Skip to main content
Shaping Europe’s digital future

Širokopojasni pristup: Osnovni poslovni modeli

Odabir odgovarajućeg poslovnog modela ovisi o ulozi sudionika na tržištu u vrijednosnom lancu širokopojasnog interneta.

„NöGIG 2” donosi povezivost velike brzine u ruralnim područjima Donja Austrija

fix-empty

Ovisno o tome koje uloge (pružatelj fizičke infrastrukture (PIP), mrežni pružatelj (NP), pružatelj usluga (SP)) preuzimaju sudionici na tržištu, nastaju različiti poslovni modeli.

Vertikalno integrirani model

Ako jedan sudionik na tržištu preuzme sve tri uloge, smatra se da je vertikalno integriran, a poslovni model koji iz toga proizlazi naziva se vertikalno integriranim modelom (npr. veliki telekomunikacijski operatori).

Postojeći telekomunikacijski operatori obično posjeduju pasivnu i aktivnu infrastrukturu i nude usluge krajnjim korisnicima. Postoje varijante u kojima operator nudi pristup konkurentnim pružateljima usluga na veleprodajnoj razini. Bilo je mnogo slučajeva u kojima su javna tijela izgradila širokopojasne mreže prema vertikalno integriranim modelima. To doista nije bilo neuobičajeno u pionirskim godinama općinskih mreža.

U nekim slučajevima, posebno ako se smatra da vertikalno integrirani subjekt ima značajnu tržišnu snagu (SMP), regulacijom se nalaže otvaranje pristupa mreži konkurentima, bilo u pasivnom ili aktivnom sloju. U tom slučaju vlasnik mreže dizajnira mrežu za pružanje vlastitih usluga i daje pristup svojim konkurentima u oblicima koji su kompatibilni s dizajnom mreže. Iako ponekad postojeći operatori taj model nazivaju „otvorenim pristupom”, to je zapravo vertikalno integrirani model s razdvajanjem (bilo u fizičkom sloju, pod nazivom izdvajanje lokalne petlje (LLU), ili na aktivnom sloju, koji se naziva bitstream pristup).

Model mreže samo za veleprodaju

Ako su uloge odvojene, govorimo o modelu mreže samo za veleprodaju. U veleprodajnoj mreži infrastruktura je dostupna svim sudionicima na tržištu pod jednakim uvjetima. To može biti u različitim oblicima, ovisno o tome posluje li vlasnik mreže samo na razini PIP-a ili i na razini NP-a. Ako je vlasnik mreže uključen samo na razini PIP-a, vlasnik mreže odlučuje ili prepustiti više slojeve sudionicima na tržištu (tržišno natjecanje na tržištu) ili ustupiti ulogu NP jednom sudioniku na tržištu tijekom određenog razdoblja (tržišno natjecanje za tržište) sa zadatkom osiguravanja povezivosti krajnjih korisnika konkurentnim pružateljima usluga.

Stoga se mogu utvrditi tri varijacije poslovnih modela isključivo na veliko:

  • Pasivni sloj samo na veliko (poznat i kao pasivni sloj otvorenog modela (PLOM))
  • Aktivni sloj samo na veliko (također poznat kao Active-Layer Open Model (ALOM))
  • Posredovani samo na veliko (također poznat kao troslojni otvoreni model (3LOM))

Pasivni-slojni model samo za veleprodaju

U tom modelu subjekt (npr. javno tijelo, lokalna zadruga ili privatni ulagač, ovisno o odabranom modelu ulaganja) gradi pasivnu infrastrukturu i njome upravlja kako bi je stavio na raspolaganje svim sudionicima na tržištu pod poštenim i nediskriminirajućim uvjetima. Taj subjekt pasivnu infrastrukturu raspoređuje izravno ili standardnom nabavom na tržište koje se sastoji od niskogradnje i poduzeća za uvođenje mreža, ali ne i telekomunikacijskih operatora. PIP zadržava vlasništvo nad pasivnom infrastrukturom te upravlja radom i održavanjem.

U takvom je modelu širokopojasna mreža otvorena na pasivnom sloju, a konkurentni operatori kao što su pružatelji integrirane mreže i usluga ili pružatelji mreža otvorenog pristupa koji prodaju povezivost pružateljima usluga dobivaju pristup krajnjim korisnicima izravno putem fizičkih veza.

Model aktivnog sloja samo za veleprodaju

U tom modelu jedan subjekt uvodi i upravlja pasivnim i aktivnim slojem (stoga djeluje kao integrirani pružatelj fizičke infrastrukture i mreže). Taj subjekt stavlja aktivnu opremu u sve pristupne čvorove i gradi otvorenu, operatorski neutralnu mrežu preko koje svi pružatelji usluga mogu pružati svoje usluge svim krajnjim korisnicima.

Glavna razlika ovog modela, u usporedbi s pasivno-sloj samo veleprodajom, je da jedan subjekt nadgleda instalaciju aktivne opreme u svim pristupnim čvorovima. Time se s jedne strane smanjuje sloboda operatora u osmišljavanju vlastite pristupne mreže, ali s druge strane olakšava i jeftinije pružanje usluga svim krajnjim korisnicima u mreži.

Posredovani model samo za veleprodaju

U takozvanom modelu samo za veleprodaju (ili troslojnom otvorenom modelu 3PLOM) uloge PIP-a, NP-a i SP-a izričito su odvojene. U tom slučaju tijelo javne vlasti ima istu ulogu kao u pasivno-slojnom modelu, ali na aktivnom sloju uloga NP-a dodjeljuje se nabavom vanjskom subjektu. Stoga NP treće strane djeluje kao posrednik (dakle, naziv modela) stavljanjem aktivne opreme u sve pristupne čvorove i gradi veleprodajnu, operatorsku neutralnu mrežu. Neovisni pružatelji usluga dobivaju pristup aktivnom sloju, obično stavljanjem svoje opreme na središnju lokaciju kako bi isporučili svoje usluge svim krajnjim korisnicima. S druge strane, pružatelji usluga percipiraju posredovani model kao vrlo sličan modelu aktivnog sloja. Iz perspektive vlasnika mreže (PIP), posredovani model zahtijeva sličnu razinu angažmana i tehničke kompetencije kao pasivno-slojni model. Stoga posredovani model isključivo veleprodaje može biti dobar izbor za manje mreže u rijetko naseljenim područjima.

Odabir poslovnog modela

Ovisno o razini sudjelovanja, tijelo javne vlasti imat će više ili manje utjecaja u definiranju poslovnog modela. Demografski, komercijalni i kulturni uvjeti također imaju ulogu u odabiru modela. Općenito, poslovni model koji omogućuje win-win situaciju za sve dionike povećat će šanse za uspjeh projekta. Neka od pitanja na koja treba odgovoriti u postupku su sljedeća:

  • Kako je stanovništvo raspodijeljeno? Izvan urbanih područja, pasivno-slojna veleprodaja obično se ne preporučuje.
  • Je li plan subvencioniranja operatora sa značajnom količinom infrastrukture koji je već aktivan kao pružatelj usluga? Vertikalna integracija može biti jedina realna opcija. Morat će se provesti obveze pristupa povezane s pravilima o državnim potporama.
  • Postoji li dovoljno tehničkih kompetencija unutar tijela javne vlasti za preuzimanje uloge NP-a? Postoji li dovoljna ekonomija razmjera? Model aktivnog sloja samo za veleprodaju može biti optimalan.
  • Postoje li sudionici na tržištu zainteresirani za preuzimanje uloge NP-a? Razmotrite posredovanu verziju modela isključivo za veleprodaju.

Više pojedinosti potražite u Vodiču za ulaganja u širokopojasne mreže.

 

Najnovije vijesti

PRESS RELEASE |
Komisija predstavlja nove inicijative za digitalne infrastrukture budućnosti

Komisija je predstavila niz mogućih mjera za poticanje inovacija, sigurnosti i otpornosti digitalnih infrastruktura. Buduća konkurentnost europskog gospodarstva ovisi o tim naprednim infrastrukturama i uslugama digitalne mreže jer je brza, sigurna i raširena povezivost ključna za uvođenje tehnologija koje će nas unijeti u svijet budućnosti: telemedicina, automatizirana vožnja, predvidljivo održavanje zgrada ili precizna poljoprivreda.

PRESS RELEASE |
Komisija pozdravlja nove mjere za poticanje uvođenja gigabitnih mreža

Komisija pozdravlja politički dogovor Europskog parlamenta i Vijeća o Aktu o gigabitnoj infrastrukturi, koji je Komisija predložila 23. veljače 2023. Dogovor je postignut istodobno s donošenjem Preporuke o regulatornom promicanju gigabitne povezivosti (Gigabitna preporuka).

Povezani sadržaj

Šira slika

Planiranje projekta širokopojasnog pristupa internetu

Odjel za planiranje širokopojasnog pristupa pomaže općinama i drugim subjektima u planiranju uspješnih projekata razvoja širokopojasnog pristupa.

Pogledajte i sljedeći sadržaj

Širokopojasni pristup: Modeli nosača

Općine, općinska poduzeća, zajednički pothvati i privatna poduzeća mogu biti uključeni u jednu, dvije ili sve tri faze razvoja širokopojasnog pristupa internetu.

Širokopojasni pristup: Definicija plana

Za uspješan regionalni razvoj širokopojasnog pristupa ključan je politički plan na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini kojim se kombiniraju ciljevi s posebnim potrebama i dionicima.

Širokopojasni pristup: Akcijski plan

U akcijskom planu detaljno se navode troškovi, dionici, aktivnosti, koordinacija i praćenje uključeni u provedbu strategije za širokopojasni pristup.

Širokopojasni pristup: Mreža i topologija

Širokopojasna mreža sastoji se od zemljopisnih dijelova. Topologija mreže opisuje kako su povezani različiti dijelovi mreže. Najrelevantnije topologije za mreže okosnice i područja su topologije drveća, topologije prstena i topologije umreženih područja. Za prvu milju, dvije...

Širokopojasni pristup: Izbor infrastrukture

Širokopojasne mreže zahtijevaju različite vrste infrastrukture na temelju različitih logističkih, gospodarskih ili demografskih uvjeta. Upotrijebite pitanja kako biste lakše odabrali.