© Andy - iStock
Na radionici je primljeno gotovo 40 sudionika, a moderirala ju je Federica Bordelot iz Eurocitiesa, a pozdravljena su društva AirBnB, Mastercard i Telecom Italia kako bi podijelili svoja iskustva o razmjeni podataka između poduzeća i javnih tijela.
Airbnb, Patrick Robinson, direktor za javnu politiku EMEA-e
Airbnb ima više od 4 milijuna domaćina, 800 milijuna pristiglih gostiju, a ostvario je oko 110 milijardi USD ukupne zarade domaćina. Poduzeće posluje u gotovo svim zemljama i posluje s desecima tisuća općina. Bave se i. osobnim podacima (podložno Općoj uredbi o zaštiti podataka), ii. agregiranim podacima (za potrebe razmjene) i iii. financijskim podacima (za potrebe izvješćivanja). Njihov je glavni izazov neusklađenost između primjene zakonodavstva EU-a te nacionalnog, regionalnog i općinskog zakonodavstva u pogledu onoga što se može i što bi trebalo podijeliti s gradovima. Izazov im je i poštovanje obveza trgovačkog društva čijim se udjelima trguje na burzi u pogledu razmjene podataka koji bi mogli biti relevantni za potencijalne ulagatelje (poslovna osjetljivost). Osim toga, Airbnb tvrdi da gradovi često imaju različite potrebe u pogledu vrsta, učestalosti i modela podataka, koji troše resurse (nije prilagodljivo). Naposljetku, tvrde da bi trebalo osigurati jednake uvjete, pri čemu bi slična poduzeća trebala dijeliti slične podatke pod sličnim uvjetima. Airbnb je nedavno počeo surađivati s Eurostatom na razmjeni određenih podataka relevantnih za turizam. Nedavno je uspostavljen AirBnB Cityportal kako bi se osiguralo sučelje za gradove u kojem oni mogu dohvatiti centralizirane podatke povezane sa smještajem. Uspostavljen je još jedan sličan portal za tijela kaznenog progona.
MasterCard, Rita Okcuoglu, predvodnica za Europu i MEA @ Global Cities, City Posssible Business Development and Partnerships
MasterCard, poduzeće Fintech, vlasnik je 22,000 banaka, ima više od 2 milijarde vlasnika računa i 44 milijuna trgovačkih mjesta. U posljednjih deset godina blisko surađuju s gradovima u kojima djeluju; to je dovelo do stvaranja okvira za mogući grad. U toj su mreži surađivali s raznim gradovima na zajedničkom razvoju inovativnih urbanih rješenja; i. u Londonu Mastercard pruža GeoInsightsu kao platformu i dozvolu za podatke, što Londonu omogućuje da procijeni oporavak različitih trgovačkih okruga nakon pandemije; ii. u Dublinu pružaju ažurirane uvide u gospodarske rezultate grada i učinak posebnih događaja koji pomažu u donošenju političkih odluka o lokalnoj maloprodajnoj industriji; iii. dok je u Amsterdamu Mastercard pruža podatke i uvide povezane s gospodarskim oporavkom, upravljanjem masama i turizmom. U SAD-u je New York imao koristi od agregiranih podataka o transakcijama kako bi stekao uvid u utjecaj na porezne prihode po industriji ili zemljopisnom području diljem grada, dok su podaci prikupljeni u predjelima grada Pennsylvanije pomogli u prilog ulaganjima u ta područja.
TelecomItalia, Giuseppe Morabito, voditelj marketinških proizvoda
TelecomItalia (TIM) najveće je telekomunikacijsko poduzeće u Italiji, s više od 33 % tržišnog udjela i oko 30 milijuna SIM kartica u upotrebi, što stvara mjenice podataka. JRC je nedavno objavio izvješće o utjecaju ograničenja povezanih s bolešću COVID-19 na mobilnost i gospodarstvo; u Italiji se studija temeljila na telekomunikacijskim podacima. Još jedan primjer za razmjenu podataka je Venecijalska soba za pametnu kontrolu, u kojoj podaci koje pruža TIM omogućuju gradu da poboljša svoju mobilnost i sigurnost stvaranjem „jedinstvene točke istine” za Veneciju kako bi se pomoglo u praćenju protoka i kršenja prometa. Trenutačno se razvijaju druge suradnje korisne za sve.
U raspravi koja je uslijedila istaknuti su neki mogući daljnji koraci. Kad je riječ o razmjeni podataka koji bi mogli podlijegati Općoj uredbi o zaštiti podataka, moglo bi se npr. povezati dozvole za lokaciju iznajmljivanja (koju osigurava grad) s platformama za iznajmljivanje koje pružaju ključne podatke. To bi se moglo urediti uvođenjem pouzdanih trećih strana koje bi pratile sva imenovanja gradova s vlasnicima kuća i štitile (komercijalne) interese u pogledu podataka s platformi za najam. Poduzeća su se usredotočila na podatke koji su stavljeni na raspolaganje kao rezultat pravne obveze (izvješćivanje o podacima), dok se manje raspravljalo o konceptu dobrovoljne razmjene podataka (vidjeti Akt o upravljanju podacima). Također nije jasno kako se sastavljaju sporazumi o razmjeni podataka ili memorandumi o razumijevanju između gradova i poduzeća; kako su uvjeti dogovoreni.
Trgovačka društva ukazala su na potrebu za većom jasnoćom zakonodavnog okvira. U jednom je slučaju istaknuto da će poduzeće dijeliti određene osjetljive poslovne podatke samo ako za to postoji pravna osnova; smatra se da postojeći regulatorni okvir ne pruža dovoljnu osnovu za to čak ni za provedbu (lokalnih) pravila i propisa. Time se postavlja pitanje kako osigurati da se podaci koji su ključni za javni interes, primjerice za provedbu pravila i propisa, u budućnosti dijele s vladama. Veća pravna jasnoća trebala bi biti popraćena Aktom o upravljanju podacima i podacima.
Interoperabilnost različitih skupova podataka koje upotrebljavaju gradovi još je jedan izazov koji treba riješiti. Općenito, poduzeća su spremna surađivati s vladama na razmjeni podataka, ali su zabrinuta zbog svoje sposobnosti upravljanja razmjenom podataka i odgovaranja na sve zahtjeve. Poduzeća najprije traže metodu za relativno lako dijeljenje podataka, umjesto da se moraju dogovoriti o uvjetima, posebnim zahtjevima za podatke, različitim portalima ili API-jima itd., za svaku pojedinu situaciju ili (lokalnu) vladu. Možda će biti potrebni tehnički, ali i operativni i organizacijski instrumenti kako bi se osiguralo da poduzeća mogu lako razmjenjivati podatke i da vlade primaju podatke koji su im potrebni.
Peta i završna radionica, zakazana za 7. srpnja 2021., usredotočit će se na zaključke i iznijeti niz preporuka.