Uredba o europskom digitalnom identitetu (EUDI)

Nova Uredba o uspostavi europskog okvira za digitalni identitet temelji se na Uredbi iz 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu  (Uredba eIDAS). 

U skladu s Uredbom eIDAS države članice EU-a mogle bi, na dobrovoljnoj osnovi, obavijestiti o nacionalnim sustavima elektroničke identifikacije, koje su druge države članice tada obvezne priznati. Priznavanje prijavljene elektroničke identifikacije postalo je obvezno 2018. Međutim, države članice nisu morale razviti nacionalnu elektroničku identifikaciju. Interoperabilnost je postignuta samo provedbom interoperabilne nadgradnje koja povezuje različite identifikacijske sustave, što je bilo podložno tehničkim problemima. To je dovelo do razlika među zemljama i spriječilo proširenje na privatne digitalne usluge.

Novom uredbom rješavaju se nedostaci eIDAS-a poboljšanjem učinkovitosti postojećeg okvira za digitalni identitet i proširenjem njegovih koristi na privatni sektor. Države članice bit će obvezne građanima i poduzećima nuditi digitalne lisnice koje mogu povezati njihove nacionalne digitalne identitete s dokazom drugih osobnih atributa kao što su vozačke dozvole, diplome i bankovni računi. Te lisnice mogu izdavati javna tijela ili priznati privatni subjekti. Cilj je Europljanima omogućiti potpunu kontrolu nad njihovim podacima dok pristupaju internetskim uslugama, čime se uklanja nepotrebna razmjena podataka. Pružatelji usluga koji su zakonski obvezni nedvosmisleno identificirati svoje klijente bit će obvezni prihvatiti lisnicu za autentifikaciju.

Lisnice EU-a za digitalni identitet temeljit će se na nacionalnim sustavima koji već postoje u nekim državama članicama. Novom uredbom utvrđuje se da će države članice i dalje osiguravati d igitalne identitete. Na temelju toga europska lisnica za digitalni identitet proširuje funkcije i upotrebljivost nacionalnih elektroničkih osobnih iskaznica te osigurava uzajamno priznavanje nacionalnih lisnica u drugim državama članicama. 

Promicat će se i usklađeni sigurnosni pristup, čime će se olakšati široko prihvaćanje digitalnih identiteta u cijelom EU-u. Taj će pristup biti temelj uredbe jer će građanima i pružateljima internetskih usluga omogućiti zajedničku tehničku arhitekturu, referentni okvir i standarde. Tim se usklađivanjem osigurava priznavanje i prihvaćanje rješenja za digitalni identitet u cijelom EU-u, čime se potiču povjerenje i interoperabilnost.

Usklađena s postojećim zakonodavstvom o kibersigurnosti, Uredbom se propisuje usklađenost sa zahtjevima u pogledu kibersigurnosti, čime se jača povjerenje u rješenja za digitalni identitet. Osim toga, njime se javnim tijelima omogućuje izdavanje elektroničkih potvrda, čime se promiče paneuropsko priznavanje vjerodajnica u elektroničkom obliku uz davanje prednosti privatnosti podataka.

Osim same identifikacije, Uredbom će se proširiti područje primjene usluga povjerenja kako bi se obuhvatilo bilježenje elektroničkih podataka u elektroničkoj knjizi, upravljanje elektroničkim potpisom na daljinu i sredstvima za izradu ili sredstvima za izradu elektroničkih pečata na daljinu.

Građani i poduzeća:

1. Kontrola korisnika: Građani će moći odabrati koje aspekte svojeg identiteta i podataka dijele s trećim stranama, osiguravajući privatnost i kontrolu nad osobnim podacima.
2. Široka upotrebljivost: Lisnice EU-a za digitalni identitet bit će dostupne u cijelom EU-u za pristup javnim i privatnim digitalnim uslugama, čime će internetske interakcije postati neometanije i učinkovitije.
3. Transparentnost i sigurnost: digitalne lisnice EU-a bit će licencirane na temelju otvorenog koda, čime će se osigurati transparentnost i sigurnost. Korisnici će biti sigurni da se s njihovim podacima postupa na siguran način, s mjerama koje su na snazi kako bi se spriječila zlouporaba ili nezakonito praćenje.
4. Jednostavan za korištenje: Lisnice će nuditi sučelje prilagođeno korisnicima, čime će se pojedincima omogućiti jednostavno upravljanje njihovim digitalnim identitetima i uslugama pristupa. Stvaranje kvalificiranih e-potpisa za neprofesionalnu uporabu bit će besplatno, čime će se poboljšati pristupačnost.
5. Glatko uključivanje: Građani će se moći koristiti nacionalnim sustavima elektroničke identifikacije za registraciju lisnica, čime će se osigurati neometan prelazak na upravljanje digitalnim identitetom.

a) Vlade:

1. Poboljšani pristup digitalnim uslugama: Lisnice mogu pojednostavniti postupak provjere identiteta, čime se građanima olakšava pristup vladinim uslugama na internetu i potiče njihovo prihvaćanje.
2. Poboljšanje sprečavanja prijevara: Osiguravanjem sigurnih i provjerljivih sredstava identiteta može se pridonijeti smanjenju krađe identiteta i povezanih prijevara u pogledu vladinih usluga.
3. Poboljšava sigurnost: Povećat će se opća sigurnost podataka građana i smanjiti rizik od povreda.

b) Pružatelji digitalnih usluga:

1. Poboljšanje sigurnosti i privatnosti: Lisnice mogu smanjiti rizik povezan s odgovornošću za tradicionalne metode autentifikacije.
2. Smanjite troškove autentifikacije: Lisnice mogu smanjiti troškove povezane s postupcima provjere identiteta tako što će ih pojednostavniti i automatizirati.
3. Izbjegavajte oslanjanje na konkurentne velike platforme: Pružatelji usluga morat će se manje oslanjati na usluge identifikacije uz nejasnu uporabu dobivenih korisničkih podataka.

c) društvo:

1. Povećane internetske transakcije: Uz jednostavniju i sigurniju provjeru ljudi mogu biti skloniji internetskim transakcijama.
2. Nove poslovne prilike: Usvajanje lisnica za identitet može potaknuti inovacije, što dovodi do novih usluga i proizvoda.
3. Preraspodjela resursa: Resursi koji su prethodno bili namijenjeni postupcima ručne provjere mogu se preusmjeriti na produktivnije namjene.
4. Gospodarski rast: Općenito, veća primjena internetskih transakcija, nove poslovne prilike i bolja raspodjela resursa mogu doprinijeti ukupnoj gospodarskoj stabilnosti i rastu.

Uvođenje europskih lisnica za digitalni identitet bit će važan korak na putu prema digitalizaciji Europe. Ti aspekti zajedno čine čvrst okvir za europski digitalni identitet kojim se osigurava univerzalan pristup, vjerodostojnost, sigurnost i interoperabilnost u cijeloj Europskoj uniji.

Uredba (EU) 2024/1183 o uspostavi europskog okvira za digitalni identitet stupila je na snagu. Okvirom se države članice ovlašćuje da građanima do kraja 2026. stave na raspolaganje lisnice EU-a za digitalni identitet (eID) u skladu s donesenom Uredbom i provedbenim uredbama.