Napredno računalstvo

Danas će većina vas znati što je gigabajt – to je mjera pohrane podataka, od kojih je jedan dovoljan za držanje 20 glazbenih albuma ili 542 kopije War and Peace.

Ali, znate li što je gigaflops? Ovo je malo kompliciranije. Gigaflops je mjera računalnih performansi. FLOPS (ili flops) su operacije s plutajućim točkama u sekundi, a gigaflops je oko milijardu plutajućih operacija u sekundi. Prosječno prijenosno računalo može raditi na bilo čemu između 250 gigaflopsa i 400 gigaflopsa, što je dovoljno za pregledavanje interneta, pokretanje uredskog softvera, igranje igara i pokretanje softvera za uređivanje fotografija.

Međutim, prijenosna računala nisu najmoćnija računala u blizini. Ta čast pripada strojevima u kategoriji računalstva visokih performansi ili HPC-u ukratko. HPC sustavi ne mjere se u gigaflopsima, već u petaflopsima: milijun milijardi operacija u sekundi. Uskoro će se mjeriti u eksaflopsima, koji izvode milijardu operacija u sekundi, što je jednako kombiniranoj računalnoj snazi svih mobilnih telefona u EU-u. Danas je jedan od primjera HPC-a superračunalo LUMI u Finskoj koje sufinancira EU i koje može dosegnuti vrhunac od 550 petaflopsa. To je isto kao i kombinirana snaga 1,5 milijuna prijenosnih računala. Kad bi se ta prijenosna računala naslagala jedno na drugo, to bi činilo toranj visok preko 23 kilometra.

HPC sustavi i ono što rade već su u središtu naših života. Obavljaju složene zadaće za koje je potrebno analizirati velike količine podataka i omogućuju nam stvaranje modela za proučavanje i bolje razumijevanje složenih izazova, kao što su simulacija molekula lijekova, ruralno i urbanističko planiranje te osmišljavanje novih materijala, automobila i zrakoplova.

U bliskoj budućnosti na internetu će se pokrenuti uzbudljivi novi projekti EU-a koje pokreću sustavi HPC-a kako bi se stvorio digitalni blizanac Zemlje, koji će bolje simulirati i predvidjeti promjene povezane s okolišem i klimom te pomoći donositeljima odluka da bolje planiraju učinke i nose se s njima. Postoje i planovi za digitalnog blizanca ljudskog bića, što nam teoretski omogućuje da prilagodimo liječenje svakom pojedincu.

EU planira financirati projekte koji kombiniraju kvantnu mehaniku i računalstvo s tim sustavima HPC-a. To će omogućiti još složenije simulacije u područjima kao što su otkrivanje lijekova, sigurna i šifrirana komunikacija te ultraprecizni satovi.

HPC sustavi su impresivni, ali su složeni i skupi. Nijedna europska zemlja ne može ići sama i očekivati da će se globalno natjecati u stvaranju sustava HPC-a. Zbog toga je EU osnovao Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU). To tijelo objedinjuje resurse EU-a, zemalja sudionica i privatnih partnera kako bi se ojačao položaj Europe kao vodeće sile u području HPC-a te kako bi takav resurs bio dostupan europskim istraživačima, industriji i manjim poduzećima.

EU planira do 2033. dodatno uložiti 7 milijardi eura u sustave HPC-a. Osim toga, kako bi EU postao svjetski predvodnik u kvantnom računalstvu i tehnologijama, pomaže u financiranju projekata koji okupljaju istraživače i aktere iz industrije u području kvantnog računalstva.

Dvije bitne tehnologije za budućnost računalstva i druga područja su fotonika i elektronika.

Fotonika i elektronika ono su što čini vaš telefon radnim, održava vašu internetsku vezu brzom i siguran prijevoz. Osim toga, nude rješenja u zdravstvu, energetici i klimatskim promjenama.

EU je razvio strategiju kako bi osigurao da Europa bude predvodnik u projektiranju i proizvodnji fotonike i elektronike. Vodeći položaj Europe u ključnim razvojnim tehnologijama (KET) donijet će goleme koristi gospodarstvu tijekom digitalnog desetljeća, uključujući povećanje produktivnosti, rasta i radnih mjesta.

Konkretno, Komisija radi na razvoju zajedničkog pristupa fotonici s Europskom tehnološkom platformom Photonics21. Suradnjom u industriji, znanosti i politici Europa može ubrzati inovacije, potaknuti proizvodnju i postati predvodnik u fotonici.

Budući da ključne tehnologije razvoja postaju složenije, industriji te malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) teže je u potpunosti iskoristiti inovacijski potencijal koji donose. Kako bi mogli iskoristiti taj potencijal, industriji i MSP-ovima potreban je pristup tim tehnologijama i potpora u razvoju i ispitivanju inovacija prije njihova ulaska na tržište.

Nova industrijska strategija koristi potporu iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa te europskih strukturnih investicijskih fondova za potporu industriji i MSP-ovima koji imaju koristi od ključnih tehnologija razvoja.