (prostorne informacije za praćenje politike zaštite okoliša).
U okviru pokreta Living- in.eu zajednica je utvrdila niz ikonskih projekata; digitalna rješenja za nekoliko društvenih izazova s više tehnologija. Kao početak, naglasak će biti na urbanim digitalnim blizancima (npr. za urbanističko planiranje ili prediktivno održavanje), osobnim karticama i gradskoj zračnoj mobilnosti, dok bi drugi mogli uslijediti u budućnosti. Stoga se gradovi i zajednice pozivaju da se pridruže pokretu kako bi počeli surađivati na zajedničkoj viziji i uvjetima koji je omogućuju.
Za detaljnije informacije vidjeti cjelovito izvješće u prilogu.