Koncept objekata za testiranje i eksperimentiranje
Opsežna referentna postrojenja za testiranje i eksperimentiranje (TEF) nudit će kombinaciju fizičkih i virtualnih objekata u kojima pružatelji tehnologije mogu dobiti prvenstveno tehničku potporu za testiranje svojih najnovijih softverskih i hardverskih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji (uključujući robotiku koja se temelji na umjetnoj inteligenciji) u stvarnim okruženjima.
To će uključivati potporu potpunoj integraciji, testiranju i eksperimentiranju najnovijih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji kako bi se riješili problemi/poboljšala rješenja u određenom sektoru primjene, uključujući validaciju i demonstraciju. Usredotočit će se na testiranje zrelih tehnologija i rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji koji su već testirani u laboratorijima i moraju se testirati u stvarnim okruženjima.
TEF-ovi nastoje pružiti potporu pružateljima tehnologija s potrebnim stručnim znanjem kako bi integrirali i potvrdili svoja rješenja u TEF-ovima, ali očekujemo i da će TEF-ovi uključiti krajnje korisnike tehnologija kako bi se maksimalno povećao njihov učinak (posebno krajnji korisnici mogu biti uključeni u definiranje scenarija testiranja, protokola i parametara, koji su najrelevantniji i najutjecajniji za njihove sektore).
Programom Digitalna Europa predviđena su četiri sektorska TEF-a: poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, zdravstvene skrbi, proizvodnje te pametnih gradova i zajednica. Sve četiri države članice sufinancirat će.
Testiranje i eksperimentiranje najsuvremenijih softverskih i hardverskih rješenja i proizvoda temeljenih na umjetnoj inteligenciji u stvarnim okruženjima i u razmjerima važan je korak prema uvođenju tehnologije na tržište. Kako bi se optimizirala ulaganja, Komisija predviđa da će u okviru programa Digitalna Europa (DIGITAL) u suradnji s državama članicama sufinancirati ograničen broj specijaliziranih velikih referentnih lokacija kako bi se zadovoljile potrebe europskih pružatelja tehnologije.
Za razlikovanje različitih slojeva TEF-ova koristimo sljedeću terminologiju:
- Jedan sektorski TEF, npr. za proizvodnju, je 1 konzorcij;
- 1 konzorcij je mreža nekoliko čvorova i, prema potrebi, manjih satelita;
- 1 čvor pruža usluge i ima infrastrukturu kako je utvrđeno u programu rada i predstojećem tekstu poziva za odgovarajuće sektorske TEF-ove. 1 čvor može biti jedan ili više (pravnih) korisnika;
- 1 satelit je manji objekt za testiranje od čvora, ali koji još uvijek ispunjava minimalne kriterije kako je navedeno u tekstu poziva. Ovaj satelit može ponuditi fizički i/ili daljinski pristup.
Za svaki sektor bit će dodijeljena jedna bespovratna sredstva i stoga samo jedan konzorcij koji se sastoji od različitih čvorova. Ako bi bilo teško dostići ljestvicu s jednog čvora, jedan ili više čvorova mogli bi uključivati jedan ili više satelita kako bi se nadopunile njihove usluge testiranjai/ili zemljopisna pokrivenost. U tim slučajevima predviđamo dva različita scenarija:
U tim slučajevima predviđamo dva različita scenarija:
- Scenarij 1.: Jedan čvor radi izravno s manjim satelitima koji su sami manji od čvora, ali doprinose istoj ponudi čvora. Zajedno, čvor i njegovi sateliti će ponuditi veliki objekt koji će omogućiti testiranje u razmjerima izvan onoga što bi jedan čvor mogao. Stoga ti sateliti nadopunjuju čvor, tako da zajedno dosegnu kritičnu masu.
- Scenarij 2.: Jedan čvor koji se sastoji od nekoliko satelita veličine manje od čvora, ali zajedno ispunjavaju kriterije čvora, što omogućuje testiranje u mjerilu. To bi zahtijevalo vrlo snažnu koordinaciju među satelitima kako bi se zajedno osigurala dosljedna ponuda.
Scenarij 1. i 2. također podrazumijevaju da jedan čvor ne mora biti na jednom mjestu ili čak u jednoj zemlji. Isto tako, ne moraju sve strane jednog čvora ponuditi fizički pristup. Međutim, potreban je fizički pristup na razini čvora (vidjeti u nastavku).
Svi čvorovi morat će pružati usluge i infrastrukturu u skladu s programom rada i tekstom poziva. Međutim, mogli bi se usredotočiti na posebne aspekte testiranja rješenja umjetne inteligencije u razmjeru kao dio mreže.
Da bi se dao ilustrativan primjer, u zdravstvu se jedan čvor mogao usredotočiti na rak, a drugi na skrb za starije osobe. Ovaj primjer služi za objašnjenje tog koncepta, ali ne upućuje na to da Komisija daje prednost.
TEF-ovi po sektoru bit će jedinstvena digitalna pristupna točka zainteresiranim pružateljima tehnologije, koja će ih usmjeravati da odaberu najprikladniji čvor za njih. Svaki čvor također će djelovati kao fizička pristupna točka mreži, pomažući korisnicima da ih navigiraju prema najprikladnijem partneru.
Preferiramo mrežu čvorova, koristeći cijeli proračun po pozivu. To bi značilo jednu mrežu od otprilike šest čvorova u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, zdravstvenoj skrbi i proizvodnji te četiri čvorišta za pametne gradove i zajednice ako nema satelita.
Takva mreža ponudit će konzorcijima priliku da maksimalno povećaju učinak svojeg TEF-a, nudeći snažan i komplementaran skup usluga europskim inovatorima, pri pažljivom odabiru čvorova i vrsta usluga koje će nuditi.
Time bi se omogućila i mogućnost postizanja očekivane dimenzije TEF-a „velikog opsega”. Mrežnim pristupom osigurava se veći učinak zbog očekivane ekonomije razmjera, učinkovitosti, komplementarnosti i specijalizacije zbog ugrađene koordinacije, suradnje i suradnje.
Razumijemo da je ovu opciju teže sastaviti, zbog čega podnositelje zahtjeva podupiremo postupkom povezivanja koji je započeo informativnim danom 29. studenoga 2021.. Međutim, mrežni pristup predstavlja najveću dodanu vrijednost za Europu jer osim toga potiče prekograničnu suradnju i već spomenute koristi od pružanja usluga testiranja umjetne inteligencije.
Predviđamo model mreže samo čvorišta ili, za neke sektore, model čvorišta i satelitske mreže s 3 – 5 osnovnih čvorova s manjim objektima za satelitsko testiranje, npr. testiranje farmi. Model čvorišta i satelitske mreže imao bi nekoliko velikih centralnih čvorova s punom ponudom digitalnih, fizičkih i profesionalnih resursa povezanih s manjim satelitskim objektima koji omogućuju testiranje u različitim stvarnim uvjetima.
Time bi se povećala regionalna dostupnost, raznolikost i količina stvarnih uvjeta testiranja, ali bi se smanjio broj središnjih čvorova s punom ponudom. Pri predlaganju pristupa čvora i satelita bilo bi važno pažljivo procijeniti potrebu, ulogu i broj takvih satelita.
Obično će to biti objekt koji će omogućiti pristup stvarnim/blizu stvarnim uvjetima, npr. bolnicama, eksperimentalnim poljoprivrednim gospodarstvima i još mnogo toga, u bliskoj suradnji s tehnološkim stručnjacima, npr. internim stručnim znanjem ili uključivanjem istraživačke i tehnološke organizacije, organizacije za prijenos tehnologije s potrebnim stručnim znanjem u području umjetne inteligencije i robotike itd.
Međutim, u prijedlog se mogu uključiti i druge organizacije (kao članovi konzorcija ili se mogu uključiti putem različitih mehanizama, kao što su savjetodavna tijela, podugovaranje itd.), ako je to potrebno za postizanje ciljeva projekta. To može uključivati i javna tijela, trgovinska udruženja itd. kako bi se osiguralo da su uključeni odgovarajući dionici kako bi se zajamčio pristup potrebnom stručnom znanju.
Broj korisnika konzorcija trebao bi biti konačan broj. Moguće je dodati ili otpustiti korisnike tijekom projekta, ali to bi trebalo biti samo iz nepredviđenih razloga, kao što je slučaj s drugim projektima u okviru programa Obzor 2020. ili Obzor Europa.
Da, moguće je imati pridružene čvorove/satelitske dijelove mreže. Pridruženi partneri neće se financirati u skladu s člankom 9. predloška sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.
Podnositelji zahtjeva mogu odabrati točan sastav konzorcija kako bi se optimizirala njegova učinkovitost i učinak, a to bi se trebalo temeljiti na potrebama predloženog TEF-a, ali za sve korisnike potrebno je osigurati sufinanciranje.
Ne, sastav konzorcija mora biti stabilan u fazi prijedloga i odabira. Mogla bi postojati određena fleksibilnost u pogledu uključivanja članova koji nisu konzorciji, na primjer putem savjetodavnog postupka ili postupka savjetovanja, ali to nisu ključni članovi konzorcija.
TEF-ovi će služiti pružateljima tehnologija koji žele razviti svoje AI/Robotic rješenje od razine tehnološke spremnosti (TRL) od šest do osam. U skladu s državnim potporama MSP-ovi će moći koristiti TEF-ove bez plaćanja za potporu i usluge koje nude TEF-ovi. Vrijednost pružene potpore temeljit će se na cjeniku koji su sastavili TEF-ovi. Veća poduzeća i dalje mogu koristiti TEF-ove, ali će ih morati platiti na temelju utvrđenog cjenika. Taj bi prihod trebalo uključiti u proračunski obrazac u stupcu „Dohodak ostvaren projektom”.
Potrebno jenapomenuti i sljedeće zahtjeve utvrđene u Programu: „Ako uvjeti poziva ograničavaju sudjelovanje ili kontrolu zbog sigurnosnih razloga ili razloga strateške autonomije EU-a (i osim ako je drukčije dogovoreno s tijelom koje dodjeljuje bespovratna sredstva), korisnici moraju proizvesti znatnu količinu proizvoda, usluga ili postupaka koji uključuju rezultate aktivnosti ili koji se proizvode upotrebom rezultata djelovanja u prihvatljivim zemljama ili ciljnim zemljama utvrđenima u uvjetima poziva.
Ako se uvjetima poziva nameće i prva obveza iskorištavanja, prvo iskorištavanje mora se provesti i u prihvatljivim zemljama ili ciljnim zemljama navedenima u uvjetima poziva.”
Osim toga,TEF mora osigurati da svaka suradnja sa subjektima s poslovnim nastanom u zemljama koje nisu prihvatljive zemlje ili ciljne zemlje utvrđene u uvjetima poziva (ili su pod kontrolom takvih zemalja ili subjekata iz tih zemalja) ne utječe na sigurnosne interese ili stratešku autonomiju EU-a te da se njome izbjegavaju mogući negativni učinci na sigurnost opskrbe inputima koji su ključni za TEF-ove. Subjekti s poslovnim nastanom u zemljama koje nisu prihvatljive zemlje mogu imati koristi od TEF-a sve dok ne budu u suprotnosti s bilo kojom svrhom ograničenog poziva (što znači da neće predstavljati sigurnosni rizik, neće pristupiti povjerljivim informacijama, prava intelektualnog vlasništva bit će zaštićena itd.).
Uzmite u obzir i očekivane rezultate TEF-ova: Financiranje i natječaji (europa.eu)
Doprinos inovacijama u području umjetne inteligencije:
Jačanje konkurentnosti europske industrije, uključujući MSP-ove u području umjetne inteligencije, tehnologije od velike strateške važnosti;
Doprinos jačanju europskog intelektualnog vlasništva i proizvoda temeljenih na europskoj tehnologiji;
Stvaranje vrhunskih objekata za eksperimentiranje u Europi, nudeći sveobuhvatnu potporu koja kombinira potrebno stručno znanje i zadovoljava potrebe europskih inovatora. Organizacije koje vode TEF-ove i njihov proces osigurat će najvišu razinu povjerenja i sigurnosti za korisnike TEF-ova te najvišu kvalitetu testiranja i validacije kako bi se zajamčilo povjerenje i sigurnost u ispitana rješenja, što je ključ za njihovu široku difuziju.
Doprinos europskom digitalnom suverenitetu i otvorenoj strateškoj autonomiji u području umjetne inteligencije te rješenjima koja se temelje na umjetnoj inteligenciji
S obzirom na mrežni pristup, veća je vjerojatnost da će korisnici TEF-a imati objekt koji je bliži svojoj lokaciji, što uključuje manje putovanja. Trenutačno očekujemo da će korisnici TEF-ova sami preuzeti putne troškove i da su TEF-ovi dovoljno privlačni da ih privuku da to učine. Svaki čvor mora osigurati i fizički i digitalni/daljinski virtualni pristup, pri čemu se putovanje svodi na najmanju moguću mjeru.
Pozivi u okviru TEF-a u okviru programa Digitalna Europa bit će usmjereni na potporu već postojećim objektima koji imaju relevantnu infrastrukturu i stručno znanje/tehnologije i koji se mogu nadograditi kako bi postali europski referentni TEF-ovi i nadovezali se na prethodna ulaganja kako bi se maksimalno povećao učinak financiranja EU-a i kako bi se postigli referentni TEF-ovi velikih razmjera.
Predloženim pristupom izgradnje mreža čvorišta nastoji se poboljšati koordinacija među postojećim nacionalnim objektima za ispitivanje te proširiti pristup europskih MSP-ova europskim TEF-ovima. Osim toga, financiranjem će se omogućiti proširenje objekata na kojima će se TEF-ovi graditi.
Komisija predviđa da će podupirati samo objekte kojima se podupire uvođenje umjetne inteligencije od 6. do 8. razine tehnološke spremnosti. Za te aktivnosti morat će se financirati postojeći objekti koji pružaju savjetodavne usluge za inovacije na višim ili nižim razinama tehnološke spremnosti.
Obvezujemo svakog podnositelja zahtjeva da predstavi dobar poslovni plan kako bi TEF-ovi mogli nastaviti s radom nakon iscrpljivanja financijskih sredstava EU-a. Čvrsta poslovna strategija i pouzdana metodologija za razvoj poslovnog plana trebali bi biti dio prijedloga, ali njegova konkretna provedba može se dodatno razraditi i prilagoditi tijekom trajanja projekta. Iskazivanje interesa potencijalnih korisnika TEF-ova bilo bi dobrodošlo da se pokaže njegov mogući učinak na potrebu za takvim postrojenjem.
Očekujemo da će TEF-ovi, prema potrebi, omogućiti pristup računalstvu visokih performansi. U tu se svrhu, prema potrebi, snažno potiču sinergije između različitih dijelova programa Digitalna Europa (npr. između TEF-ova, platforme za umjetnu inteligenciju na zahtjev, usluga računalstva u oblaku na rubu mreže i podatkovnih prostora) kako bi se korisnicima TEF-a ponudila potpuna usluga.
Od konzorcija se očekuje da ispune zahtjeve iz programa rada, uključujući infrastrukturu, ali mogu procijeniti kako to najbolje učiniti. U slučaju potrebe za sinkronizacijom različitih dijelova programa Digitalna Europa, morat će se pronaći privremena rješenja i prema potrebi u prijedloge morati uključiti planove za sinkronizaciju s drugim dijelovima programa Digitalna Europa.
TEF-ovi se ne bi trebali smatrati zamjenom certifikacijskih tijela, ali stručno znanje u normi ISO 17025 je dobrodošlo, ako je korisno za sektor i tehnologiju. Konzorcij TEF-ova trebao bi uključiti odgovarajuće stručno znanje i odgovarajuću metodologiju kako bi se osiguralo povjerenje u njihove postupke i usluge testiranja i eksperimentiranja. U svojem prijedlogu trebali bi navesti da uključuju odgovarajuće stručno znanje i predložiti odgovarajuću metodologiju.
TEF-ovi će morati uspostaviti politiku prava intelektualnog vlasništva kojom se osigurava da inovatori, posebno MSP-ovi koji upotrebljavaju TEF-ove, mogu vjerovati da zadržavaju vlasništvo nad intelektualnim vlasništvom stvorenim testiranjem u objektima TEF-a. To će biti ključno za osiguravanje privlačnosti TEF-ova.
Očekujemo da će TEF pružateljima tehnoloških usluga pružati savjetodavnu potporu za inovacije za tehničke aspekte izravno povezane s aktivnostima TEF-a/slučajevima uporabe. Netehnički aspekti trebali bi biti obuhvaćeni samo ako je to potrebno.
TEF-ovi se potiču na suradnju tamo gdje to ima smisla. Na TEF-ovima je da odluče kako najbolje strukturirati tu suradnju.
TEF-ovi su usmjereni na potporu testiranju rješenja povezanih s umjetnom inteligencijom. (Europski) digitalnoinovacijski centri već nude potporu digitalizaciji proizvoda, procesa ili usluga na regionalnoj razini.
U načelu „da”. Osim ako u dokumentu poziva ne postoji poseban zahtjev ili ograničenje, subjekti s poslovnim nastanom u pridruženim zemljama mogu sudjelovati u programu i primati financijska sredstva. Nije predviđeno financiranje čvorova ili satelita s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije povezana.
Ne, preferiramo da se TEF-ovi u određenoj mjeri rašire po Europi, a da se pritom ne ugrozi njihov učinak. Stoga ne predviđamo financiranje više od jednog čvora za određeni sektor u jednoj zemlji. Odabir čvorova trebao bi se temeljiti na kriterijima za optimizaciju skupa usluga koje će pružati TEF-ovi i maksimiziranje učinka ulaganja diljem Europe. Moguće je imati čvorišta za različite sektore u istoj zemlji.
Svi posebni zahtjevi u pogledu geografske rasprostranjenosti definirat će se u tekstu poziva. U načelu, učinak je na prvom mjestu. Geografska rasprostranjenost može pomoći u rješavanju pitanja, primjerice, raznolikosti određenih sektora, npr. u poljoprivredi, te u najvećoj mogućoj mjeri povećati primjenu umjetne inteligencije u Europi.
TEF-ovi će morati omogućiti pristup i fizički i digitalno (tj. daljinski virtualni pristup). Taj hibridni pristup pomoći će u širenju dosega TEF-a tako što će se omogućiti daljinsko testiranje softvera umjetne inteligencije, ali i testiranje hardvera umjetne inteligencije u stvarnim uvjetima.
U tekstu poziva mogu se, prema potrebi, definirati dodatne pojedinosti. Svi TEF-ovi uvijek će morati nuditi i digitalni i fizički pristup na razini čvorišta. Virtualni pristup (koji bi, primjerice, mogao uključivati i simulacije) također bi mogao biti koristan za pripremu ispitivanja na licu mjesta i minimiziranje vremena provedenog u objektu.
Ne. TEF-ovi će morati omogućiti pristup na otvoren, transparentan i nediskriminirajući način svim pružateljima tehnologije sa sjedištem u bilo kojoj državi članici ili pridruženim zemljama. Uključivanjem svojih objekata u TEF-ove države članice pomoći će im da postanu dio europskog ekosustava izvrsnosti umjetne inteligencije, privlačeći najbolje talente u svoju regiju. Također će pomoći objektima da postignu vrlo visoku vidljivost i veće tržište. Zbog toga je vjerojatnije da će brže postići financijsku održivost.
TEF-ovi moraju svojim korisnicima pružiti relevantne skupove podataka kao što je potrebno za testiranje umjetne inteligencije u razmjeru. Prikupljanjem i prikupljanjem podataka može se pridonijeti poboljšanju kvalitete skupova podataka. Podnositelji zahtjeva u svojim prijedlozima mogu objasniti zašto je njihov pristup najprivlačniji.
Nacionalna javna tijela mogu, prema potrebi, sudjelovati u raspravi o projektu koji je predstavio konzorcij. Ovisno o ulozi predviđenoj za nacionalna tijela za tržišno natjecanje, to se može provesti, primjerice, održavanjem posebnih radionica u kojima sudjeluju relevantna nacionalna tijela za tržišno natjecanje ili s NPA-ovima kao jednim od sastavnih dijelova savjetodavnog odbora konzorcija. Isto vrijedi i za sva relevantna regionalna ili lokalna tijela.
TEF-ovi djeluju kao pružatelji usluga vanjskim pružateljima usluga; ti će troškovi biti prihvatljivi u okviru programa Digitalna Europa i financiranja država članica. Kako bi bili u skladu s pravilima o državnim potporama, TEF-ovi će morati prenijeti primljene državne potpore MSP-ovima.
MSP-ovi iz EU-a trebali bi moći slobodno upotrebljavati TEF-ove bez obzira na obveze njihove matične zemlje u pogledu sufinanciranja sektorskih TEF-ova za umjetnu inteligenciju. TEF-ovi će korisnicima naplaćivati svoju potporu u skladu s cjenikom sastavljenim za njegove usluge na razini čvorova (vidjeti pitanje o državnim potporama u nastavku).
Krajnji korisnici odnose se na krajnje korisnike tehnologije, što najvjerojatnije znači da osobe koje rade u sektoru, npr. poljoprivrednici, trgovci na malo itd. Međutim, ovisno o odabranim slučajevima uporabe, krajnji potrošač može biti i krajnji korisnik.
Očekuje se da će TEF za zdravstvenu skrb imati znanje o izdavanju certifikata za medicinske proizvode i kontakte s relevantnim javnim tijelima bez njihove zamjene. Smjernice i pomoć TEF-a za zdravstvenu skrb pri certificiranju pružateljima tehnologija važni su kako bi se osiguralo da su testovi koji se nude na TEF-ovima relevantni. Osim toga, to će pomoći u ubrzavanju postupka laboratorija za stavljanje na tržište medicinskih proizvoda.
TEF-ovi i njihove poveznice s drugim povezanim inicijativama EU-a
Razlika između TEF-ova i europskih digitalnoinovacijskih centara je sljedeća. EDIH-ovi okupljaju aktere lokalnog gospodarstva kako bi poduprli digitalnu transformaciju lokalnih aktera (izgradnja lokalnih ekosustava) i povezali se s drugim europskim centrima za digitalne inovacije diljem Europe. Djeluju i kao najbliža ulazna točka za sve različite aktivnosti umjetne inteligencije u Europi koje financira EU, kao što su TEF-ovi.
EDIH-ovi su mnogi u brojkama. Njihova je glavna svrha „testirati prije ulaganja”, tj. pomoći korisnicima digitalne tehnologije da u svojem okruženju procijene mogu li imati koristi od tehnologije prije nego što je kupe. Takva je tehnologija dovoljno razvijena da se može primijeniti. To se razlikuje od tehnologija testiranih u TEF-ovima, koje još nisu dosegnule tu razinu zrelosti, jer im je još uvijek potrebno znatno testiranje i validacija u stvarnim okruženjima prije uvođenja, npr. robot bi se trebao opsežno testirati u stvarnom okruženju, prije nego što ga se uvede u bolnice.
S druge strane,TEF-ovi su središnji zajednički resursi, zajednički paket instrumenata koji se nudi svim europskim centrima za digitalne inovacije i svim korisnicima rješenja umjetne inteligencije općenito. Broj TEF-ova je manji. TEF-ovi pomažu pružateljima tehnologija u razvoju novih tehnoloških rješenja i približavaju ih tržištu u vrednovanju u stvarnim okruženjima. Nakon što se potvrde, ako su dovoljno zreli, rezultate dobivene u ovom „centraliziranom paketu instrumenata” trebalo bi u idealnom slučaju distribuirati (distribucijski kanal) putem EDIH-ova na lokalnoj razini kako bi se osnažila sva lokalna poduzeća i korisnici. Doista, nakon uspješne validacije u TEF-ovima određena tehnologija trebala bi biti spremna (ili povećati razinu spremnosti) za uvođenje na web-mjestu krajnjeg korisnika, na primjer putem aktivnosti „ispitivanja prije ulaganja” EDIH-a. Podnositelje zahtjeva potiče se da istraže daljnje moguće sinergije između sektorskih TEF-ova i EDIH-ova.
Prema potrebi, očekujemo da će se TEF-ovi povezati s podatkovnim prostorima, idealno na razini konzorcija. S obzirom na to da će TEF-ovi primati financijska sredstva, a za podatkovne prostore predviđene su samo mjere koordinacije i potpore, poveznice između tih dviju inicijativa mogu se uspostaviti tek nakon uspostave podatkovnih prostora. Međutim, u početnoj fazi potiču se sinergije između TEF-ova i podatkovno-svemirskih CSA-ova kako bi se definirali mehanizmi suradnje između TEF-ova i podatkovnih prostora.
Kao i predloženi Akt o umjetnoj inteligenciji, TEF-ovi podupiru uvođenje pouzdane umjetne inteligencije u Europi.
Konkretno, TEF-ovi mogu imati ulogu u podupiranju regulatornih izoliranih okruženja koja se mogu uspostaviti u okviru postojećeg zakonodavstva (npr. sigurnost proizvoda, medicinski proizvodi, proizvodnja automobila, obrada osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka) osiguravanjem infrastrukture i tehnološkog okruženja za testiranje i eksperimentiranje pod strogim nadzorom nadležnih nacionalnih tijela. To će biti moguće tek nakon što Europski parlament i Vijeće donesu Akt o umjetnoj inteligenciji.
Nadalje, TEF-ovi mogu pružati tehničku potporu i objekte za testiranje razvojnim programerima i proizvođačima UI sustava koji bi se mogli testirati u kontroliranom okruženju ako njihovi inovativni proizvodi i usluge temeljeni na umjetnoj inteligenciji ispunjavaju primjenjive sigurnosne zahtjeve i standarde.
Suradnja s prijavljenim tijelima ili drugim organizacijama uključenima u ocjenjivanje sukladnosti umjetne inteligencije može biti korisna u tom pogledu u okviru posebnih sektora TEF-ova. Aktom o umjetnoj inteligenciji predviđaju se dobrovoljni „kodeksi ponašanja” koje bi mogli ponuditi i TEF-ovi, ili bi TEF-ovi mogli poduprijeti razvoj takvih kodeksa. Osim toga, TEF-ovi mogu doprinijeti tekućim naporima u području normizacije umjetne inteligencije i imati koristi od njih.
Cilj je TEF-a na rubu mreže, kao europska platforma, omogućiti poduzećima svih veličina da testiraju i eksperimentiraju s inovativnim komponentama umjetne inteligencije na rubu mreže koje se temelje na naprednim računalnim tehnologijama male snage, kao što je neuromorfno računalstvo.
S obzirom na trenutačnu ovisnost EU-a o računalnim tehnologijama, visoke troškove potrebne poluvodičke opreme i potrebu za dugoročnim ulaganjima, TEF za umjetnu inteligenciju na rubu mreže potreban je kako bi se premostio manjak financijskih sredstava kako bi europska poduzeća dobila pristup računalnom hardveru umjetne inteligencije s niskom potrošnjom energije.
Sektorski TEF-ovi za umjetnu inteligenciju usmjereni su na sektore, a ne na posebne tehnologije na kojima se temelji primjena umjetne inteligencije. Međutim, potiče se suradnja između TEF-ova i razvijaju se rješenja na rubu na kojima bi se sektorski TEF-ovi za umjetnu inteligenciju kasnije mogli testirati u sektorskim TEF-ovima.
Unatoč nekim sličnostima s otvorenim testnim ležajevima za inovacije, TEF-ovi u okviru programa Digitalna Europa usmjereni su isključivo na rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji i omogućuju pristup stvarnom okruženju za testiranje.
Zemlja Destinacija Zemlja ima za cilj razviti visoko precizni digitalni model Zemlje za modeliranje, praćenje i simuliranje prirodnih fenomena i srodnih ljudskih aktivnosti. Stoga takva inicijativa može doprinijeti nekim od TEF-ova pružanjem takvih modela, posebno poljoprivredno-prehrambenim TEF-ovima, te stoga ista organizacija može dobiti financijska sredstva iz tih dvaju programa financiranja za svoje aktivnosti. Međutim, dvostruko financiranje iste aktivnosti nije moguće.
U okviru programa Obzor 2020. financirano je nekoliko centara izvrsnosti za superračunalstvo koji su uključivali testiranje/eksperimentaciju s umjetnom inteligencijom. Ako bi centri izvrsnosti u računalnim aplikacijama visokih performansi uključivali testiranje i/ili eksperimentiranje relevantnih za odabrane sektore (poljoprivredne prehrambene proizvode, pametne gradove i zajednice, proizvodnju i zdravstvenu skrb), oni bi bili relevantni partner za doprinos TEF-ovima. U takvim slučajevima suradnja s njima mogla bi se uključiti u prijedlog TEF-a.
Financiranje (postupak)
Područja sektorskih TEF-ova – poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, zdravstvene skrbi, proizvodnje te pametnih gradova i zajednica – kao i tehnološki naglasak na umjetnoj inteligenciji na rubu mreže utvrđeni su za DIGITALNI program rada za razdoblje 2021. 2022. Potencijalni sektori za buduće programe rada još nisu definirani.
Za poljoprivredno-prehrambenu industriju, zdravstvenu skrb i proizvodnju predviđen je proračun EU-a u iznosu od 30 milijuna EUR za svaki od tih sektora u okviru programa rada 21 – 22. Za pametne gradove i zajednice proračun za poziv iznosi 20 milijuna EUR financijskih sredstava EU-a. Očekuje se da će se svaki odabrani projekti sastojati od mreže niza TEF-ova. Za jedan čvor (koji općenito odgovara jednoj fizičkoj lokaciji) predviđamo okvirno 5 milijuna EUR iz EU-a, koji će se nadopuniti jednakim iznosom na nacionalnoj razini (to uključuje regionalna ili druga financijska sredstva). U tekstu poziva nije predviđen okvirni proračun za satelit. O tome odlučuje podnositelj zahtjeva.
U programu rada TEF-a i tekstovima poziva u okviru programa Digitalna Europa navodi se više pojedinosti ili oglednih primjera za svaki sektor, prema potrebi. Određivanje prioriteta sektora razvijeno je u suradnji s državama članicama u kontekstu skupine DEI (Digitalizacija europske industrije)-AI.
Prvo, podnositelji zahtjeva moraju osnovati konzorcij koji ispunjava kriterije poziva, npr. broj čvorova. Pojedinačni čvor može se sastojati od nekoliko subjekata unutar (ili čak i izvan, ako je potrebno) države članice u kojoj se objekt nalazi.
Drugo, podnositelji zahtjeva morat će osigurati nacionalno financiranje kako bi se uskladili s financiranjem DIGITAL-a. To se mora učiniti prije nego što se konzorcij prijavi.
Treće, konzorcij koji predstavlja mrežu čvorišta koju sufinanciraju relevantne države članice morat će se prijaviti na sektorski DIGITAL TEF poziv. Konzorcij će morati uključiti dokaz da je osigurao potrebno sufinanciranje (vidjeti više pojedinosti o odgovarajućim zahtjevima u nastavku).
Četvrto, Europska komisija će uz pomoć neovisnih stručnjaka ocijeniti prijedloge i rangirati ih u skladu s tim. Neovisni stručnjaci upotrijebit će kriterije (relevantnost, provedbu i učinak) navedene u Prilogu 1. programu Digitalna Europa. Financijska sredstva dobit će samo prijedlozi s najvećim brojem bodova.
Peto, uspješni kandidati bit će obaviješteni i od njih će se tražiti da pripreme i potpišu sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava s Europskom komisijom. Komisija nastoji pružiti potporu podnositeljima zahtjeva u prvom i drugom koraku (vidjeti u nastavku), npr. s događanjima i potporom za povezivanje. Potpora za povezivanje započela je informativnim danom 29. studenoga 2021. i nastavlja se na namjenskoj platformi za povezivanje do tri mjeseca nakon informativnog dana. Vremenski raspored poziva, uključujući vrijeme potrebno za dodjelu bespovratnih sredstava, bit će dio programa rada.
Napomena: Ako čvor/satelit uključuje nekoliko korisnika iz iste zemlje, svaki od njih morat će osigurati preostalih 50 %. Stoga, u slučaju da se svi žele koristiti istim izvorom sufinanciranja, trebali bi ići zajedno s tijelom za financiranje država članica i zatražiti potporu za iznos sufinanciranja koji se od te zemlje očekuje za predmetni prijedlog.
Države članice mogu slobodno odlučivati o svojem postupku odabira na nacionalnoj razini. Europska komisija želi doprinijeti tome da postupak bude transparentan i pravedan pružanjem informacija podnositeljima zahtjeva prema potrebi i potporom u povezivanju, koliko je to moguće. Određena zemlja mogla bi čak podržati nekoliko konkurentskih konzorcija, znajući da će samo jedan biti odabran za financiranje.
Svaki čvor ili satelit, ako se čvor sastoji od satelita u različitim zemljama, morat će pokazati obvezu sufinanciranja preostalih 50 % troškova nadležnog tijela iz svoje zemlje u obliku pisma (vidjeti u nastavku o državnim potporama). Koordinator prijedloga odgovoran je za prikupljanje svih pisama o preuzimanju obveza od čvorova i satelita te za njihovo podnošenje zajedno s prijedlogom.
U slučaju korištenja privatnog financiranja iz izvora koji nije podnositelj zahtjeva, taj bi izvor privatnog sufinanciranja trebao potpisati dopis. Ako je riječ o vlastitim sredstvima, podnositelj zahtjeva trebao bi sam potpisati dopis. Predložak naveden u tekstu poziva je „samo” mogući; može se izmijeniti za te druge slučajeve, ali uvijek bi trebalo navesti tko dobiva koliko od toga za sufinanciranje.
Da, to je proces koji je predviđen.
Da. -Da.
Na početku projekta osigurat će se pretfinanciranje, a nakon toga plaćanja za nadoknadu troškova u utvrđenim vremenskim razmacima.
Ažurirano 4. svibnja 2022.:
Komisija slijedi isti model kao i u programu Obzor 2020., daje pretfinanciranje, a zatim preispituje projekt i vraća dodatne troškove (nema problema s novčanim tokovima zahvaljujući modelu pretfinanciranja). Osim toga, financijska potpora EU-a u iznosu od 5 milijuna EUR po čvoru iznosi tijekom razdoblja provedbe projekta, a ne godišnje. Brojka je indikativna.
Osim toga, ne postoje posebna pravila za kapital u odnosu na raspodjelu operativnih rashoda. Prihvatljivi troškovi za bespovratna sredstva jesu nabava hardvera/softvera, troškovi osoblja, ostali troškovi i režijski troškovi od 7 %. Napominjemo da troškovi izgradnje nisu prihvatljivi, stoga se ne mogu smatrati doprinosom u naravi. Međutim, digitalna infrastruktura i hardver, npr. roboti, prihvatljivi su.
Detaljniji pregled prihvatljivosti troškova možete pronaći u članku 6. predloška sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/docs/2021-2027/digital/agr-contr/mga_dep_en.pdf
Preporučuje se provođenje simulacija troškova kojima se izrađuje nacrt prijedloga u okviru programa Financiranje i natječaji (europa.eu) jer umjesto ručnog rada alat uključuje automatske kontrole, upozorenja i izračune za maksimalne doprinose EU-a prihvatljivim troškovima.
Osim toga, informacije na portalu za financiranje trebalo bi uvesti dovoljno vremena prije roka za podnošenje poziva kako bi se ispravile moguće pogreške i izbjegao problem u posljednjem trenutku.
Digitalna infrastruktura može se upotrebljavati za digitalnu infrastrukturu, a ne za fizičku (npr. zgradu, prostoriju itd.) infrastrukturu (vidjeti prethodno pitanje o prihvatljivim troškovima).
Digitalnim financiranjem mogu se nadoknaditi samo troškovi nastali tijekom projekta. Ako je riječ o trošku digitalne infrastrukture vrijednosti X koja se upotrebljava 50 % za aktivnosti TEF-a, odgovarajući trošak prihvatljiv je (primjenjuje amortizaciju, prema potrebi), razmjerno njezinoj upotrebi. Detaljniji pregled prihvatljivosti troškova možete pronaći u članku 6. predloška sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/docs/2021-2027/digital/agr-contr/mga_dep_en.pdf
Konkretnije, ovo se pitanje odnosi na zadaće kao što su nadogradnja informatičke infrastrukture za repatrijaciju podataka, stvaranje baza podataka, razvoj softverskih alata, priprema testne platforme, identifikacija, oblikovanje ili razvoj tehnoloških opeka umjetne inteligencije potrebnih za validaciju.
Ne očekuje se da ćeTEF-ovi imati na raspolaganju punu ponudu od prvog dana, već bi trebali što je više moguće temeljiti na onome što već postoji, omogućujući im da svoje usluge već nude što je prije moguće. Prijedlog bi trebao uključivati metodologiju o tome kako će se konzorcij razvijati od svojih postojećih postrojenja do postizanja ciljeva iz poziva. Za prihvatljive troškove vidjeti pitanje i odgovor o prihvatljivosti troškova.
Države članice mogu slobodno odabrati koji će izvor financiranja koristiti za sufinanciranje TEF-ova. Moguće je upotrijebiti sredstva iz projekata koji su već u tijeku za sufinanciranje čvora ili satelita. Međutim, ta će se sredstva računati tek kada projekt započne 2023.; prethodno financiranje nije relevantno za zahtjev sufinanciranja.
Obveza sufinanciranja po korisniku trebala bi se prikazati u pismu o preuzimanju obveze koje je potpisalo relevantno javno tijelo. U dopisu bi također trebalo navesti dolazi li nacionalno/regionalno sufinanciranje iz drugog programa financiranja EU-a i koji program. Mogući predložak nalazi se u dokumentu poziva u odjeljku „Dopuštenost i drugi dokumenti”.
Moguće je i korištenje postojećih nacionalnih/regionalnih sredstava za radne sate u naravi ili digitalnu opremu, pod uvjetom da se izravno upotrebljavaju za projekt TEF i ako nastaju tijekom trajanja projekta TEF.
Za uspješne TEF-ove morajupostojati stvarna javna, nacionalna/regionalna sredstva kako bi se preostali dio nacionalnog sufinanciranja pokrio do 50 % tijekom cijelog trajanja projekta. Velika većina očekuje se od država članica, ali prihvatljiva je i privatna financijska potpora (npr. doprinos organizacije koja je domaćin TEF-a, koja nudi stručnu potporu TEF-u iz vlastitog proračuna).
Pismo o preuzimanju obveza o sufinanciranju obvezni je prilog za sektorske pozive u okviru TEF-a za umjetnu inteligenciju u odjeljku „Dopuštenost i dokumenti”, a u tekstu poziva predlaže se mogući predložak.
U slučaju potrebnog parlamentarnog odobrenja ili slično, to se može promijeniti u svrhu izvršenja sufinanciranja i objasniti konkretnu situaciju zbog koje sufinanciranje još nije osigurano. Na primjer, odobrenje parlamenta i dalje je potrebno i provest će se nakon završetka poziva (navesti očekivani datum).
Potpisivanje bespovratnih sredstava posljednja je točka za provjeru postoji li sufinanciranje. U toj fazi korisnik će morati potpisati i izjavu o časti i izjaviti da može provesti planiranu aktivnost.
To će biti rizik korisnika ako se sufinanciranje ne ostvari.
Ažurirano 4. svibnja 2022.:
Kako bi korisnik mogao potpisati sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava, najprije mora potpisati izjavu o časti (DoH) u kojoj, među ostalim, izjavi:
- predani su sudjelovanju u akciji
- imati stabilne i dostatne izvore financiranja za održavanje aktivnosti tijekom cijelog djelovanja i za osiguravanje potrebnih odgovarajućih financijskih sredstava
- imati ili će imati potrebna sredstva za provedbu djelovanja
S obzirom na trenutačni kalendar evaluacije digitalnog TEF-a, korisnici će morati potpisati dokument iz DoH-a najkasnije sredinom listopada kako bi mogli potpisati GAP u studenome.
U idealnom slučaju, ako sufinanciranje pružaju države članice s pomoću programa EU-a (EFRR ili Mehanizam za oporavak i otpornost), trebalo bi ga potpisati otprilike istodobno s bespovratnim sredstvima za digitalne tehnologije. Omogućiti da se ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u digitalnom sektoru proglasi bespovratnim sredstvima EU-a za sinergiju. Ako to nije moguće i ako se, na primjer, sufinanciranje iz EFRR-a potpiše nakon dodjele bespovratnih sredstava za digitalno financiranje, trebalo bi potpisati sufinanciranje iz EFRR-a i u okviru bespovratnih sredstava za digitalno gospodarstvo prijaviti bespovratna sredstva za sinergiju najkasnije prije prvog međuplaćanja za digitalna bespovratna sredstva jer se izjava o troškovima najprije mora poslati upravljačkom tijelu za bespovratna sredstva iz EFRR-a. Međutim, čak i u slučaju kašnjenja u sufinanciranju od strane država članica, izjava o časti morat će se potpisati do sredine listopada.
Pravila sudjelovanja i financiranja navedena su u tekstu poziva i u predlošku sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, među ostalim o pravima intelektualnog vlasništva. Programom rada utvrđuju se pravila o sigurnosti koja se primjenjuju na pozive u okviru TEF-a, a posebno Prilog 3. o članku 12. stavku 6. Uredbe o programu Digitalna Europa koji je relevantan za sektorske pozive u okviru TEF-a za umjetnu inteligenciju (.pdf)
Kako pokazati takvo sufinanciranje i kako spriječiti dvostruko financiranje?
Projekti se mogu sufinancirati iz izvora financiranja koji su već postojali prije početka projekta. Osim dopisa o sufinanciranju, sufinanciranje će se u proračunskoj tablici morati navesti kao „financijski doprinos”. Bespovratna sredstva DIGITAL isplaćuju 50 % prihvatljivih troškova; Korisnici su odgovorni osigurati da se isti trošak ne plaća dvaput iz različitih izvora financiranja. Financijskim revizijama provjerit će se i dvostruko financiranje.
Trenutačno surađujemo s državama članicama kako bismo olakšali postupak za podnositelje zahtjeva nudeći postupak povezivanja čak i prije objave poziva. Započela je informativnim danom 29. studenoga 2021.
Europska komisija organizirala je događanje uz potporu alata za povezivanje kako bi pomogla konzorcijima u razvoju, a lokalnim organizacijama da stupe u kontakt sa svojim nacionalnim predstavnicima. Početna točka bila je informativni dan 29. studenoga 2021.. Tablicu možete pogledati i s početnim iskazom interesa država članica za sufinanciranje sektorskih TEF-ova za umjetnu inteligenciju (.pdf)
Drugi informativni dan nakon objave poziva održat će se 28. veljače.
Doprinosi trećih strana u naravi dopušteni su besplatno, ali su troškovno neutralni, tj. ne mogu se prijaviti kao troškovi. Trebalo bi ih opisati u odgovarajućem odjeljku obrasca zahtjeva i proračunske tablice (npr. u odjeljku 4.2. radni paketi i aktivnosti).
Ako ste uputili osoblje u zamjenu za plaćanje trećoj strani (sličan slučaj kao u programu Obzor 2020. pod „doprinosi u naravi uz plaćanje”), ti se troškovi mogu pokriti člankom 6.2.A.3. upućenim osobama. Nadalje, plaća zaposlenika na platnoj listi zaposlenika na neodređeno vrijeme, koja je dodijeljena TEF-u za pružanje usluga, može se nadoknaditi 50 % sredstvima DIGITAL-a. Sufinanciranje u tom smislu spada u vlastita sredstva.
Privatno financiranje moguće je i trebalo bi biti osigurano prije nego što se konzorcij prijavi na poziv. To mogu biti, na primjer, vlastita sredstva korisnika. Ako privatno sufinanciranje dolazi od druge organizacije, npr. ulagača, pismo o sufinanciranju trebalo bi potpisati izvor privatnog financiranja. Taj bi pristup trebalo objasniti u prijedlogu, među ostalim dokazima da su financijska sredstva osigurana kako bi konzorcij bio financijski održiv.
Ako postoji prihod ostvaren projektom od usluga pruženih trećim stranama, potrebno ga je prijaviti zajedno s troškovima.
Sektorski TEF-ovi bit će uključeni u poziv 2. koji se planira pokrenuti 22. veljače 2022. i završiti 17. svibnja 2022. Cjelokupan raspored poziva 2. dostupan je u programu rada.
Ažurirano 4. svibnja 2022.:
Financiranje istog djelovanja iz Mehanizma za oporavak i otpornost i Digitalne Europe moguće je pod uvjetom da je to opravdano s obzirom na relevantne odredbe koje se primjenjuju na oba programa i da se osigura izbjegavanje dvostrukog financiranja istih troškova. Ključno je da se TEF-ovi uključe u nacionalne planove koje je odobrila Komisija. Potrebna je odgovarajuća koordinacija. Nepostojanje dvostrukog financiranja osigurano je s obzirom na različite načine utvrđivanja doprinosa Unije diljem instrumenata Unije iz kojih se kombinira financiranje (troškovi utemeljeni na rezultatima i stvarni troškovi), čime se izbjegava svaka sumnja da se troškovi mogu više puta financirati iz proračuna Unije.
Moguće je ikombiniranje DIGITAL-a i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Države članice, uključujući relevantno upravljačko tijelo za bespovratna sredstva iz EFRR-a, i Europska komisija moraju se koordinirati što je prije moguće kako bi se razjasnilo kako se uskladiti s primjenjivim pravilima.
Program Digitalna Europa ne može se kombinirati s fondovima Obzor Europa ili u okviru različitih poziva na podnošenje prijedloga u okviru programa Digitalna Europa.
Istražujemo tu mogućnost. Kontaktirajte nas u slučaju da imate određena pitanja na temelju vašeg projekta.
Za opremu vidjeti sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava s komentarima u članku 6.2.C.2. općenito, a posebno u sljedećem stavku:
Oprema kupljena prije datuma početka djelovanja – troškovi amortizacije opreme koja se upotrebljava za aktivnost, ali kupljena prije datuma početka djelovanja prihvatljiva je ako ispunjava opće uvjete prihvatljivosti iz članka 6. stavka 1. točke (a). Preostali troškovi amortizacije (oprema nije u potpunosti amortizirana prije početka aktivnosti) mogu biti prihvatljivi za dio koji odgovara trajanju aktivnosti i stopi stvarne uporabe za potrebe aktivnosti.
Komisija u ovoj fazi ne namjerava upotrebljavati EDIC za sektorske TEF-ove za umjetnu inteligenciju.
Svi korisnici konzorcija bit će prihvatljivi za financiranje iz programa Digitalna Europa, a sufinanciranje bi trebalo osigurati i na razini korisnika.
Nadoknada od 50 % temelji se na ukupnim prihvatljivim troškovima na razini korisnika. Stopa financiranja izračunava se na temelju ukupnih prihvatljivih troškova po korisniku.
Zahtjevi za sudjelovanje utvrdit će se u predlošku sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Dodatni zahtjevi za sudionike mogu se uključiti u tekst poziva. Oba dokumenta bit će dostupna na pozivu na podnošenje prijedloga.
Namjeravamo primijeniti isti pristup državnim potporama kao i europski digitalnoinovacijski centri, koji je detaljno naveden u prilozima programu rada (.pdf). Sektorski tekstovi poziva u okviru TEF-ova sadržavat će i informacije o pristupu državnim potporama.
Ažurirano 4. svibnja 2022.:
Kao rezultat pristupa državnih potpora odabranog u skladu s Uredbom o općem skupnom izuzeću (GBER), državna potpora TEF-ovima prenosit će se na korisnike malih i srednjih poduzeća. Kao rezultat toga, konzorciji će morati dostaviti cjenik za usluge koje nudi na razini zemlje. Budući da će se cjenik sastaviti na razini zemlje, u konzorciju će postojati različiti troškovi koji odražavaju različite okolnosti u pogledu troškova među različitim zemljama uključenima u konzorcij. Čvor/satelit koji pruža savjetodavnu/pomoćnu službu za inovacije također će izdati potvrdu o primljenoj državnoj potpori. Konzorcij mora voditi evidenciju o isplaćenim državnim potporama.
Prijedlog će morati sadržavati opću obvezu izrade cjenika na temelju objektivnih kriterija. Može uključivati uzorak cjenika podložno izmjenama.
Cjenik je potreban za procjenu, u smislu pravila o državnim potporama, vrijednosti usluga koje se pružaju MSP-ovima. To predstavlja vrijednost koju kupac prima, čak i ako je usluga pružena za manji iznos ili besplatno. Razlika između stvarno plaćene cijene od strane MSP-a i vrijednosti usluge prema cjeniku jest iznos potpore koju je MSP primio. Za sva bespovratna sredstva iznos primljene potporetrebao bi se u cijelosti prenijeti na korisnike TEF-a.
To nije potrebno u aplikaciji, no iskaz interesa potencijalnih korisnika TEF-a mogao bi pomoći u opravdavanju korisnosti i mogućeg učinka predloženog TEF-a.
Komisija će preispitati projekt nakon svakog izvještajnog razdoblja, koje će i dalje biti definirano. Vjerojatno će slijediti 18-mjesečni ritam drugih projekata Obzora Europa. Revizija je moguća na kraju projekta. Države članice pridržavat će se svojih primjenjivih pravila za preispitivanje projekta.
Da, podugovaranje je moguće u okviru programa Digitalna Europa. Međutim, podugovaranje ne bi smjelo premašiti 30 % ukupnih prihvatljivih troškova. Podugovaranje bi trebalo činiti samo ograničeni dio. Ako je doprinos subjekta znatan, on bi trebao postati korisnik. Napominjemo da će DIGITAL pokriti samo 50 % podugovaranja i da ne postoji jamstvo da se druga polovica može pokriti sredstvima država članica jer bi mogla imati različite uvjete za prihvatljivost troškova podugovaranja. Dio koji nije obuhvaćen javnim financiranjem korisnik će morati pokriti drugim financijskim izvorom.
Da, to je u načelu moguće. Međutim, dvostruko financiranje iste aktivnosti zabranjeno je. U odgovarajućim zahtjevima subjekt mora jasno objasniti zašto se i na koji način njegovo sudjelovanje u dva različita konzorcija ne preklapa.
To je dio izrade prijedloga kako bi se usredotočilo na područja u kojima je TEF najpotrebniji. Prijedlozi bi već mogli prikupiti iskaz interesa potencijalnih korisnika za procjenu potreba i argumentaciju da se rizik od niske potražnje svede na najmanju moguću mjeru.
Besplatneusluge pružaju se samo tijekom trajanja financiranog projekta. Projekti bi trebali izraditi dugoročni plan održivosti.
Plan održivosti može uključivati dobit jer je to nakon razdoblja financiranja, ali tu bi dobit u idealnom slučaju trebalo ponovno uložiti u daljnji razvoj TEF-a i njegovih usluga.
Ako ne postoji odjeljak za dodatne dokumente ove vrste, oni se mogu samo navesti u dijelu B prijedloga.
Mogu se učitati kao ostali prilozi.
Treba li u dijelu B prijedloga prethodne tablice projekata uključiti sve članove konzorcija ili po partneru ili samo koordinatora?
U skladu s predloškom obrasca za digitalnu prijavu( https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/docs/2021-2027/digital/temp-form/af/af_dep_en.pdf ) prethodni projekt mora se navesti za svakog sudionika u prijedlogu.
Smatra se da javni subjekti nisu pod kontrolom stranog subjekta Taj je uvjet naveden u obrascu Digitalna aplikacija, u odjeljku Posebni pravni status u okviru podataka organizacije.
Usluge koje nude TEF osmišljene su tako da budu privlačne velikom broju korisnika, stoga „pronalaženje korisnika” ne bi trebalo postati glavna aktivnost kojom bi se nadoknadio nedostatak strateškog fokusa TEF-a. Međutim, neke aktivnosti širenja/širenja informacija prihvatljive su.
TEF-ovi trebaju podupirati pružatelje tehnologija u testiranju i validaciji naprednih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji i temeljenih na umjetnoj inteligenciji u stvarnim scenarijima. Lokalne uprave SCC TEF-a (npr. općine) ili pružatelji javnih usluga (gospodarenje energijom, prikupljanje otpada, inspekcija i održavanje infrastrukture) i njihovi IT timovi mogli bi pružateljima tehnologije ponuditi podatke i infrastrukturu za testiranje i validaciju njihovih tehnologija. Oni bi također mogli pružiti potporu za aktivnosti testiranja i eksperimentiranja. Kao takvi mogu biti dio TEF-ova (korisnici).
Bespovratna sredstva iz različitih programa financiranja EU-a moraju biti međusobno povezana i potrebna je koordinacija s drugim tijelom za dodjelu bespovratnih sredstava kako bi se osiguralo da se ne prekrši ograničenje pokrivanja 100 % procijenjenih troškova.
Dodatne informacije u: https://ec.europa.eu/newsroom/dae/redirection/document/83902
Related content
Kako bi EU postao mjesto u kojem izvrsnost umjetne inteligencije napreduje od laboratorija do tržišta, Europska unija uspostavlja vrhunske objekte za testiranje i eksperimentiranje za umjetnu inteligenciju.