U skladu s Aktom o digitalnim uslugama vrlo velike internetske platforme i tražilice od kraja kolovoza 2023. za prvu seriju usluga koje je odredila Europska komisija bit će obvezne procijeniti i ublažiti sistemske rizike za građanski diskurs, kao što je rad na stranim dezinformacijama. Morat će javno objaviti verziju izvješća s rezultatima takve procjene rizika najkasnije 15 mjeseci nakon datuma početka primjene Akta o digitalnim uslugama, ali ih se potiče da to učine ranije.
U tom su kontekstu neovisni stručnjaci koji su sastavili ovo izvješće analizirali sistemske rizike uzrokovane proruskim dezinformacijama na šest internetskih platformi: Facebook, Instagram, Twitter, YouTube, TikTok i Telegram 2022. Uz iznimku Telegrama, sve su od tada određene kao vrlo velike internetske platforme koje moraju biti u skladu s Aktom o digitalnim uslugama.
Autori predlažu metodološke pristupe za civilno društvo i širu stručnu zajednicu kako bi doprinijeli procjeni različitih vrsta rizika koje uzrokuju internetske platforme. Studijom se također nastoji potaknuti razvoj zajednice dionika koja može pomoći u poboljšanju javnog nadzora digitalnih usluga.
Prema studiji, dokazi upućuju na to da su napori ispitanih tehnoloških poduzeća da ograniče zlonamjerne aktivnosti Kremlja na svojim platformama bili nedovoljni u razdoblju koje se analizira, iako ograničen pristup podacima nameće određena ograničenja za tu procjenu. Iako je većina platformi uvela ograničenja na ruske medijske kuće pod kontrolom države, nijedno poduzeće nije uvelo politike protiv svih računa kojima upravlja Ruska Federacija. Nadalje, eksperimentalne istrage na srednjoeuropskom i istočnoeuropskom jeziku upućuju na to da su platforme moderirale tek mali udio nasilnog sadržaja povezanog s ratom, čak i kad su im prijavljene putem vlastitih kanala za obavješćivanje i djelovanje. Naposljetku, napori poduzeća kao što su Meta i Twitter da ograniče algoritamsko pojačavanje dezinformacija pod pokroviteljstvom Kremlja bili su samo djelomično djelotvorni s obzirom na to da su bili ograničeni na ručno prilagođene skupove računa; nisu znatno ograničili pojačanje utemeljeno na umjetnoj inteligenciji na sistemskoj razini.
Ovo je izvješće jedan od mnogih izvora koje službe Komisije mogu uzeti u obzir pri analizi procjena rizika koje su dostavile vrlo velike internetske platforme u okviru Akta o digitalnim uslugama. Okvirom u izvješću može se doprinijeti i tekućoj raspravi o odgovarajućim procjenama rizika koju bi Europska komisija, mreža koordinatora za digitalne usluge država članica, internetske platforme i istraživačka zajednica civilnog društva i akademskih aktera mogli s vremenom izgraditi. U tu će svrhu Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije naručiti i objaviti druge studije.
Cjelovito izvješće: Primjena okvira za upravljanje rizikom na ruske kampanje dezinformiranja