Kvantni

 Sljedećih nekoliko godina kvantne tehnologije omogućit će da se učine stvari koje se danas jednostavno ne mogu učiniti. S kvantnim, moći ćemo gledati daleko ispod zemlje ili pod morem i obavljati složene računalne zadatke, poput modeliranja biomolekularnih i kemijskih reakcija, kojima najmoćnija superračunala trenutno ne mogu upravljati. Quantum će nam pomoći da sigurno šaljemo osjetljive informacije bilo gdje i brže i preciznije dijagnosticiramo bolesti gledajući unutar stanica.

U prvoj kvantnoj revoluciji početkom 20. stoljeća znanstvenici su naučili razumjeti i primijeniti svojstva kvantne mehanike – interakcije molekula, atoma, pa čak i manjih čestica poput fotona i elektrona. To im je u konačnici omogućilo stvaranje tranzistora, lasera i mikroprocesora: temeljne tehnologije za računala, telekomunikacije, satelitsku navigaciju, pametne telefone, modernu medicinsku dijagnostiku i još mnogo toga.

Druga kvantna revolucija je u tijeku. Istraživači mogu otkriti i manipulirati pojedinačnim česticama i njihovim fizičkim svojstvima i interakcijama te izgraditi nove tehnologije i sustave koji koriste svojstva temeljne kvantne mehanike. Ta su kretanja dovela do velikog tehničkog napretka u mnogim različitim područjima, uključujući kvantno računalstvo, senzore, simulacije, kriptografiju i telekomunikacije. 

Cijela generacija novih tehnologija s potencijalom za dalekosežni gospodarski i društveni učinak počinje se pojavljivati u glavnim područjima kvantne primjene: kvantno računalstvo i simulacija, kvantna komunikacija te kvantno očitavanje i mjeriteljstvo. Neki su već u razvoju, dok će mnogi drugi biti razvijeni u nadolazećim godinama. Kvantni potencijal je ogroman, a sve velike svjetske regije ulažu velika sredstva u ovo visoko strateško područje. 

Komisija je stoga donijela kvantnu strategiju kako bi osigurala tehnološko vodstvo EU-a.   

Strategijom, donesenom u srpnju 2025., iskorištavaju se postojeće prednosti Europe: istraživanja na svjetskoj razini, znanstvena izvrsnost, dinamična start-up baza i snažna struktura javnih ulaganja te je usmjerena na pet područja djelovanja:

• Područje 1 Istraživanje i inovacije: Konsolidacija izvrsnosti u kvantnoj znanosti i njezinoj industrijskoj transformaciji diljem Europe.
• Područje 2 Kvantna infrastruktura: Razvoj skalabilnih, koordiniranih infrastrukturnih čvorišta za potporu proizvodnji, projektiranju i razvoju aplikacija.
• Područje 3. Jačanje kvantnog ekosustava EU-a: Osiguravanje lanaca opskrbe i industrijalizacije kvantnih tehnologija ulaganjima u novoosnovana i rastuća poduzeća.
• Područje 4 Svemirske i kvantne tehnologije s dvojnom namjenom (sigurnost i obrana): Integracija sigurnih i suverenih kvantnih kapaciteta u europske svemirske, sigurnosne i obrambene strategije.
• Područje 5 Kvantne vještine: Izgradnja raznolike i vrhunske radne snage koordiniranim obrazovanjem, osposobljavanjem i mobilnošću talenata diljem EU-a.

Sada je otvoren poziv na očitovanje kako bi se oblikovao budući Kvantni akt EU-a, čije je donošenje predviđeno za 2026. Ovaj Zakon ima tri glavna cilja:

1. Poticanje istraživanja i inovacija
2. Povećanje industrijskih kapaciteta, uključujući pilot-linije i projektni objekt
3. Jačanje otpornosti lanca opskrbe i upravljanja njime.

Temeljit će se na strategiji Quantum Europe i dopunjavati Akt o čipovima, Zajedničko poduzeće EuroHPC i IRIS2.

Europa ima dugu tradiciju izvrsnosti u kvantnom istraživanju. Sada je ključno razviti čvrstu industrijsku bazu koja se temelji na toj tradiciji. Bez koordiniranih istraživanja i financiranja na europskoj razini Europa bi mogla zaostati za svojim globalnim konkurentima.

Kako bi se odgovorilo na taj izazov, 2018. pokrenuta je vodeća inicijativa za kvantne tehnologije. Riječ je o opsežnoj dugoročnoj istraživačkoj inicijativi s proračunom od 1 milijarde eura koju financira EU i koja okuplja istraživačke institucije, industriju i javne financijere te konsolidira i proširuje europsko znanstveno vodstvo i izvrsnost u tom području.

U okviru Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi (Zajedničko poduzeće EuroHPC) Komisija sada planira izgraditi najsuvremenija pilot-projektna kvantna računala. Ta će računala djelovati kao akceleratori povezani sa superračunalima Zajedničkog poduzeća , stvarajući „hibridne” strojeve koji spajaju najbolje od kvantnih i klasičnih računalnih tehnologija.

U listopadu 2022. Zajedničko poduzeće EuroHPC najavilo je odabir šest lokacija diljem EU-a za smještaj prvih europskih kvantnih računala, koja će biti integrirana u superračunala EuroHPC-a. Ta novonabavljena kvantna računala temeljit će se isključivo na najsuvremenijoj europskoj tehnologiji i nalazit će se na lokacijama u Češkoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Ulaganja iznose 100 milijuna eura, od čega 50 % dolazi iz EU-a, a 50 % iz 17 zemalja sudionica Zajedničkog poduzeća EuroHPC.

To će biti prvi korak prema uvođenju europske infrastrukture kvantnog računalstva, koja će biti dostupna europskim korisnicima iz znanosti i industrije putem oblaka na nekomercijalnoj osnovi. Ta će infrastruktura biti namijenjena ubrzavanju stvaranja novih znanja i rješenja za globalne društvene izazove. Zahvaljujući golemom računalnom kapacitetu riješit će složene probleme simulacije i optimizacije, posebno u razvoju materijala, otkrivanju lijekova, vremenskoj prognozi, prijevozu i drugim stvarnim problemima od velike važnosti za industriju i društvo. 

Prvo nabavljeno kvantno računalo EuroHPC-a otvoreno je u Poznanju (Poljska) u lipnju 2025. EuroHPC je u rujnu 2025. otvorio svoje drugo kvantno računalo „VLQ” u Ostravi (Češka). Ta prekretnica predstavlja važan korak naprijed u uvođenju najsuvremenije europske infrastrukture za kvantno računalstvo.

Od lipnja 2019. svih 27 država članica EU-a potpisalo je Deklaraciju EuroQCI-ja i pristalo surađivati s Komisijom i uz potporu Europske svemirske agencije na razvoju kvantne komunikacijske infrastrukture koja obuhvaća cijeli EU (EuroQCI). 

Saznajte više o EuroQCI-ju

U nekoliko područja kvantni senzori već mogu ponuditi znatno poboljšane performanse i točnost u usporedbi s njihovim klasičnim ekvivalentima. Komisija ulaže u paneuropske infrastrukture za kvantno istraživanje koje će povezati te senzore i iskoristiti njihov potencijal, uključujući mrežu kvantnih gravimetara, fiksnih i ugrađenih na pokretne nosače kao što su bespilotne letjelice ili brodovi, koji će pratiti podzemne i podvodne resurse i vulkanske aktivnosti, obavljati zadaće promatranja Zemlje i još mnogo toga. Ta će mreža biti povezana s planiranom europskom svemirskom gravimetrijskom infrastrukturom, čime će se omogućiti još preciznija mjerenja uz potporu svemirskih tehnologija.