Širokopojasni pristup: Glavni financijski instrumenti

Vlastita sredstva

Javna tijela ili komunalne službe u vlasništvu lokalne, regionalne ili nacionalne vlade već mogu posjedovati ključnu infrastrukturnu imovinu, kao što su kanali, svjetlovodni kabeli, stupovi, prostori koji će se upotrebljavati za lociranje opreme i podatkovni centri te lokacije koje će se upotrebljavati za radijske bazne stanice. Nadalje, mogu biti dostupna unutarnja sredstva za razvoj infrastrukture, kao i financijska sredstva koja su prethodno bila namijenjena za velike troškove IT-a ili druge troškove (kao što su skrb za starije osobe ili administrativne usluge) za koje se očekuje da će se znatno smanjiti nakon što lokalna/regionalna širokopojasna mreža postane dostupna. Ta fizička i financijska imovina može se uložiti u projekt ili tvrtku stvorenu za vođenje projekta i može predstavljati značajan dio vlasničkog kapitala potrebnog za početak projekta i za iskorištavanje drugih vrsta financiranja.

Zajednice mogu prikupiti vlastita financijska sredstva za potporu uvođenju širokopojasne infrastrukture visokog kapaciteta u svojoj regiji. To se obično odvija u modelu potpore zajednice, posebno u ruralnim zajednicama ili klasterima takvih zajednica i manjih urbanih zajednica, obično s jakim poticajom za povezivost velike brzine.

Financiranje na temelju prihoda

Ako tijelo javne vlasti odabere model izravnog ulaganja, ono općenito prima prihode od veleprodajnih usluga zakupa i/ili prijenosa svjetlovodnih vlakana. Može primati i prihode od zakupa maloprodajne infrastrukture ili naknada za povezivanje (ili mreže) ovisno o postojećem poslovnom modelu. To može postati glavni izvor financiranja nakon što mreža bude dovršena, a poduzeća, javna tijela i krajnji korisnici počnu je upotrebljavati.

Taj se izvor financiranja ostvaruje tek nakon uspostave jezgre infrastrukture i pružanja usluga preko mreže. Stoga je prikladno povratiti sredstva javnog sektora, ubrzati uvođenje infrastrukture ili smanjiti troškove. Za pokretanje projekta potrebni su i drugi financijski izvori.

Krediti

Mnogi projekti osigurali su velik dio početnog financiranja zajmovima s povoljnim ili komercijalnim uvjetima. Kredite se mogu odobriti iz fondova EU-a ili nacionalnih vlada, banke ili drugih ulagača, profitnih ili neprofitnih institucija i privatnih građana. Da bi to bilo održivo, mora se predstaviti valjani poslovni plan u kojem srednjoročni i dugoročni prihodi premašuju ugovorene zajmove (glavnica + kamate). Budući da kredit predstavlja dug, krediti se često nazivaju financiranjem duga.

Financiranje vlasničkim kapitalom

Financiranje vlasničkim kapitalom znači da poduzeće dobiva ulaganje bez obveze plaćanja kamata. Međutim, ulagatelj (privatni ili javni) dobiva udio u poduzeću i sudjeluje u postupku donošenja odluka. To se protivi financiranju duga, što podrazumijeva plaćanje kamata, ali investitor nema kontrolu nad poslovanjem, a kada se dug plati, odnos s investitorom je završen.

Financiranje bespovratnih sredstava

Europski, nacionalni i regionalni javni fondovi općenito se mogu koristiti za financiranje projekta, podložno svim posebnim uvjetima koji se mogu povezati s njihovom uporabom. Bespovratna sredstva usmjerena su na omogućavanje gospodarskog i socijalnog poboljšanja. Dostupnost javnih sredstava za financiranje uvođenja širokopojasnog interneta može se razlikovati od države članice do države članice i od regije do regije. Međutim, postoji niz europskih programa koji su dostupni diljem EU-a, čak i ako u većini slučajeva sredstvima upravljaju nacionalna ili regionalna upravljačka tijela.

Dodatne pojedinosti i primjere potražite u Vodiču za ulaganja u širokopojasne mreže.