Razmjena podataka između poduzeća i državnih tijela: Pitanja i odgovori

B2G razmjena podataka je suradnja u kojoj poduzeće ili druga privatna organizacija stavlja na raspolaganje svoje podatke (ili uvide) javnom sektoru (lokalnom, regionalnom, nacionalnom ili EU-u) u svrhu javnog interesa. Ta bi se suradnja trebala odvijati na siguran, održiv i etičan način kojim se štiti privatnost. Takva razmjena podataka može donijeti mnoge koristi. Na primjer, podaci o prometnim tokovima mogu pružiti uvid u izazove mobilnosti i gospodarski razvoj gradova. Podaci trgovaca na malo, kao što su supermarketi, mogu pomoći službenim statističkim zavodima da učinkovitije uspostave točniji i sveobuhvatniji indeks cijena. Osim toga, podaci iz senzora u gradovima mogu pružiti uvid u predviđanje priljeva turista ili procjenu onečišćenja, a razmjena podataka o prijevozu i teretu može osigurati graničnu kontrolu gotovo bez trenja.

Razmjena podataka između poduzeća i državnih tijela ima golem potencijal za rješavanje mnogih društvenih izazova, od klimatskih promjena preko obrazovanja i urbanističkog planiranja do izrade točnijih službenih statistika. Može pomoći u prelasku na model oblikovanja politika koji se temelji na dokazima, što će dovesti do boljih, isplativijih, pravednijih i uključivijih odluka. Iskorištavanje podataka iz privatnog sektora također ima važnu ulogu u postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i ispunjavanju obveze EU-a da do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu.

Privatni sektor svakodnevno proizvodi mnoštvo podataka kako bi proizveo sve vrste robe, ponudio širok raspon usluga i osigurao neometano poslovanje. Određene vrste podataka, kao što su podaci o ponašanju – zapisi mobilnih telefona, GPS lokacija ili podaci na društvenim mrežama – uglavnom su u rukama privatnog sektora. Ti podaci mogu biti ključni za bolje razumijevanje kretanja stanovništva, promjena načina života, obrazaca bolesti i navika. Također može pomoći u rješavanju društvenih izazova i doprinijeti općoj dobrobiti stanovništva. Nadalje, privatni sektor u velikoj se mjeri koristi javnom infrastrukturom, kao što je upotreba privatnih vozila na javnim cestama i željeznicama. Javni sektor mogao bi imati koristi od podataka privatnog sektora o takvoj upotrebi javne infrastrukture kako bi se poboljšalo planiranje i upravljanje javnim ulaganjima.

Prvo, vrijednost podataka kao imovine još nije u potpunosti priznata. Drugo, javna tijela često nemaju znanje i iskustvo za utvrđivanje vrijednih skupova podataka i kapaciteta za njihovu obradu. Osim toga, trenutačno nema dovoljno poticaja za poduzeća da dijele podatke s javnim sektorom za opće dobro. Postoji niz drugih prepreka, među ostalim nedostatak stručnjaka u tom području, razlike u legalizaciji među državama članicama, pitanja povjerenja i sigurnosti, etička pitanja i ograničena interoperabilnost skupova podataka. Kao rezultat toga, razmjena podataka između poduzeća i državnih tijela može biti dugotrajan i nesiguran proces.

EU može pomoći u poticanju razmjene podataka među poduzećima stvaranjem zajedničkog okvira kako bi se omogućio razvoj brze, odgovorne i održive razmjene podataka među poduzećima. Njime se mogu podupirati i aktivnosti koje pomažu u prevladavanju prepreka, kao što su uspostava tehničke infrastrukture za razmjenu podataka zajedno s etičkim smjernicama i podizanje svijesti o potencijalu razmjene podataka među poduzećima. EU bi također mogao razmotriti mogućnosti financiranja. Na primjer, podupiranje pilot-partnerstva za razmjenu podataka među poduzećima u izoliranim okruženjima za posebne društvene izazove.

Ključna područja u kojima razmjena podataka među poduzećima može imati velik učinak uključuju povećanje učinkovitosti zdravstvenih usluga i poboljšanje dijagnoze, bržu reakciju u izvanrednim situacijama i prirodnim ili humanitarnim katastrofama, omogućivanje pristupa podacima javnim istraživačkim institutima za razvoj etičkih usluga umjetne inteligencije, uštedu energije za održivije društvo, poboljšanje mobilnosti i stvaranje pametnijih gradova. Građani, koji proizvode vrijedne podatke i krajnji su korisnici razmjene podataka između poduzeća i državnih tijela, trebali bi biti uključeni u odabir društvenih izazova koje bi trebalo rješavati suradnjom u razmjeni podataka između poduzeća i državnih tijela.

Ogromne količine podataka svakodnevno proizvode naši pametni telefoni i drugi povezani uređaji. Na primjer putem društvenih medija, digitalnih transakcija, GPS uređaja i drugih senzora. Ti podaci mogu otkriti informacije koje su ključne za razumijevanje obrazaca društvenog ponašanja i aktivnosti. S druge strane, ti uvidi omogućuju privatnom i javnom sektoru donošenje boljih odluka. Na primjer, s pomoću podataka mobilnih operatera mogu se učinkovitije organizirati hitne operacije evakuacije, a onima koji ostaju u pogođenom području može se pružiti bolja pomoć. U određenim slučajevima javni sektor ima pristup samim podacima, na primjer putem platformi za razmjenu podataka, uključujući aplikacijska programska sučelja. U drugima tijelo javnog sektora ne pristupa samim podacima, ali i dalje može imati koristi od uvida obavljanjem upita u bazi podataka poduzeća ili pouzdane treće strane.

Poduzeća mogu imati koristi od partnerstava za razmjenu podataka između poduzeća i državnih tijela na različite načine. Prvo, poduzeće može imati koristi od uvida dobivenih suradnjom na razmjeni podataka. Nadalje, podaci društva ne dijele se nužno besplatno, već mogu biti protiv pravične naknade. Osim toga, doprinos općem dobru može biti dio programa društveno odgovornog poslovanja poduzeća i može biti koristan za njegov ugled. Ostale motivacije uključuju porezne poticaje, poboljšane državne usluge ili programe javnog priznavanja kako bi se povećao ugled poduzeća.