Napredno računalstvo

Danas će većina vas znati što je gigabajt – to je mjera pohrane podataka, od kojih je jedan dovoljan za držanje 20 glazbenih albuma ili 542 primjerka albuma War and Peace.

Ali, znate li što je gigaflops? Ovo je malo kompliciranije. Gigaflops je mjera računalne izvedbe. FLOPS (ili flops) su operacije s plutajućim točkama u sekundi, a gigaflops je oko milijardu plutajućih operacija u sekundi. Prosječno prijenosno računalo može raditi na bilo čemu između 250 gigaflopsa i 400 gigaflopsa – dovoljno za pregledavanje interneta, vođenje uredskog softvera, igranje igara i pokretanje softvera za uređivanje fotografija.

Međutim, prijenosna računala nisu najmoćnija računala u blizini. Ta čast pripada strojevima u kategoriji računalstva visokih performansi, ili HPC ukratko. HPC sustavi ne mjere se u gigaflopsima, već u petaflopsima: Milijun milijardi operacija u sekundi. Uskoro će se mjeriti u eksaflopsima, koji provode milijardu operacija u sekundi, što je jednako kombiniranoj računalnoj snazi svih mobilnih telefona u EU-u. Jedan od primjera HPC-a danas je superračunalo LUMI u Finskoj koje sufinancira EU i koje može dosegnuti vrhunac od 550 petaflopsa. To je isto kao i kombinirana snaga 1,5 milijuna prijenosnih računala. Kad bi se prijenosna računala slagala jedna na drugu, to bi bio toranj visok preko 23 kilometra.

HPC sustavi i ono što rade već su ključni za naše živote. Obavljaju složene zadaće u kojima je potrebno analizirati velike količine podataka i omogućuju nam stvaranje modela za proučavanje i bolje razumijevanje složenih izazova, kao što su simulacija molekula lijekova za lijekove, prostorno planiranje i projektiranje novih materijala, automobila i zrakoplova.

U bliskoj budućnosti na internetu će se pokrenuti uzbudljivi novi projekti EU-a koje pokreću sustavi HPC-a kako bi se stvorio digitalni blizanac Zemlje, čime će se bolje simulirati i predvidjeti promjene povezane s okolišem i klimom te pomoći donositeljima odluka da bolje planiraju i nose se s učincima. Postoje i planovi za digitalnog blizanca ljudskog bića, koji nam teoretski omogućuje da prilagodimo medicinske tretmane svakom pojedincu.

EU planira financirati projekte kojima se kombiniraju kvantna mehanika i računalstvo s tim sustavima HPC-a. To će omogućiti još složenije simulacije u područjima kao što su otkrivanje droga, sigurna i šifrirana komunikacija i ultraprecizni satovi.

HPC sustavi su impresivni, ali su složeni i skupi. Nijedna europska zemlja ne može ići sama i očekivati da će se natjecati na globalnoj razini u stvaranju sustava HPC-a. Zato je EU osnovao Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (Zajedničko poduzeće EuroHPC). To tijelo objedinjuje resurse EU-a, zemalja sudionica i privatnih partnera kako bi se ojačao položaj Europe kao vodeće sile HPC-a i kako bi takav resurs bio dostupan europskim istraživačima, industriji i manjim poduzećima.

EU do 2033. planira dodatno uložiti 7 milijardi eura u sustave HPC-a. Kako bi pomogao EU-u da postane svjetski predvodnik u kvantnom računalstvu i tehnologijama, pomaže u financiranju projekata koji okupljaju istraživače i industrijske aktere u području kvantnog računalstva.

Dvije ključne tehnologije za budućnost računarstva i drugih područja su fotonika i elektronika.

Fotonika i elektronika su ono što čini vaš telefon raditi, čuva svoju internetsku vezu brzo i transport siguran. Oni nude rješenja u zdravstvu, energetici i klimatskim promjenama.

EU je razvio strategiju kako bi osigurao da Europa bude predvodnik u projektiranju i proizvodnji fotonike i elektronike. Europsko vodstvo u ključnim razvojnim tehnologijama (KET-ovi) donijet će goleme koristi gospodarstvu tijekom digitalnog desetljeća, uključujući povećanje produktivnosti, rasta i radnih mjesta.

Komisija posebno radi na razvoju zajedničkog pristupa fotonici s Europskom tehnološkom platformom Photonics21. Suradnjom u industriji, znanosti i politici Europa može ubrzati inovacije, potaknuti proizvodnju i postati predvodnik u fotonici.

Budući da ključne tehnologije razvoja postaju složenije, industriji te malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) teže je u potpunosti iskoristiti inovacijski potencijal koji donose. Kako bi mogli iskoristiti taj potencijal, industriji i MSP-ovima potreban je pristup tim tehnologijama i potpora u razvoju i ispitivanju inovacija prije njihova ulaska na tržište.

Novom industrijskom strategijom iskorištava se potpora iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa te europskih strukturnih i investicijskih fondova za potporu industriji i MSP-ovima koji imaju koristi od ključnih tehnologija razvoja.