U kontekstu koji je potaknut hitnom potrebom za zaštitom i očuvanjem ugrožene europske kulturne baštine, velikim tehnološkim napretkom i razvojem sektora kulturne baštine, Komisija je pokrenula evaluaciju Preporuke o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti kulturnog materijala te digitalnom očuvanju (2011/711/EU).
U evaluaciji se ističe uspjeh Preporuke u povećanju digitalizacije i internetskog pristupa kulturnom materijalu koji paneuropskoj publici donosi digitaliziranu kulturnu baštinu. Preporuka je poslužila i za omogućivanje suradnje među europskim kulturnim institucijama i razmjenu ideja u cijelom sektoru. To pokazuje da su predanost i napori država članica u digitalizaciji velikog broja objekata i zgrada isplatili rezultate.
Međutim, u evaluaciji su istaknute i promjene u sektoru kulturne baštine tijekom proteklih godina, uz nove potrebe i nove mogućnosti koje bi mogle dodatno povećati doprinos kulturne baštine europskom gospodarstvu. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 još je jednom naglasila potrebu i važnost poboljšanja internetskog pristupa digitaliziranom kulturnom materijalu i poboljšanja njegove uporabe/ponovne uporabe. Napredne tehnologije mogu osnažiti i osloboditi potencijal sektora kulturne baštine raširenijim usvajanjem, primjerice, 3D, AR/VR, umjetne inteligencije. Njime se otvaraju nove mogućnosti digitalizacije kulturne baštine za očuvanje, očuvanje, restauraciju, istraživanje, kao i za širi internetski pristup i ponovnu uporabu za građane i razne sektore, kao što je turizam.
Evaluacija se temelji na velikom broju aktivnosti savjetovanja, uključujući otvoreno javno savjetovanje koje je održano prošle godine. Evaluacijom se postavljaju temelji za buduću politiku u području digitalizacije i internetske dostupnosti kulturnog materijala te digitalnog očuvanja kulturne baštine. Glavni su zaključci evaluacije sljedeći:
- Preporuka treba bolje odražavati golem potencijal naprednih digitalnih tehnologija (npr. 3D digitalizacija) ili tehnologija u nastajanju (npr. virtualna stvarnost ili proširena stvarnost).
- Preporuka se mora više usredotočiti na kvalitetu digitaliziranog kulturnog materijala kako bi se poboljšale inovacije i stvaralaštvo upotrebom i ponovnom uporabom digitaliziranog kulturnog materijala u svim sektorima.
- Daljnjim donošenjem zajedničkih standarda i pristupa za digitalizirani sadržaj uklonilo bi se nekoliko preostalih prepreka povezanih s interoperabilnošću.
- Europeana bi trebala nastaviti poticati aktivnosti normizacije kako bi se olakšao rad institucija kulturne baštine. Mora imati istaknutiju ulogu u omogućavanju zajedničkim institucijama da iskoriste mogućnosti koje pruža digitalna transformacija.
- Važno je proširiti područje primjene Preporuke kako bi se obuhvatila ključna kulturna baština koja je marginalno obuhvaćena ili još nije obuhvaćena, kao što su nepokretna, rođena digitalna i nematerijalna baština.
- Napredna digitalna pismenost i vještine postale su od presudne važnosti za institucije visokog obrazovanja, posebno u kontekstu pandemije.
- Potpuno iskorištavanje podataka o kulturnoj baštini u korist sektora bilo bi korisno ne samo za kulturni sektor nego i za druge sektore (npr. istraživanje, održivi turizam, obrazovanje) te bi doprinijelo izgradnji podatkovnog prostora za kulturnu baštinu.
- Pojačana suradnja s drugim institucijama od zajedničkog interesa na međunarodnoj razini pomogla bi u pronalaženju zajedničkih odgovora na zajedničke izazove i razmjeni najboljih praksi te predstavljanju i promicanju europske kulture.
Više podataka
Radni dokument službi Europske komisije: Evaluacija Preporuke Komisije od 27. listopada 2011. o digitalizaciji i internetskoj dostupnosti kulturnog materijala i digitalnom očuvanju(SWD(2021) 15 final).