Napredno računalstvo

Danas većina vas zna što je gigabajt – jedinica za veličinu memorije. U jedan gigabajt može stati 20 glazbenih albuma ili 542 primjerka Rata i mira.

No znate li što je gigaflops? To je već malo složenije. Gigaflops je mjera računalne snage. FLOPS (ili flops) znači operacije s pomičnim zarezom u sekundi, a gigaflops je oko milijardu takvih operacija u sekundi. Prosječna prijenosna računala mogu izvoditi od 250 do 400 gigaflopsa, što je dovoljno za pretraživanje interneta, rad s uredskim softverom, igranje igara i uređivanje fotografija.

Ali prijenosna računala nisu najmoćnija računala. Ta čast pripada računalima u kategoriji računalstva visokih performansi (HPC). Snaga sustava HPC-a ne mjeri se u gigaflopsima, nego u petaflopsima: milijun milijardi operacija u sekundi. Uskoro će se mjeriti u eksaflopsima, što je izvođenje milijarde milijarda operacija u sekundi, a to je ukupna računalna snaga svih mobilnih telefona u EU-u. Primjer današnjeg HPC računala je superračunalo LUMI u Finskoj, koje sufinancira EU i može izvoditi do 550 petaflopsa. To odgovara ukupnoj snazi 1,5 milijuna prijenosnih računala. Kad bismo ta prijenosna računala složili jedno na drugo, toranj bi bio viši od 23 kilometra.

HPC sustavi i ono što oni rade već čini važan dio naših života. Oni izvode složene zadaće u kojima se analiziraju velike količine podataka i omogućuju nam da stvaramo modele za proučavanje i bolje razumijevanje složenih problema, primjerice simuliranje molekula za lijekove, ruralno i urbanističko planiranje te izrada novih materijala, automobila i zrakoplova.

U bliskoj budućnosti uzbudljivi novi projekti EU-a koje pokreću sustavi HPC-a omogućit će stvaranje Zemljina digitalnog blizanca, pa ćemo bolje simulirati i predviđati promjene povezane s okolišem i klimom te pomoći donositeljima odluka da bolje odgovore na posljedice. Postoje i planovi za izradu digitalnog blizanca čovjeka, što bi nam u teoriji omogućilo da liječenje prilagođavamo svakom pojedincu.

EU planira financirati projekte u kojima se s tim sustavima HPC-a kombiniraju kvantna mehanika i računalstvo. To će omogućiti još složenije simulacije u područjima kao što su otkrivanje lijekova, sigurna i šifrirana komunikacija te ultraprecizni satovi.

Sustavi HPC-a su dojmljivi, ali su složeni i skupi. Nijedna se europska zemlja ne može toga latiti sama i očekivati da će biti svjetski konkurentna u stvaranju sustava HPC-a. Zbog toga je EU osnovao Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU). To tijelo objedinjuje resurse EU-a, zemalja sudionica i privatnih partnera kako bi učvrstilo položaj Europe kao vodeće sile u HPC-u i stavilo takva računala na raspolaganje europskim istraživačima, industriji i manjim poduzećima.

EU planira do 2033. uložiti još 8 milijardi eura u sustave HPC-a. Kako bi doprinio tome da Unija postane svjetska predvodnica u kvantnom računalstvu i tehnologijama, EU pomaže u financiranju projekata koji udružuju istraživače i subjekte u kvantnom sektoru.

Dvije ključne tehnologije za budućnost računalstva i druga područja su fotonika i elektronika.

Fotonika i elektronika su ono što vaš telefon čini funkcionalnim, internetsku vezu brzom i promet sigurnim te omogućuju rješenja za zdravstvo, energetiku i klimatske promjene.

EU je izradio strategiju s ciljem da Europa ima vodeću ulogu u projektiranju i proizvodnji fotonike i elektronike. U digitalnom će desetljeću europski primat u ključnim razvojnim tehnologijama donijeti velike koristi gospodarstvu, uključujući poticanje produktivnosti, rasta i zapošljavanja.

Konkretno, Komisija radi na izradi zajedničkog pristupa fotonici u okviru europske tehnološke platforme Photonics21. Suradnjom u industriji, znanosti i politici Europa može ubrzati inovacije, potaknuti proizvodnju i postati predvodnica u fotonici.

S obzirom na to da su ključne razvojne tehnologije sve složenije, industriji te malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) teže je potpuno iskoristiti njihov inovacijski potencijal. Da bi mogli to učiniti, treba im pristup tim tehnologijama i potpora za razvoj i ispitivanje inovacija prije ulaska na tržište.

Nova industrijska strategija predviđa potporu iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa te europskih strukturnih investicijskih fondova kako bi industrija i MSP-ovi mogli iskoristiti potencijal tih tehnologija.