5G: Pitanja i odgovori

Peta generacija telekomunikacijskih sustava bit će ključna sastavnica našeg digitalnog gospodarstva i društva u sljedećem desetljeću. Mobilni promet se udvostručuje svake dvije godine i pojavljuju se nove aplikacije. 5G će osigurati kapacitete i uspješnost kako bi se zadovoljile te potrebe u pogledu povezivosti. Te će mreže moći podržati milijune simultanih veza na prepunim mjestima i obavljati prijenose u stvarnom vremenu visokokvalitetnih videoprijenosa i daljinskih operacija.

5G je više od pametnih telefona. Može povezati naše industrije, od automatiziranih automobila do bežičnih robota, nudeći mogućnosti za održivi rast i radna mjesta diljem Europe. Najveći učinak tehnologije 5G očekuje se u ključnim sektorima kao što su promet, zdravstvo i proizvodnja, a korist za pružatelje usluga omogućenih tehnologijom 5G premašuje 500 milijardi EUR godišnje.

U tehničkom smislu, 5G mreže karakteriziraju:

• niska latencija: sposobnost reagiranja mreže u gotovo stvarnom vremenu;
• šira širina pojasa: za iznimno brzu razmjenu podataka;
• zajamčena kvaliteta: postojanje dijela mreže rezerviranog za određenu uporabu.

Zbog tih značajki 5G je ključni temelj za testiranje i pokretanje najnovijih tehnologija, odnosno interneta stvari (IoT), umjetne inteligencije (AI), virtualne i proširene stvarnosti (VR i AR).

Računalstvo na rubu mreže ključni je koncept za ispunjavanje tih zahtjeva. To znači obradu podataka u blizini ili izravno na uređaju korisnika, umjesto da se preko mreže šalje centru za obradu podataka, a zatim ih je dohvatila i vratila natrag na korisnikov uređaj. Takva interakcija u stvarnom vremenu omogućit će aplikacije poput praćenja zdravlja i pacijenata, daljinskog upravljanja tvorničkim strojevima, pametnih mreža za upravljanje obnovljivom energijom, autonomnih vozila, preciznog otkrivanja kvarova i brze intervencije i još mnogo toga.

Uvođenje 5G mreža u velikoj mjeri ovisi o pristupu radiofrekvencijskom spektru ili frekvencijama koje su temelj bežične komunikacije, odnosno telekomunikacija.

U početku, 5G će koristiti slične frekvencije kao 4G za prijenos podataka. U budućnosti će 5G mreže također koristiti frekvencije koje su više pozicionirane na radijskom spektru i rade na kraćim valnim duljinama. To će omogućiti da 5G mreže istodobno poslužuju još više korisnika i uređaja te iznimno brzo dostavljaju podatke.

Udaljenost do koje ti valovi mogu doseći je puno kraća, pa će 5G mreže umjesto odašiljača koji pokrivaju velika područja koristiti manje moćne i manje antene koje pokrivaju manja područja. Kako se stopa povezanih uređaja i njihove primjene povećavaju, važno je definirati korištenje frekvencija u različitim tehnologijama (tj. televizijskom i radijskom emitiranju, aplikacijama javne sigurnosti, slušnim aparatima, medicinskoj opremi, telekomunikacijama itd.).

Dodjeljivanjem spektra za posebne namjene različite tehnologije ne ometaju jedna drugu. Također je važno uskladiti ta pravila o radiofrekvencijskom spektru u svim zemljama. Primjenom istih pravila u svim državama članicama osigurava se prekogranična interoperabilnost tehnologija.

Za uvođenje tehnologije 5G Komisija je uskladila uporabu triju pionirskih frekvencijskih pojaseva (ili frekvencijskih područja) diljem EU-a:

1. Pojas 700 MHz, dodijeljen mobilnim operaterima za bežičnu širokopojasnu uporabu. Time će se omogućiti široka teritorijalna pokrivenost, uključujući ruralna područja.
2. Pojas od 3,6 GHz radi potpore većem kapacitetu za razmjenu podataka i umjerenom dosegu.
3. Pojas 26 GHz, za vrlo visoke kapacitete za razmjenu podataka u gustim područjima, kao što su gradovi.

Države članice trebale bi operatorima odobriti uporabu tih triju pojaseva za 5G do kraja 2020. Time će se operatorima osigurati pristup dovoljnom spektru za pružanje inovativnih 5G usluga.

Komisija i države članice nastavljaju razmjenjivati najbolje prakse i raspravljati o zajedničkim elementima tih nacionalnih dodjela radiofrekvencijskog spektra. Opservatorij EU -a za 5G kontinuirano izvješćuje o napretku i svim važnim kretanjima na tržištu.

Europski operatori su na jednakom putu kao i Kina i Sjedinjene Američke Države, s komercijalnim lansiranjem 5G ove godine. S više od milijardu eura uloženih u europska ispitivanja, Europa je sada svjetski predvodnik u tom području i razvija jedinstvene poslovne mogućnosti.

Ulaganja u komercijalno uvođenje u iznosu od 60 do 100 milijardi EUR godišnje tek dolaze. Države članice potiču se da potrebne frekvencije stave na raspolaganje sektorima koji se oslanjaju na bežične usluge kao što su radiodifuzija, javna sigurnost, istraživanje, promet, zaštita okoliša i energetika.

Komisija je 2018. pokrenula Europski opservatorij za 5G kako bi pratila napredak mreže 5G u Europi, uključujući pripremna djelovanja za probne aktivnosti, potencijalne gradove omogućene 5G mrežom, prekogranične koridore i dodjelu spektra.

Postoji širok raspon zdravstvenih aplikacija 5G, koje uključuju širenje telemedicine, pouzdan, u stvarnom vremenu daljinski nadzor i korištenje umjetne inteligencije za pomoć kod dijagnoze i još mnogo toga.

Telemedicina omogućuje liječnicima i drugim članovima kliničkog osoblja učinkovitiju suradnju u pružanju zdravstvene skrbi s udaljenih lokacija. U ruralnim područjima moglo bi biti posebno korisno omogućiti slanje kvalitetnih videozapisa i slika u stvarnom vremenu specijalistu za pregled.

Također, kada je potrebno isporučiti vrlo velike podatkovne datoteke, kao što su 3D medicinske slike, prijenos može potrajati dugo vremena ili ne poslati uspješno ako je mreža niska propusnost. To znači da pacijent duže čeka na liječenje, a pružatelji usluga vide manje pacijenata u istom vremenu. Zahvaljujući brzim i pouzdanim 5G mrežama pacijenti se mogu liječiti ranije i imati pristup specijalistima koji inače nisu dostupni poboljšanjem pristupa i kvalitete skrbi.

Pouzdano daljinsko praćenje u stvarnom vremenu uključuje upotrebu uređaja za internet stvari kako bi se pružateljima zdravstvene skrbi pomoglo da prate pacijente i prikupljaju podatke za preventivnu i personaliziraniju skrb. Nosivi proizvodi, koji se obično koriste za daljinsko praćenje, povećavaju angažman pacijenata s vlastitim zdravljem, a istodobno smanjuju bolničke troškove.

Međutim, upotreba tehnologije daljinskog nadzora ograničena je kapacitetom mreže za obradu podataka. Spore brzine mreže i nepouzdane veze sprječavaju liječnike da dobiju podatke u stvarnom vremenu koji su im potrebni za donošenje brzih odluka. Tehnologija 5G, s niskom latencijom i visokim kapacitetom, omogućit će pouzdano daljinsko praćenje pacijenata.

Mnoge ključne odluke u području zdravstvene skrbi donijet će se ili olakšati upotrebom umjetne inteligencije. Na primjer, odrediti potencijalne dijagnoze, ili odlučiti o najboljem planu liječenja za određenog pacijenta. Osim toga, umjetna inteligencija može pomoći u predviđanju koji pacijenti imaju veću vjerojatnost da će imati postoperativne komplikacije, čime se zdravstvenim sustavima omogućuje pružanje ranih intervencija kada je to potrebno.

Velike količine podataka potrebne za brzo učenje zahtijevaju ultra-pouzdane i širokopojasne mreže. Osim toga, pružatelji usluga često trebaju pristupiti podacima s mobilnih uređaja. Prelaskom na 5G mreže zdravstvene organizacije mogu se koristiti alatima umjetne inteligencije kako bi pružile najbolju moguću skrb – bez obzira na to gdje se nalaze. Omogućavanjem svih tih tehnologija putem 5G mreža, zdravstveni sustavi mogu poboljšati kvalitetu skrbi i iskustva pacijenata, kao i smanjiti troškove skrbi. Umjesto da reagiraju samo na stanje pacijenata, 5G mreže mogu pružateljima usluga pružiti više preventivne i personalizirane skrbi.

Potrošači mogu očekivati bolje mobilne usluge, nove aplikacije omogućene internetom stvari za bolje upravljanje energijom, bolju sigurnost i zabavu. Možemo očekivati mnogo brži i pouzdaniji mobilni internet, gdje će veći kapacitet mreže eliminirati zagušenje internetskog prometa i ostvariti besprijekornu povezivost. Uz širu širinu pojasa i pouzdane veze, više ljudi imat će pristup internetu, digitalnim uslugama i obrazovanju.

5G će omogućiti bolje upravljanje energijom i dovesti do održivije budućnosti. S više povezanih objekata koji mogu dijeliti informacije u stvarnom vremenu, gradovi i obitelji mogli bi se okrenuti inteligentnoj potrošnji energije na temelju potreba u stvarnom vremenu.

Nezapamćena brzina, povezivost i veliki kapacitet 5G mreža mogu poboljšati našu sigurnost na cestama. S povezanim automobilima koji mogu razmjenjivati informacije u stvarnom vremenu, vozači će moći „vidjeti” cestu unaprijed kako bi izbjegli incidente i nesigurne uvjete. Konkretno, 5G je sastavni dio povezanog i automatiziranog prijevoza, samovozećih automobila, vlakova i automatiziranih lučkih usluga.

Zabava će postati zanimljivija kroz imerzivne i integrirane medije. Suradnička proizvodnja videozapisa i igara postat će jednostavnija, brža i jednostavnija. 5G podržava brže učitavanje, tako da možete dijeliti više korisnički generiranih, visokokvalitetnih sadržaja i bržih preuzimanja, tako da možete uživati ​​u više visokokvalitetnih igara i videozapisa. 5G također otvara nove mogućnosti.

Brzo 3D snimanje moglo bi nas staviti u naše omiljene filmske scene, učiniti eSportove interaktivnijima i dopustite nam virtualno isprobati odjeću. Niska latencija, vrijeme brzog odziva 5G mreža znači da bismo mogli uživati u glatkom iskustvu bez zakašnjenja u zabavi proširene stvarnosti.

Zahvaljujući dosad nezabilježenim razinama uspješnosti i pouzdanosti 5G usluga povezivosti bit će kompatibilna s najzahtjevnijim zahtjevima u pogledu profesionalne uporabe koje trenutačno razmatraju brojni industrijski sektori. Iz te perspektive, industrije i poduzeća bit će ključni akteri u poticanju inovacija koje omogućuju 5G, što će zauzvrat ubrzati digitalizaciju više vertikalnih sektora.

Uz 5G, brže i stabilnije veze mogu povezati timove na više lokacija odjednom, otvarajući više mogućnosti za usvajanje rada na daljinu i pružajući zaposlenicima priliku za rad od kuće. Razmjena teških podatkovnih datoteka postat će mnogo brža i jednostavnija, čime će se poboljšati razmjena podataka i olakšati suradnja na velike udaljenosti.

Internet stvari (IoT) omogućit će objektima razmjenu informacija u stvarnom vremenu. 5G će podržati kontrolu uređaja u stvarnom vremenu, što znači da bi tvornice mogle nadograditi svoje automatizirane procese i međusobno povezane strojeve kako bi se poboljšala učinkovitost i sigurnost zaposlenika.

Pouzdanim i besprijekornim vezama radnici mogu pratiti teško dostupna ili opasna okruženja te daljinski upravljati opremom. 5G može donijeti prijeko potrebnu sigurnost opasnim zanimanjima – građevinskim radovima, rudarstvu, hitnim službama i još mnogo toga.

Slično tome, visoka pouzdanost 5G-a u stvarnom vremenu dovest će u operativnu stvarnost primjenu zdravstvene skrbi poput daljinskog savjetovanja ili telekirurgije. Dostupnost velike količine podataka i mogućnost brzog pristupa i dijeljenja omogućit će poduzećima uvid u njihovo poslovanje kako bi ih se poboljšalo i optimiziralo. To će zauzvrat povećati rast, povećati uštede i poboljšati korisničko iskustvo.

5G tehnologija je dizajnirana da bude energetski učinkovitija od prethodnih generacija. To se uglavnom postiže pomoću malih antena male snage i učinkovitom tehnologijom gdje se snaga prijenosa generira samo kada je to stvarno potrebno.

Konkretno, 5G sustavnije koristi način uštede energije, aktivirajući mrežne resurse samo kada postoji aktivni promet. 5G će podupirati i zeleniju i održiviju potrošnju energije. 5G mreže poduprijet će bolje upravljanje obnovljivim izvorima energije i omogućiti obiteljima, poduzećima i gradovima bolji uvid u svoju potrošnju energije i pametniji način upravljanja njome. Objekti omogućeni internetom stvari (IoT) mogu omogućiti bolje praćenje i kontrolu korištenja energije. U kombinaciji s 5G mrežama, koje mogu prenositi informacije u stvarnom vremenu, potrošnja energije može se temeljiti na potrebama u stvarnom vremenu u pametnim domovima i pametnim gradovima.

Povezivost je jedno od ključnih područja koje Komisija stalno jača diljem EU-a. 5G ima ključnu ulogu u osiguravanju boljih, bržih i pouzdanijih veza diljem EU-a. Komisija poduzima korake za oživljavanje te revolucionarne tehnologije u Europi.

Komisija je 2013. uspostavila javno-privatno partnerstvo za 5G (5G-JPP) kako bi osigurala vodeći položaj Europe i njezin potencijal na novim tržištima. Inicijativa je zajedno s industrijom pokrenula projekte u područjima kao što su pametni gradovi, e-zdravlje, inteligentni promet, obrazovanje ili zabava i mediji.

Nakon toga uslijedio je Komisijin Akcijski plan za 5G, objavljen 2016., u kojem je utvrđen plan za države članice kako bi se odredili uvjeti za 5G usluge i proizvode. Plan uključuje koordinaciju regulatornih mjera, omogućavanje operatorima pristupa radiofrekvencijskom spektru za 5G mreže, poticanje ulaganja u mrežnu infrastrukturu i promicanje ispitivanja 5G tehnologije. Kretanja na tržištu i dostupnost 5G mreža mogu se pratiti u okviru Opservatorija EU-a za 5G. Europa ima vodeću ulogu u ispitivanjima tehnologije 5G za vertikalne sektore, kao što su promet, mediji i proizvodnja.

Neka od područja u kojima Komisija snažno surađuje s industrijom u okviru javne nabave 5G-JPP povezana je i automatizirana mobilnost u prometu, što bi omogućilo autonomna ili daljinski kontrolirana vozila na cestama, unutarnjim plovnim putovima, željeznicama i lukama.

Povezana vozila moći će pristupiti informacijama ključnima za misiju u stvarnom vremenu. Time će se pridonijeti sigurnosti, smanjenju ugljičnog otiska i širokom rasponu digitalnih usluga za vozače i putnike. Komisija istodobno kontinuirano podupire i financira 5G povezivost na određenim glavnim prometnim putovima ili povezanim prekograničnim koridorima kako bi razvila mjesta za ispitivanje velikih razmjera.

Komisija prepoznaje da 5G mreža može preobraziti cijele gradove i stvoriti pametne gradove. Pametni gradovi su gradovi čije su mreže, primjerice promet, komunalne usluge i munje, opremljene naprednom povezanošću koja im olakšava upravljanje, znatno održivijima, učinkovitijima i sigurnijima. Pametni gradovi sinonim su za mreže koje generiraju i stavljaju na raspolaganje informacije o prometu, potrošnji energije i potrebama u stvarnom vremenu kako bi javne uprave mogle bolje upravljati gradskim uslugama i bolje služiti osobama koje putuju na posao. U EU-u postoje probni gradovi za 5G koji kontinuirano napreduju u stvaranju 5G ekosustava koji mogu podržavati tehnologiju i usluge pametnih gradova.

5G mreže će koristiti mnogo manje antene u usporedbi sa sadašnjim sustavima. U isto vrijeme, nove antene će postići mnogo bolju pokrivenost i veće brzine veze. Oni će također biti manje vidljivi i proizvoditi manje elektromagnetskih emisija. Zapravo, mogu se usporediti s Wi-Fi instalacijama.

Budući da su postojeća pravila o malim ćelijama opterećujuća i rascjepkana, EU je u lipnju 2020. donio jedinstvena pravila za izbjegavanje teških postupaka za antene malog volumena, težine, vizualnog učinka i emisija. Tom se uredbom također osigurava visoka razina zaštite od elektromagnetskih polja, u skladu s Preporukom Vijeća i neometana integracija u okoliš.

Nova pravila utvrđena su Provedbenom uredbom Komisije u skladu s telekomunikacijskim pravilima EU-a utvrđenima u Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija, koja su donesena 2018. i prenesena u nacionalno zakonodavstvo država članica do kraja 2020.

Neki ljudi su zabrinuti da više antena znači veću izloženost EMF-u. Europska komisija vrlo ozbiljno shvaća zaštitu javnog zdravlja i osigurava da sve emisije podliježu visokim mjerama predostrožnosti. 5G mreže koristit će male ćelije s nižim razinama snage i stoga nižim razinama izloženosti EMF-u od postojećih velikih ćelija u 4G mrežama.

Nedavna studija Komisije pokazala je da će se u urbanim područjima u kojima će se uvesti 5G antene, a 4G antene i dalje upotrebljavati, ukupna razina izloženosti skromno povećati, ali to će i dalje biti daleko ispod sigurnih granica, koje su 50 puta niže od razina na kojima su mogući učinci na zdravlje. Kako 4G antene izlaze iz uporabe, razina izloženosti će se smanjiti.

Nadalje, očekuje se da će se antene 4G i starije generacije, koje imaju veće emisijske snage, sve manje upotrebljavati u tim područjima. Nove, male mreže stanica razvit će i distribuirati izvore elektromagnetskih polja ravnomjernije na nižim razinama snage.

Europska unija primjenjuje predostrožni pristup tako što preporučuje maksimalne granice izloženosti s širokom sigurnosnom granicom. To znači da su granične vrijednosti izloženosti na razini EU-a za širu javnost postavljene na 50 puta niže od razina emisija pri kojima se mogu vidjeti učinci na zdravlje, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Preporukom Vijeća utvrđuju se stroge granice za elektromagnetska polja u skladu sa smjernicama Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja iz 1998. ili ICNIRP-a. Te su smjernice prilagođene 2020. kako bi se uzele u obzir nove aplikacije za 5G i ocijenit će se u skladu s tim.

Izloženost EMF-a iz 5G mreža, uključujući korištenjem novih frekvencijskih pojaseva, mora ostati ispod preporučenih granica, baš kao i 2G, 3G i 4G mreže. Nove smjernice Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) objavljene su u ožujku 2020.

Smjernice ICNIRP-a iz 1998. štite trenutnu primjenu radiofrekvencijskih EMF-ova, dok njihove nove smjernice uključuju i EMF izloženost frekvencijama iznad 6 GHz, gdje će raditi buduće 5G tehnologije. To će rezultirati smanjenjem najveće dopuštene količine lokalizirane izloženosti.

Ograničenja izloženosti EMF-ovima koja se trenutačno preporučuju na međunarodnoj razini i razini EU-a klasificirala je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije na trećoj razini na ljestvici od pet razina rizika, što ih stavlja u skupinu s drugim „moguće kancerogenim” elementima, kao što je ukiseljeno povrće. To znači da su radio EMF-ovi manje rizični od jedenja crvenog mesa, radnih noćnih smjena ili ispijanja vruće kave, koji su na drugoj razini i ocijenjeni kao „vjerojatno kancerogeni”.

Radijski EMF-ovi smatraju se još manje rizičnima od onečišćenja zraka, drvne prašine ili alkoholnih pića, koji, s obzirom na to da su na prvoj razini, spadaju u kategoriju „kancerogena”. Više informacija o klasifikacijama dostupno je na internetskim stranicama Međunarodne agencije za istraživanje raka.

ICNIRP je najavio da, iako njihove smjernice iz 1998. uključuju trenutne komercijalne primjene radiofrekvencijskih EMF-ova, njihove nove smjernice uključuju niz prilagodbi za korištenje novih tehnologija, posebno za EMF frekvencije iznad 6 GHz. Buduće 5G tehnologije radit će na tim frekvencijama, koje imaju za posljedicu smanjenje maksimalne razine lokalizirane izloženosti koju osoba može primiti.

ICNIRP je naveo da je sva znanstvena literatura dobre znanstvene kvalitete upotrijebljena za utvrđivanje smjernica, uključujući glavne preglede Svjetske zdravstvene organizacije (2014.), Švedske agencije za sigurnost zračenja (2015., 2016., 2018.), Znanstvenog odbora za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike (2015.), kao i pojedinačnih studija utvrđenih nakon tih pregleda, te da je literatura uključivala istraživanje o učincima kratkog i dugoročnog izlaganja radiofrekvencijskim elektromagnetskim poljima (RF EMF) na neposrednim (npr. bol) i odgođenim (npr. rak) zdravstvenim ishodima. To je uključivalo procjenu samoprijavljene preosjetljivosti na izloženost RF EMF-u.

Vidjeti pitanja i odgovore ICNIRP-a.

Europska komisija razmotrit će zaključke novih smjernica ICNIRP-a i preispitati stanje u vezi s Preporukom Vijeća iz 1999.

Nekoliko država članica odlučilo je da bi ograničenja trebala biti niža od najviših ograničenja izloženosti utvrđenih u smjernicama ICNIRP-a ili u Preporuci Vijeća. Politika zaštite zdravlja u nadležnosti je država članica koje mogu donijeti strože zahtjeve. Komisija je i dalje uvjerena da su trenutačno preporučene granične vrijednosti primjerene za zaštitu javnog zdravlja.

Preispitivanje pokazuje da su države članice vrlo cijenile postupak pokrenut Preporukom Komisije od 26. ožujka 2019. o kibersigurnosti 5G mreža. Također pokazuje da države članice žele nastaviti koordinirani rad na toj temi na razini EU-a.

Paket mjera ublažavanja smatra se korisnim instrumentom koji pruža sveobuhvatne smjernice na temelju rizika i objektivnu metodologiju. Pregled pokazuje i da je većina država članica ostvarila daljnji napredak u provedbi mjera iz paketa instrumenata na nacionalnoj razini od objave izvješća o napretku u srpnju 2020.

Iako su nacionalni procesi još u tijeku, većina država članica na dobrom je putu da ih dovrši u nadolazećim mjesecima. Međutim, postoje određene razlike među pojedinačnim mjerama jer su neke države članice naprednije u određenim područjima nego u drugima.

Općenito, tim je preispitivanjem potvrđeno da su, kad je riječ o područjima u kojima je potrebno uložiti više napora i u kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost, ocjena i zaključci izvješća o napretku i dalje u potpunosti valjani. U preispitivanju se također ističu mjere koje su Komisija i ENISA poduzele kako bi poduprle provedbu paketa instrumenata u području normizacije i certifikacije, financijska sredstva EU-a za sigurno uvođenje 5G mreža, mjere za promicanje kapaciteta EU-a u području mrežne tehnologije i poticanje raznolikog i održivog 5G ekosustava u EU-u.

U zaključcima ovog preispitivanja detaljno se opisuju daljnji koraci i predlaže niz mjera, razvrstanih prema ključnim ciljevima, za budućnost koordiniranog rada na razini EU-a.

Od objave izvješća o napretku u srpnju 2020. većina država članica ostvarila je daljnji napredak u provedbi različitih mjera iz paketa instrumenata na nacionalnoj razini. Velika većina navela je jasne planove i rokove za uvođenje glavnih mjera iz paketa instrumenata.

Općenito, gotovo sve države članice procijenile su da će dovršiti tekući postupak provedbe do sredine 2021. Međutim, kako je prikazano u izvješću o napretku iz srpnja 2020., potrebno je posvetiti posebnu pozornost nizu područja te još uvijek postoji nekoliko država članica u kojima još nisu dostavljeni jasni planovi u pogledu određenih mjera.

Regulatorne ovlasti nacionalnih tijela ojačane su u velikoj većini država članica kako bi se mogli nametnuti sigurnosni zahtjevi za operatore pokretnih mreža i kako bi mogli nametnuti ograničenja ili zabraniti opskrbu, uvođenje i rad opreme za 5G mreže, a zahtjevi za operatore pokretnih mreža u većini su država članica pojačani ili će biti ojačani konkretnim aktivnostima.

Države članice uvele su mjere usmjerene na primjenu ograničenja na temelju profila rizičnosti dobavljača koje su donesene, predložene ili planirane u gotovo svim državama članicama. Stoga se očekuje da će se oslanjanje na visokorizične dobavljače u nadolazećim godinama smanjiti zbog napretka u uvođenju 5G mreže, iako uz razlike među pojedinim zemljama.

Nekoliko država članica uvelo je mjere za diversifikaciju. Tim se mjerama zahtijeva da operatori pokretnih mreža (OPM-ovi) nacionalnim tijelima dostave svoje strategije nabave i diversifikacije te osiguraju da poduzmu mjere za povećanje otpornosti.

Druge države članice još nisu poduzele posebne mjere zbog nekoliko izazova koji su već utvrđeni u izvješću o napretku iz srpnja 2020.

Naposljetku, mehanizmi za provjeru izravnih stranih ulaganja uspostavljeni su u 15 država članica, a postupak je u tijeku u nekoliko drugih država članica.

U Komunikaciji Komisije od 29. siječnja 2020. naslovljenoj „Sigurno uvođenje 5G mreža u EU-u – Provedba paketa instrumenata EU-a” utvrđen je niz mjera koje Komisija i ENISA trebaju poduzeti kako bi poduprle provedbu paketa instrumenata.

Te se mjere odnose na normizaciju i certifikaciju, financijska sredstva EU-a za sigurno uvođenje 5G mreža, mjere za promicanje kapaciteta EU-a u području mrežne tehnologije i poticanje raznolikog i održivog 5G ekosustava u EU-u. Glavne promjene u tim područjima uključuju standardizaciju i certifikaciju, financijska sredstva EU-a za sigurno uvođenje 5G mreža, ulaganja u kapacitete EU-a u području mrežnih tehnologija, olakšavanje istraživanja i inovacija te međunarodne aktivnosti.

U području normizacije i certifikacije uspostavljena je podskupina za normizaciju 5G mreža u okviru radnog toka „Sigurnost mrežnih informacijskih sustava (NIS) 5G”. Cilj je te podskupine olakšati koordinaciju među državama članicama u područjima normizacije 5G mreža, izbjeći udvostručavanje nacionalnih pristupa i promicati sigurnije proizvode i procese.

Ta je podskupina organizirala i forum za raspravu o aktivnostima povezanima s razvojem programa certifikacije za 5G mreže, što je dovelo do radnog toka kibersigurnosti 5G mreža, čime je izražena potpora pripremi prijedloga programa EU-a u tom području. Osim toga, ENISA trenutačno dovršava izvješće koje sadržava preporuke za provedbu sigurnosnih mjera u postojećim normama za 5G.

Kako bi financirala sigurno uvođenje 5G mreža, Komisija radi na uvođenju odgovarajućih odredbi o kibersigurnosti u relevantne programe financiranja EU-a, među ostalim na razini programa rada i poziva na podnošenje prijedloga. Ti programi financiranja uključuju Obzor Europa, program Digitalna Europa, Instrument za povezivanje Europe 2, europske strukturne i investicijske fondove i još mnogo toga.

Kad je riječ o ulaganjima u kapacitete EU-a u području mrežnih tehnologija i promicanju raznolikog i održivog 5G ekosustava, Komisija je predložila zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge (SNS) u okviru programa Obzor Europa, usmjereno na uvođenje 5G mreža te aktivnosti istraživanja i inovacija u 6G-u.

Cilj je Zajedničkog poduzeća za SNS omogućiti EU-u razvoj mrežnih tehnologija sljedeće generacije i stavljanje na tržište europskih rješenja koja su konkurentna, obogaćuju globalno dostupne alternative i diversificiraju izvore opskrbe, u skladu s industrijskom strategijom EU-a i paketom instrumenata za 5G.

Kako bi olakšala istraživanje i inovacije, Komisija olakšava istraživanje i inovacije u području softverskih mreža, uključujući otvorene radijske pristupne mreže (Open RAN). Devet inovacijskih mjera u tom području odabrano je u okviru nedavnog poziva na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor 2020. i očekuje se da će započeti u siječnju 2021.

U području Open RAN-a Komisija je nedavno pokrenula i neovisnu studiju za utvrđivanje tržišnih trendova, rizika i prilika.

Predstavnici država članica, Komisije i ENISA-e predstavili su paket instrumenata na brojnim međunarodnim događanjima. Službe Komisije, zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje, također aktivno prate relevantna kretanja u trećim zemljama, među ostalim putem mreže delegacija EU-a. Paket instrumenata također je postao važan element u strateškim dijalozima i partnerstvima EU-a s trećim zemljama.

Nekoliko sastanaka podskupine za normizaciju 5G mreža bilo je posvećeno raspravi o odgovarajućem načinu rada na certificiranju 5G mreža.

Države članice 27. studenoga 2020. izrazile su potporu pripremi prijedloga programa certificiranja povezanog s 5G komponentama i postupcima dobavljača. Komisija sada priprema zahtjev da ENISA započne s razvojem prijedloga programa certifikacije u tom području, u skladu s Aktom o kibersigurnosti. Europska skupina za kibersigurnosnu certifikaciju (ECCG) i Interesna skupina za kibersigurnosnu certifikaciju (SCCG) također će sudjelovati u pripremi prijedloga programa.

Komisija je pozvala države članice da dovrše provedbu glavnih mjera iz paketa instrumenata do drugog tromjesečja 2021. te da osiguraju primjereno i koordinirano ublažavanje utvrđenih rizika. To bi posebno trebalo učiniti kako bi se izloženost visokorizičnim dobavljačima svela na najmanju moguću mjeru i izbjegla ovisnost o tim dobavljačima.

Kako bi se nastavio i produbio postupak koordinacije EU-a u području kibersigurnosti 5G mreža, u Strategiji EU-a za kibersigurnost detaljno se opisuju daljnji koraci i utvrđuju tri ključna cilja, a to su:

1. osiguravanje daljnje konvergencije u pristupima za smanjenje rizika diljem EU-a;
2. podupiranje stalne razmjene znanja i izgradnje kapaciteta;
3. promicanje otpornosti lanca opskrbe i drugih strateških sigurnosnih ciljeva EU-a.

Utvrđen je niz kratkoročnih i srednjoročnih mjera za postizanje tih ciljeva. Među njima su nastavak i intenziviranje razmjene informacija i najboljih praksi o posebnim strateškim i tehničkim mjerama te o ažuriranim nacionalnim procjenama rizika u okviru radnog toka mrežne i informacijske sigurnosti, praćenje razvoja tehnologije 5G, njezine arhitekture, prijetnji povezanih s njom te organiziranje aktivnosti izgradnje znanja o različitim temama i iskorištavanje mogućnosti financiranja EU-a za potporu provedbi paketa instrumenata. Komisija također planira:

• utvrđivanje konkretnog akcijskog plana za poboljšanje zastupljenosti EU-a u tijelima za utvrđivanje standarda i promicanje sigurnosti i interoperabilnosti;
• pripremiti prijedlog programa certificiranja za ključne 5G komponente i postupke dobavljača;
• analizirati i podupirati otpornost lanca opskrbe, posebno analizom ekosustava 5G i utvrđivanjem ključnih resursa;
• ulagati u istraživanje i inovacije te kapacitete, osiguravajući sigurno uvođenje 5G mreža s pomoću odgovarajućih sigurnosnih zahtjeva u programima financiranja EU-a.

Naposljetku, Komisija će odgovoriti na zahtjeve trećih zemalja koje bi željele razumjeti i potencijalno primijeniti pristup iz paketa instrumenata koji je razvio EU.