Napredno računalstvo

Danas će većina vas znati što je gigabajt – to je mjera pohrane podataka, od kojih je jedan dovoljan za 20 glazbenih albuma ili 542 kopije albuma War and Peace.

Ali, znate li što je gigaflops? Ovo je malo kompliciranije. Gigaflops je mjera performansi računala. FLOPS (ili flops) su operacije s plutajućim točkama u sekundi, a gigaflops je oko milijardu plutajućih operacija u sekundi. Prosječno prijenosno računalo može raditi na bilo čemu između 250 gigaflopsa i 400 gigaflopsa, što je dovoljno za pregledavanje interneta, pokretanje uredskog softvera, igranje igara i pokretanje softvera za uređivanje fotografija.

Međutim, prijenosna računala nisu najmoćnija računala. Ta čast pripada strojevima u kategoriji računalstva visokih performansi, ili HPC ukratko. HPC sustavi ne mjere se u gigaflopsima, već u petaflopsima: milijun milijardi operacija u sekundi. Uskoro će se mjeriti u eksaflopsima, koji obavljaju milijardu operacija u sekundi, što je jednako kombiniranoj računalnoj snazi svih mobilnih telefona u EU-u. Jedan od primjera HPC-a danas je superračunalo LUMI u Finskoj koje sufinancira EU i koje može dosegnuti vrhunac od 550 petaflopsa. To je isto kao i kombinirana snaga 1,5 milijuna prijenosnih računala. Ako bi ova prijenosna računala bila naslagana jedno na drugo, to bi bio toranj visok preko 23 kilometra.

HPC sustavi i ono što rade već su u središtu naših života. Obavljaju složene zadatke u kojima je potrebno analizirati velike količine podataka i omogućuju nam stvaranje modela za proučavanje i bolje razumijevanje složenih izazova, kao što su simuliranje molekula lijekova za lijekove, ruralno i urbanističko planiranje te projektiranje novih materijala, automobila i zrakoplova.

U bliskoj budućnosti pojavit će se uzbudljivi novi projekti EU-a koje pokreću sustavi HPC-a kako bi se stvorio digitalni blizanac Zemlje, koji će bolje simulirati i predvidjeti promjene povezane s okolišem i klimom te pomoći donositeljima odluka da bolje planiraju i nose se s utjecajima. Postoje i planovi za digitalnog blizanca ljudskog bića, teoretski omogućujući nam da prilagodimo medicinske tretmane svakom pojedincu.

EU planira financirati projekte u kojima se kombiniraju kvantna mehanika i računalstvo s tim sustavima HPC-a. Time će se omogućiti još složenije simulacije u područjima kao što su otkrivanje lijekova, sigurna i šifrirana komunikacija te ultraprecizni satovi.

HPC sustavi su impresivni, ali su složeni i skupi. Nijedna europska zemlja ne može ići sama i očekivati da će se natjecati na globalnoj razini u stvaranju sustava HPC-a. Zbog toga je EU osnovao Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU). To tijelo objedinjuje resurse EU-a, zemalja sudionica i privatnih partnera kako bi se ojačao položaj Europe kao vodeće snage HPC-a te kako bi se taj resurs stavio na raspolaganje europskim istraživačima, industriji i manjim poduzećima.

EU planira do 2033. dodatno uložiti 7 milijardi eura u sustave HPC-a. Osim toga, kako bi pomogao EU-u da postane svjetski predvodnik u kvantnom računalstvu i tehnologijama, pomaže u financiranju projekata koji okupljaju istraživače i industrijske aktere u području kvantnog računalstva.

Dvije ključne tehnologije za budućnost računarstva i druga područja su fotonika i elektronika.

Fotonika i elektronika su ono što čini vaš telefon raditi, čuva svoju internetsku vezu brzo i prijevoz sigurno. Osim toga, nude rješenja u području zdravstvene skrbi, energije i klimatskih promjena.

EU je razvio strategiju kako bi osigurao da Europa bude predvodnik u projektiranju i proizvodnji fotonike i elektronike. Vodeći položaj Europe u ključnim razvojnim tehnologijama donijet će goleme koristi gospodarstvu tijekom digitalnog desetljeća, uključujući povećanje produktivnosti, rasta i radnih mjesta.

Konkretno, Komisija radi na razvoju zajedničkog pristupa fotonici s Europskom tehnološkom platformom Photonics21. Suradnjom u industriji, znanosti i politici Europa može ubrzati inovacije, potaknuti proizvodnju i postati predvodnik u fotonici.

Budući da ključne tehnologije razvoja postaju sve složenije, industriji te malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) teže je u potpunosti iskoristiti inovacijski potencijal koji donose. Kako bi mogli iskoristiti taj potencijal, industriji i MSP-ovima potreban je pristup tim tehnologijama i potpora u razvoju i ispitivanju inovacija prije njihova ulaska na tržište.

Nova industrijska strategija oslanja se na potporu iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa te europskih strukturnih investicijskih fondova za potporu industriji i MSP-ovima koji imaju koristi od ključnih tehnologija razvoja.