Otvoreni podaci

Javni sektor u EU-u jedan je od najintenzivnijih podataka u pogledu količine podataka koje generira, prikuplja i plaća. Primjeri uključuju vremenske podatke, geografske informacije, statistiku,podatke o istraživačkim projektima financiranima javnim sredstvima i digitalizirane knjižnične knjige. „Otvoreni” javni podaci odnose se na informacije javnog sektora koje su dostupne i koje se mogu ponovno upotrijebiti, po mogućnosti bez ograničenja.

Omogućavanjem ponovne uporabe podataka javnog sektora u druge svrhe, uključujući komercijalne, može se:

• poticanje gospodarskog rasta i inovacija razvojem novih proizvoda i usluga;
• pomoći u rješavanju društvenih izazova inovativnim rješenjima, kao što su zdravstvena skrb i promet;
• poboljšati donošenje politika na temelju dokaza i povećati učinkovitost u javnim upravama;
• postati ključno sredstvo za razvoj novih tehnologija kao što je umjetna inteligencija, što zahtijeva obradu velikih količina visokokvalitetnih podataka;
• poticanje sudjelovanja građana u političkom i društvenom životu te povećanje transparentnosti vlade.

Postojeća Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora,poznata i kao Direktiva o otvorenim podacima, stupila je na snagu 16. srpnja 2019. i zamijenila Direktivu PSI iz 2003. Temelji se na dvama ključnim sastavnicama unutarnjeg tržišta: transparentnost i pošteno tržišno natjecanje.

Države članice EU-a morale su prenijeti Direktivu o otvorenim podacima do 16. srpnja 2021. Nacionalne mjere za prenošenje koje su priopćile države članice dostupne su na EurLexu.

Prema ovim pravilima:

• Podaci javnog sektora koji su dostupni u skladu s nacionalnim zakonima o slobodi informiranja u načelu su dostupni za ponovnu uporabu. Tijela javnog sektora ne bi trebala naplaćivati više od graničnih troškova za ponovnu uporabu svojih podataka, osim u vrlo ograničenim slučajevima. Time se većem broju MSP-ova i novoosnovanih poduzeća omogućuje ulazak na nova tržišta razvojem proizvoda i usluga koji se temelje na podacima.
• Poseban naglasak stavlja se na visokovrijedne skupove podataka čija ponovna uporaba donosi znatne koristi za društvo i gospodarstvo. Ti skupovi podataka moraju biti dostupni besplatno, u strojno čitljivim formatima te putem API-ja i skupnog preuzimanja. U okviru tematskog područja primjene utvrđenog u Prilogu Direktivi i uz pomoćodbora sastavljenogod predstavnika država članica EU-a Komisijaje donijelapopis posebnih visokovrijednih skupova podataka.
• Više podataka u stvarnom vremenu, dostupnih putem API-ja, može poduzećima, posebno novoosnovanim poduzećima, omogućiti stvaranje inovativnih proizvoda i usluga, kao što su aplikacije za mobilnost.
• Javna poduzeća u prometnom i komunalnom sektoru generiraju vrijedne podatke pri pružanju usluga od općeg interesa. Kada stavljaju na raspolaganje takve podatke, moraju se pridržavati načela transparentnosti, nediskriminacije i nediskriminacije te se koristiti odgovarajućim formatima podataka i metodama širenja. Još uvijek mogu odrediti razumne naknade za povrat troškova izrade podataka i njihova stavljanja na raspolaganje za ponovnu uporabu.
• Neka javna tijela sklapaju složene sporazume o podacima s privatnim poduzećima, što može dovesti do toga da nekoliko privatnih partnera „zaključa” informacije javnog sektora. Direktiva uključuje zaštitne mjere za jačanje transparentnosti i ograničavanje takvih sporazuma.
• Direktivom su obuhvaćeni i javno financirani istraživački podaci: Države članice EU-a moraju razviti politike otvorenog pristupa za takve podatke, osiguravajući usklađena pravila za njihovu ponovnu uporabu kada su dostupni putem repozitorija. 

Komisija služi kao primjer s čvrstim pravnim okvirom za ponovnu uporabu vlastitih podataka, dopunjenimslužbenim portalom za europske podatkekoji financira EU.  Skupovi podataka iz država članica EU-a te institucija i agencija EU-a dostupni su na portalu, kao i materijali za osposobljavanje o ponovnoj uporabi otvorenih podataka i baza podataka istraživačkih studija i priča o uspjehu.

Osnovne informacije

Europska komisija uspostavila je 2003. pravni okvir za ponovnu uporabu informacija javnog sektora, koji je kasnije revidiran Direktivom 2013/37/EU. U studiji kojom se podupireprocjena učinka za reviziju Direktive iz 2003. predviđa se da će ukupna izravna gospodarska vrijednost UPS-a porasti s 52 milijarde EUR 2018. (27 država članica EU-a i Ujedinjena Kraljevina) na 194 milijarde EUR 2030.

Direktiva je usmjerena na gospodarske aspekte ponovne uporabe informacija, dok se pitanje koje bi informacije trebalo objaviti uglavnom rješava na razini država članica u zakonima o slobodi informiranja. Komisija je 2014. objavila „Smjernice o preporučenim standardnim dozvolama, skupovima podataka i naplati ponovne uporabe dokumenata” kako bi se vlasnicima podataka iz javnog sektora olakšala primjena Direktive u njihovoj svakodnevnoj praksi.

Komisija je provela preispitivanje Direktive PSI na temelju javnog savjetovanja, opsežne evaluacije Direktive PSI i procjene učinka. Postojeća Direktiva  o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, donesena i objavljena 20. lipnja 2019., rezultat je tog postupka.

Ključne promjene u odnosu na Direktivu PSI bile su usmjerene na:

• smanjenje prepreka ulasku na tržište, posebno za MSP-ove, ograničavanjem iznimaka kojima se javnim tijelima omogućuje da za ponovnu uporabu svojih podataka naplaćuju više od graničnih troškova širenja;
• povećanje dostupnosti podataka uključivanjem novih vrsta javnih podataka i podataka financiranih javnim sredstvima u područje primjene Direktive. To uključuje podatke u posjedu javnih poduzeća u komunalnom i prometnom sektoru te istraživačke podatke financirane javnim sredstvima;
• smanjenje rizika od prekomjerne prednosti prvog upravitelja, što pogoduje velikim poduzećima i ograničava potencijalne ponovne korisnike podataka, zahtijevanjem transparentnog postupka za dogovore o javno-privatnim podacima;
• poticanje poslovnih prilika promicanjem dinamičnog širenja podataka putem API-ja.