Politika EU-a kojom se podupire digitalna i zelena transformacija energetskog sustava

Standardizaciju

Norme su potrebne kako bi se obuhvatili komunikacijski zahtjevi za upravljanje mrežom, uravnoteženje i povezivanje s milijunima novih obnovljivih izvora energije, kao i za složene interakcije novog distribuiranog tržišta energije, koje je također obogaćeno uslugama upravljanja potrošnjom.

Europska komisija već nekoliko godina radi na interoperabilnosti rješenja i normizaciji. Glavna referenca za koordinaciju pametnih mreža na europskoj razini jest Radna skupina za pametne mreže ( kojom supredsjedaju GU CNECT i GU ENER), čija je misija savjetovati Europsku komisiju o političkim i regulatornim smjernicama na europskoj razini te koordinirati prve korake prema provedbi pametnih mreža u skladu s energetskim i digitalnim zakonodavstvom. Objavila je ključna izvješća o standardima, kibersigurnosti i tržištima fleksibilnosti.

Kako bi podržala i ubrzala uvođenje rješenja za pametne energetske mreže, Komisija je 2009. europskim organizacijama za normizaciju izdala mandat M/441 za pametna brojila i M/490 za pametne mreže. Mandate su uspješno ispunili stručnjaci relevantnih koordinacijskih skupina (SM-CG i SG-CG) koji su isporučili niz relevantnih rezultata i standarda. Te skupine nastavljaju, među ostalim i nakon njihova spajanja od siječnja 2021. u Koordinacijsku skupinu CEN-CENELEC-ETSI za pametne mreže (CG-SG), kako bi pružile doprinos razvoju i održavanju novih i postojećih relevantnih normi. Također primaju informacije od aktivnosti Europske komisije povezane s normizacijom i doprinose tim aktivnostima te i dalje aktivno sudjeluju u radu Radne skupine za pametne mreže. Ishod tog rada, među ostalim, nadahnjuje Komisiju da izradi provedbene akte o podacima kako je predviđeno člankom 24. Direktive o električnoj energiji 339 (EU) 2019/944. Prva provedbena uredba (EU) 2023/1162 o pravilima interoperabilnosti za pristup podacima o mjerenju i potrošnji donesena je u lipnju 2023., a trenutačno se radi na provedbenom aktu o odgovoru na potražnju.

Važna priča o uspjehu jest stvaranje zajedničkog jezika interoperabilnosti poznatog kao referenca za pametne uređaje (SAREF) od strane Komisije u suradnji s dionicima. Saref je 2015. postao norma Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI)i oneM2M – globalne inicijative za standardizaciju interneta stvari, a od 2017. primjenjuje se u komercijalnim bijelim proizvodima vodećih europskih dobavljača. Saref se kasnije razvio u modularnu ontologiju s proširenjima za različite vertikale, uključujući energiju, što je utrlo put stvaranju interoperabilnog ekosustava interneta stvari.

Slika 1.: Prema zajedničkom jeziku za fleksibilnost na strani potražnje (izvor: EEBUS)

Ontologija SAREF-a i njezina proširenjaSAREF4ENERi SAREF4Building trenutačno se provode u velikoj mjeri u okviru projekta InterConnect koji se financira iz programa Obzor 2020. .

Unutar općeg okvira Interneta stvari i 5G mreže, Europska komisija razmatra sve druge komunikacijske aspekte i potrebe pametne energije, uključujući potrebne uvjete za razvoj navedenih komunikacijskih domena, kao i usklađivanje s drugim područjima kao što su automobilska industrija, zdravstvo, pametni gradovi itd.

Europska podatkovna strategija

U Europskoj podatkovnoj strategiji prepoznaje se važnost podataka u modernom gospodarstvu, među ostalim u energetskom sektoru, u kojem novi akteri donose vrijednu podatkovnu imovinu. Podaci su u središtu elektroenergetske mreže. Razmjenjuje se između velike količine različitih softverskih sustava koji korisnicima omogućuju pravilno planiranje, rad i održavanje mreže, s digitaliziranim modelom fizičkog svijeta.

U strategiji je, među ostalim, najavljeno stvaranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora u nekoliko strateških sektora, uključujući energetiku. Komisija će podupirati uvođenje energetskog podatkovnog prostora u okviru DIGITALnog programa rada za razdoblje 2023. 2024. uzimanjem u obzir rezultata šest projekata u području energetskih podataka koji su već u tijeku i koji se podupiru u okviru programa Obzor Europa. Postizanje prave ravnoteže između općih pravila i sektorskih pravila ključno je za uspješnu provedbu. Učinkovita provedbapaketa za čistu energiju, zajedno s relevantnim mjerama predloženima u okviru akcijskog plana EU-a za digitalizaciju energetskog sustava, utire put neometanom protoku podataka unutar i diljem energetskog sektora i izvan njega, što dovodi do zajedničkog europskog podatkovnog prostora.

Nadalje, kako bi poduprla razvoj i razmjenu podataka u skladu s vrijednostima EU-a, Komisija je predložila Europski akt o podacima, koji je stupio na snagu u siječnju 2024. Očekuje se da će nova pravila stvoriti dodatnih 270 milijardi EUR BDP-a za države članice EU-a do 2028. rješavanjem pravnih, gospodarskih i tehničkih pitanja koja dovode do nedovoljnog korištenja podataka.

Europska strategija za oblak i rub

U podatkovnoj strategiji EU-a istaknuta je strateška važnost jačanja konkurentnosti europske industrije opskrbe u oblaku na rub kako bi se osigurala otpornost EU-a u tom ključnom području i EU učinio jednim od najvažnijih svjetskih podatkovnih centara. Europska komisija usvaja uravnotežen pristup s mjerama odozgo prema dolje putem važnih projekata od zajedničkog europskog interesa za infrastrukturu i usluge u oblaku sljedeće generacije, potičući industrijske saveze kao što je Savez za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku na korporativnoj razini, koji se temelji na ciljanom istraživanju i inovacijama odozdo prema gore u okviru programa HORIZON EUROPE kako bi se izgradili čvrsti temelji za ekosustav računalstva u oblaku, rubu mreže i interneta stvari.

Cilj IPCEI-ja – infrastruktura i usluge u oblaku sljedeće generacije jest jačanje digitalne i tehnološke suverenosti Europe te će se stvoriti „višepružatelj Cloud-Edge Continuum” bez povezivanja s jednim pružateljem usluga.

Istraživanje i inovacije u području umjetne inteligencije, računalstva u oblaku, interneta stvari i računalstva na rubu mreže podupiru se u okviru 4. klastera Obzora Europa. Računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže mogu ubrzati energetsku tranziciju poboljšanjem učinkovitosti i automatizacije energetskih sustava. Time se omogućuje obrada podataka bliže izvoru, čime se smanjuje količina energije koja se upotrebljava za prijenos podataka na velike udaljenosti. Te tehnologije zajedno mogu doprinijeti poboljšanju učinkovitosti energetskog sustava i učiniti ga fleksibilnijim, što je ključno za prelazak na obnovljive izvore energije.

Jačanje kibersigurnosti

Sveveća povezanost europske elektroenergetske mreže predstavlja nove tehničke izazove, posebno u pogledu kibersigurnosti. Kako se sve više uređaja povezuje s elektroenergetskim sustavom, oni stvaraju više potencijalnih pristupnih točaka za kibernapade na kritičnu infrastrukturu. Zbog središnje uloge energetske infrastrukture u našim gospodarstvima nužno je smanjiti ranjivost industrijskih sustava kontrole u sektorima električne energije, vode, nafte, plina i podataka te izbjeći bilo kakve poremećaje u radu. Za rješavanje tih kiberprijetnji koje ne poznaju granice nužno je uspostaviti trajni okvir za operativnu suradnju i razmjenu informacija.

Kako bi na odgovarajući način odgovorili na te izazove, stručnjaci radne skupine za pametne mreže izradili su sveobuhvatnu sektorsku strategiju za jačanje provedbe Direktive NIS na razini energetskog sektora (vidjeti odgovarajuće izvješće objavljeno u rujnu 2019.pdf).

Tijekom nedavnog razdoblja rad je bio usmjeren na istraživanje i u skladu s time pružanje savjeta Komisiji u pogledu zahtjeva i postupaka koje je potrebno uspostaviti kako bi se osigurala kibersigurnost u energetskoj infrastrukturi. Njihovi nalazi i preporuke uključeni su u Komisijin razvoj provedbenih ili delegiranih akata o tim temama u skladu s Direktivom o električnoj energiji i Uredbom o električnoj energiji (npr. mrežni kodeks o sektorskim pravilima za aspekte kibersigurnosti prekograničnih tokova električne energije) ili Direktivom o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti diljem Unije („Direktiva NIS 2”), koja je stupila na snagu 16. siječnja 2023. Osim već obuhvaćenih subjekata u energetskom sektoru u okviru Direktive NIS1, NIS2 sada se primjenjuje i na proizvođače električne energije, nominirane operatore tržišta električne energije, operatore mjesta za punjenje električnih vozila, centralizirano grijanje i hlađenje, subjekte za centralizirano skladištenje nafte i vodik. Države članice sada moraju prenijeti Direktivu u svoje nacionalno zakonodavstvo do 17. listopada 2024.