Uredba o europskom digitalnom identitetu (EUDI)

Od digitalne identifikacije do digitalnog novčanika

Nova Uredba o uspostavi okvira za europski digitalni identitet temelji se naUredbi oelektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu  iz2014. (Uredba eIDAS). 

U skladu s Uredbom eIDAS države članice EU-a mogle bi na dobrovoljnoj osnovi prijaviti nacionalne sustave elektroničke identifikacije koje su druge države članice tada morale priznati. Priznavanje prijavljene elektroničke identifikacije postalo je obvezno 2018. Međutim, države članice nisu bile obvezne razviti nacionalnu elektroničku identifikaciju. Interoperabilnost je postignuta samo uvođenjem interoperabilne nadgradnje koja povezuje različite identifikacijske sustave, što je bilo podložno tehničkim problemima. To je dovelo do razlika među zemljama i spriječilo proširenje na privatne digitalne usluge.

Novom uredbom rješavaju se nedostaci eIDAS-a poboljšanjem učinkovitosti postojećeg okvira za digitalni identitet i proširenjem njegovih koristi na privatni sektor. Države članice bit će ovlaštene građanima i poduzećima ponuditi digitalne lisnice koje mogu povezati njihove nacionalne digitalne identitete s dokazom o drugim osobnim atributima kao što su vozačke dozvole, diplome i bankovni računi. Te lisnice mogu izdavati javna tijela ili priznati privatni subjekti. Cilj je Europljanima omogućiti potpunu kontrolu nad svojim podacima pri pristupu internetskim uslugama, čime bi se uklonila nepotrebna razmjena podataka. Pružatelji usluga koji su zakonski obvezni nedvosmisleno identificirati svoje klijente bit će obvezni prihvatiti lisnicu za autentifikaciju.

EU-ove lisnice za digitalni identitet temeljit će se na nacionalnim sustavima koji već postoje u nekim državama članicama. Novom uredbom utvrđuje se da će države članice i dalje pružatiosobne identitete. Na temelju toga europska lisnica za digitalni identitet proširuje funkcionalnosti i upotrebljivost nacionalnih elektroničkih osobnih iskaznica te osigurava uzajamno priznavanje nacionalnih lisnica u drugim državama članicama. 

Promicat će se i usklađeni sigurnosni pristup, čime će se olakšati široko prihvaćanje digitalnih identiteta diljem EU-a. Taj će pristup biti temelj uredbe jer će građanima i pružateljima internetskih usluga omogućiti zajedničku tehničku arhitekturu, referentni okvir i standarde. Tim se usklađivanjem osigurava priznavanje i prihvaćanje rješenja za digitalni identitet u cijelom EU-u, čime se potiču povjerenje i interoperabilnost.

U skladu s postojećim zakonodavstvom o kibersigurnosti, uredbom se propisuje usklađenost sa zahtjevima u pogledu kibersigurnosti, čime se jača povjerenje u rješenja za digitalni identitet. Osim toga, njime se javnim tijelima omogućuje izdavanje elektroničkih potvrda, čime se promiče paneuropsko priznavanje vjerodajnica u elektroničkom obliku uz davanje prednosti privatnosti podataka.

Osim puke identifikacije, Uredbom će se proširiti područje primjene usluga povjerenja kako bi se uključilo bilježenje elektroničkih podataka u elektroničku knjigu, upravljanje daljinskim elektroničkim potpisom i sredstvima za izradu ili sredstvima za udaljenu izradu elektroničkih pečata.

Glavne prednosti EU-ovih lisnica za digitalni identitet

Građani i poduzeća:

1. Kontrola korisnika: Građani će imati ovlast odabira aspekata svojeg identiteta i podataka koje dijele s trećim stranama, čime će se osigurati privatnost i kontrola nad osobnim podacima.
2. Rasprostranjena upotrebljivost: EU-ove lisnice za digitalni identitet bit će dostupne u cijelom EU-u za pristup javnim i privatnim digitalnim uslugama, čime će internetske interakcije postati neometanije i učinkovitije.
3. Transparentnost i sigurnost: digitalne lisnice EU-a imat će licencu otvorenog koda, čime će se osigurati transparentnost i sigurnost. Korisnici će biti sigurni da se s njihovim podacima postupa na siguran način, uz uspostavljene mjere za sprečavanje zlouporabe ili nezakonitog praćenja.
4. Jednostavan za korištenje: Lisnice će nuditi korisničko sučelje koje će pojedincima omogućiti jednostavno upravljanje svojim digitalnim identitetima i pristup uslugama. Izrada kvalificiranih e-potpisa za neprofesionalnu upotrebu bit će besplatna, čime će se povećati pristupačnost.
5. Neometano uvođenje u posao: Građani će se moći registrirati za lisnice u okviru nacionalnih sustava elektroničke identifikacije, čime će se osigurati neometan prijelaz na upravljanje digitalnim identitetom.

a) Vlade:

1. Bolji pristup digitalnim uslugama: Lisnice mogu pojednostavniti postupak provjere identiteta, čime se građanima olakšava pristup državnim uslugama na internetu i potiče njihovo korištenje.
2. Poboljšanje sprečavanja prijevara: Osiguravanjem sigurnih i provjerljivih sredstava identiteta može pomoći u smanjenju krađe identiteta i povezanih prijevara u pogledu državnih službi.
3. Povećava sigurnost: Povećat će se opća sigurnost podataka građana i smanjiti rizik od povreda.

b) Pružatelji digitalnih usluga:

1. Poboljšanje sigurnosti i privatnosti: Novčanici mogu smanjiti rizik povezan s odgovornošću za tradicionalne metode autentifikacije.
2. Smanjite troškove provjere autentičnosti: Lisnice mogu smanjiti troškove povezane s postupcima provjere identiteta njihovim pojednostavnjenjem i automatizacijom.
3. Izbjegavajte oslanjanje na velike konkurentske platforme: Pružatelji usluga morat će se manje oslanjati na usluge identifikacije s nejasnom upotrebom dobivenih korisničkih podataka.

c) Društvo:

1. Povećane internetske transakcije: Uz jednostavniju i sigurniju provjeru, ljudi mogu biti skloniji sudjelovanju u internetskim transakcijama.
2. Nove poslovne prilike: Uvođenje lisnica za identitet može potaknuti inovacije, što dovodi do novih usluga i proizvoda.
3. Preraspodjela resursa: Resursi prethodno namijenjeni ručnim postupcima provjere mogu se preusmjeriti na produktivnije upotrebe.
4. Gospodarski rast: Općenito, veće prihvaćanje internetskih transakcija, nove poslovne prilike i poboljšana raspodjela resursa mogu doprinijeti ukupnoj gospodarskoj stabilnosti i rastu.

Uvođenje europskih lisnica za digitalni identitet označit će važnu prekretnicu u digitalizaciji Europe. Ti aspekti zajedno čine čvrst okvir za europski digitalni identitet kojim se osiguravaju univerzalan pristup, pouzdanost, sigurnost i interoperabilnost u cijeloj Europskoj uniji.

Sljedeći koraci

Uredba (EU) 2024/1183 o uspostavi europskog okvira za digitalni identitet stupila je na snagu. Tim se okvirom od država članica zahtijeva da građanima osiguraju lisnice EU-a za digitalni identitet u roku od 24 mjeseca od donošenja provedbenih akata, u kojima se navode tehničke specifikacije i certifikacija. Ti akti, koji će se donijeti u razdoblju od 6 do 12 mjeseci nakon odobrenja Uredbe, temeljit će se na zahtjevima i specifikacijama izrađenima za paket instrumenata EU-a za digitalni identitet i osigurati ujednačenu provedbu lisnica u cijeloj Europi.

U tijeku su opsežni pilot-projektiza testiranje tehničkih specifikacija i softverskih prototipova za lisnicu EU-a za digitalni identitet u različitim sektorima u više europskih zemalja. Cilj je tih pilot-projekata procijeniti upotrebljivost lisnice u scenarijima kao što su pristup državnim uslugama, otvaranje bankovnih računa i olakšavanje sigurnih internetskih plaćanja, uz sudjelovanje privatnih poduzeća i javnih tijela u državama članicama, Norveškoj, Islandu i Ukrajini.