Quantum

 U sljedećih nekoliko godina kvantne tehnologije omogućit će da se učine stvari koje se danas jednostavno ne mogu učiniti. Uz kvantno, moći ćemo gledati daleko ispod zemlje ili ispod mora i obavljati složene računalne zadatke, poput modeliranja biomolekularnih i kemijskih reakcija, kojima najmoćnija superračunala trenutno ne mogu upravljati. Quantum će nam pomoći da sigurno pošaljemo osjetljive informacije bilo gdje i brže i preciznije dijagnosticiramo bolesti gledajući unutar stanica.

U prvoj kvantnoj revoluciji početkom dvadesetog stoljeća znanstvenici su naučili razumjeti i primjenjivati svojstva kvantne mehanike – interakcije molekula, atoma, pa čak i manjih čestica kao što su fotoni i elektroni. To im je u konačnici omogućilo stvaranje tranzistora, lasera i mikroprocesora: temeljne tehnologije za računala, telekomunikacije, satelitsku navigaciju, pametne telefone, modernu medicinsku dijagnostiku i još mnogo toga.

Druga kvantna revolucija je u tijeku. Istraživači mogu otkriti i manipulirati pojedinačnim česticama i njihovim fizičkim svojstvima i interakcijama te izgraditi nove tehnologije i sustave koji koriste svojstva temeljne kvantne mehanike. Ta su kretanja dovela do velikog tehničkog napretka u mnogim različitim područjima, uključujući kvantno računalstvo, senzore, simulacije, kriptografiju i telekomunikacije. 

Cijela generacija novih tehnologija s potencijalom za dalekosežni gospodarski i društveni učinak počinje se pojavljivati u glavnim područjima kvantne primjene: kvantno računalstvo i simulacija, kvantna komunikacija te kvantno opažanje i mjeriteljstvo. Neki su već u razvoju, dok će mnogi drugi biti razvijeni u narednim godinama. Potencijal kvantne tehnologije je ogroman, a sve velike svjetske regije intenzivno ulažu u ovo vrlo strateško područje. 

Komisija je stoga donijela kvantnu strategiju kako bi osigurala tehnološko vodstvo EU-a.   

Strategija, donesena u srpnju 2025., iskorištava postojeće prednosti Europe: vrhunska istraživanja, znanstvenu izvrsnost, dinamičnu bazu start-up poduzeća i snažnu strukturu javnih ulaganja te je usmjerena na pet područja djelovanja:

• Područje 1 Istraživanje i inovacije: Konsolidacija izvrsnosti diljem Europe u kvantnoj znanosti i njezinoj industrijskoj transformaciji.
• Područje 2 Kvantna infrastruktura: Razvoj prilagodljivih i koordiniranih infrastrukturnih središta za potporu razvoju proizvodnje, projektiranja i aplikacija.
• Područje 3. Jačanje kvantnog ekosustava EU-a: Osiguravanje lanaca opskrbe i industrijalizacija kvantnih tehnologija ulaganjima u start-up i scale-up poduzeća.
• Područje 4 Svemirske i kvantne tehnologije s dvojnom namjenom (sigurnost i obrana): Integracija sigurnih i suverenih kvantnih kapaciteta u europske svemirske, sigurnosne i obrambene strategije.
• Područje 5: Kvantne vještine: Izgradnja raznolike, vrhunske radne snage koordiniranim obrazovanjem, osposobljavanjem i mobilnošću talenata u cijelom EU-u.

Otvoren je poziv na očitovanje kako bi se oblikovao budući Akt EU-a o kvantnim tehnologijama, čije je donošenje predviđeno za 2026. Ovaj Zakon ima tri glavna cilja:

1. Poticanje istraživanja i inovacija
2. Povećanje industrijskih kapaciteta, uključujući pilot-linije i projektno postrojenje
3. Jačanje otpornosti lanca opskrbe i upravljanja njime.

Temeljit će se na strategiji za kvantnu Europu i dopuniti Akt o čipovima, Zajedničko poduzeće EuroHPC i IRIS2.

Europa ima dugu tradiciju izvrsnosti u kvantnom istraživanju. Sada je ključno razviti čvrstu industrijsku bazu koja se temelji na toj tradiciji. Bez koordiniranog istraživanja i financiranja na europskoj razini Europa bi mogla zaostajati za svojim globalnim konkurentima.

Kako bi se odgovorilo na taj izazov, 2018. pokrenuta je vodeća inicijativa u području kvantnih tehnologija. Riječ je o opsežnoj, dugoročnoj istraživačkoj inicijativi s proračunom od 1 milijarde eura koju financira EU i koja okuplja istraživačke institucije, industriju i javne financijere, konsolidirajući i šireći europsko znanstveno vodstvo i izvrsnost u tom području.

U okviru Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU) Komisija sada planira izgradnju najsuvremenijih pilot-računala. Ta će računala djelovati kao akceleratori povezani sa superračunalima Zajedničkog poduzeća i tvorit će „hibridne” strojeve koji najbolje spajaju kvantne i klasične računalne tehnologije.

U listopadu 2022. Zajedničko poduzeće EuroHPC najavilo je odabir šest lokacija diljem EU-a za smještaj prvih europskih kvantnih računala, koja će biti integrirana u superračunala EuroHPC-a. Ta novonabavljena kvantna računala temeljit će se isključivo na najsuvremenijoj europskoj tehnologiji i nalazit će se na lokacijama u Češkoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Ulaganje iznosi ukupno 100 milijuna eura, od čega 50 % dolazi iz EU-a, a 50 % iz 17 zemalja sudionica Zajedničkog poduzeća EuroHPC.

To će biti prvi korak prema uvođenju europske kvantnoračunalne infrastrukture koja će biti dostupna europskim korisnicima iz znanosti i industrije putem oblaka na nekomercijalnoj osnovi. Ta će infrastruktura biti namijenjena ubrzavanju stvaranja novih znanja i rješenja za globalne društvene izazove. Zahvaljujući svojim golemim računalnim kapacitetima, bavit će se složenim problemima simulacije i optimizacije, posebno u razvoju materijala, otkrivanju lijekova, prognoziranju vremena, prijevozu i drugim problemima u stvarnom svijetu od velike važnosti za industriju i društvo. 

Prvo nabavljeno kvantno računalo EuroHPC-a otvoreno je u Poznanu (Poljska) u lipnju 2025. EuroHPC je u rujnu 2025. u Ostravi u Češkoj otvorio svoje drugo kvantno računalo „VLQ”. Ta prekretnica predstavlja važan korak naprijed u uvođenju najsuvremenije europske kvantnoračunalne infrastrukture.

Od lipnja 2019. svih 27 država članica EU-a potpisalo je Deklaraciju o EuroQCI-ju i pristalo surađivati s Komisijom i uz potporu Europske svemirske agencije na razvoju kvantne komunikacijske infrastrukture koja obuhvaća cijeli EU (EuroQCI). 

Više o EuroQCI-ju

U nekoliko područja kvantni senzori već mogu ponuditi znatno poboljšane performanse i točnost u usporedbi sa svojim klasičnim ekvivalentima. Komisija ulaže u paneuropsku infrastrukturu za kvantno istraživanje koja će povezati te senzore i iskoristiti njihov potencijal, uključujući mrežu kvantnih gravimetara, fiksnih i ugrađenih na pokretne nosače kao što su bespilotne letjelice ili brodovi, koja će pratiti podzemne i podvodne resurse i vulkansku aktivnost, obavljati zadaće promatranja Zemlje i još mnogo toga. Ta će mreža biti povezana s planiranom europskom infrastrukturom za svemirsku gravimetriju, čime će se omogućiti još preciznija mjerenja uz potporu svemirskih tehnologija.