Razmjena podataka među poduzećima: Pitanja i odgovori

B2G razmjena podataka suradnja je u kojoj poduzeće ili druga privatna organizacija stavlja na raspolaganje svoje podatke (ili uvide) javnom sektoru (lokalnom, regionalnom, nacionalnom ili EU-u) u svrhu od javnog interesa. Ta bi se suradnja trebala odvijati na siguran, održiv i etičan način kojim se štiti privatnost. Dijeljenje podataka na taj način može donijeti brojne koristi. Na primjer, podaci o prometnim tokovima mogu dati uvid u izazove mobilnosti i gospodarski razvoj gradova. Podaci trgovaca na malo, kao što su supermarketi, mogu pomoći službenim statističkim institutima da na učinkovitiji način uspostave točniji i sveobuhvatniji indeks cijena. Podaci iz senzora u gradovima mogu pružiti uvide za predviđanje priljeva turista ili procjenu onečišćenja, a razmjena podataka o prijevozu i teretu može osigurati granični nadzor gotovo bez trenja.

B2G razmjena podataka ima ogroman potencijal za pomoć u rješavanju mnogih društvenih izazova, od klimatskih promjena preko obrazovanja i urbanističkog planiranja do izrade točnijih službenih statistika. Može pomoći u prelasku na model donošenja politika utemeljen na dokazima, što će dovesti do boljih, isplativijih, pravednijih i uključivijih odluka. Iskorištavanje podataka iz privatnog sektora također ima važnu ulogu u postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i ispunjavanju obveze EU-a da do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu.

Svaki dan privatni sektor proizvodi bogatstvo podataka kako bi proizvodio sve vrste robe, ponudio širok spektar usluga i osigurao neometano poslovanje. Određene vrste podataka, kao što su bihevioralni podaci – zapisi mobilnih telefona, GPS lokacija ili podaci na društvenim mrežama – uglavnom su u rukama privatnog sektora. Ti podaci mogu biti ključni za bolje razumijevanje kretanja stanovništva, promjena načina života, obrazaca bolesti i navika. Također može pomoći u rješavanju društvenih izazova i doprinijeti općoj dobrobiti stanovništva. Nadalje, privatni sektor u velikoj mjeri upotrebljava javnu infrastrukturu, kao što je upotreba privatnih vozila na javnim cestama i željeznicama. Javni sektor mogao bi imati koristi od podataka privatnog sektora o takvoj upotrebi javne infrastrukture kako bi se poboljšalo planiranje i upravljanje javnim ulaganjima.

Prvo, vrijednost podataka kao imovine još nije u potpunosti priznata. Drugo, javna tijela često nemaju znanja i iskustva za utvrđivanje vrijednih skupova podataka i kapaciteta za njihovu obradu. I trenutačno nema dovoljno poticaja za poduzeća za razmjenu podataka s javnim sektorom za opće dobro. Postoji niz drugih prepreka, uključujući, među ostalim, nedostatak stručnjaka u tom području, razlike u legalizaciji među državama članicama, pitanja povjerenja i sigurnosti, etička pitanja i ograničenu interoperabilnost skupova podataka. Kao rezultat toga, razmjena podataka među poduzećima može biti dugotrajan i neizvjestan proces.

EU može pomoći u poticanju razmjene podataka među poduzećima stvaranjem zajedničkog okvira za omogućavanje razvoja brze, odgovorne i održive razmjene podataka među poduzećima. Njime se mogu podupirati i aktivnosti kojima se pomaže u prevladavanju prepreka, kao što je uspostava tehničke infrastrukture za razmjenu podataka zajedno s etičkim smjernicama i podizanje svijesti o potencijalu razmjene podataka među poduzećima. EU bi također mogao razmotriti mogućnosti financiranja. Na primjer, podupiranje pilot-projekta za razmjenu podataka među poduzećima u sigurnim okruženjima za posebne društvene izazove.

Ključna područja u kojima razmjena podataka među poduzećima može imati velik učinak uključuju povećanje učinkovitosti zdravstvenih usluga i poboljšanje dijagnoze, bržu reakciju u izvanrednim situacijama te prirodnim ili humanitarnim katastrofama, omogućavanje pristupa podacima javnim istraživačkim institutima za razvoj etičkih usluga umjetne inteligencije, uštedu energije za održivije društvo, poboljšanje mobilnosti i stvaranje pametnijih gradova. Građani, koji proizvode vrijedne podatke i krajnji su korisnici razmjene podataka među poduzećima, trebali bi biti uključeni u odabir društvenih izazova koji bi se trebali rješavati suradnjom među poduzećima za razmjenu podataka.

Ogromne količine podataka svakodnevno proizvode naši pametni telefoni i drugi povezani uređaji. Primjerice putem društvenih medija, digitalnih transakcija, GPS uređaja i drugih senzora. Ti podaci mogu otkriti informacije koje su ključne za razumijevanje obrazaca društvenog ponašanja i aktivnosti. S druge strane, ti uvidi omogućuju i privatnom i javnom sektoru donošenje boljih odluka. Na primjer, s pomoću podataka mobilnih operatera operacije hitne evakuacije mogu se učinkovitije organizirati, a onima koje ostaju na zahvaćenom području može se pružiti bolja pomoć. U određenim slučajevima javni sektor ima pristup samim podacima, primjerice putem platformi za razmjenu podataka, uključujući sučelja za programiranje aplikacija. U drugima tijelo javnog sektora ne pristupa samim podacima, ali i dalje može imati koristi od uvida u bazu podataka poduzeća ili pouzdane treće strane.

Poduzeća mogu imati koristi od B2G partnerstva za razmjenu podataka na različite načine. Prvo, društvo može imati koristi od uvida stvorenih suradnjom za razmjenu podataka. Nadalje, podaci društva ne dijele se nužno besplatno, već mogu biti protiv pravične naknade. Osim toga, doprinos općem dobru može biti dio programa društveno odgovornog poslovanja poduzeća i može biti koristan za njegov ugled. Ostali motivi uključuju porezne poticaje, poboljšane državne usluge ili programe javnog priznavanja kako bi se povećala reputacija poduzeća.