Sažetak razvoja širokopojasnog interneta u Sloveniji
U pripremi je novi Nacionalni plan za širokopojasni pristup za Sloveniju koji će biti dio strategije Digitalna Slovenija 2030. Slovenski plan razvoja širokopojasne mreže sljedeće generacije do 2020. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva. Planira se mobilizirati financijska sredstva iz europskih strukturnih fondova za programsko razdoblje 2014. – 2020. za uvođenje širokopojasne infrastrukture u bijelim područjima.
Nacionalna strategija i politika za širokopojasni pristup
Nadležna tijela
- Slovensko Ministarstvo javne uprave (Ministarstvoza javno upravo)odgovorno je za politički okvir nacionalne strategije širokopojasnog pristupa i djeluje kao Ured za širokopojasne kompetencije (BCO).
- Agencija za komunikacijske mreže i usluge (Agencijaza komunikacijska omrežja in storitve, AKOS) djeluje kao nacionalno telekomunikacijsko regulatorno tijelo koje promiče i prati tržišno natjecanje, transparentnost i daljnji razvoj komunikacijskih mreža i tržišta.
- Institut ICT Tehnološke mreže (Zavod Tehnološka mreža ICT) razvija i jača mehanizme, znanje i alate koji omogućuju učinkovite usluge vezane uz prijenos tehnologija, inovacije, upravljanje i zaštitu intelektualnog vlasništva.
Glavni ciljevi razvoja širokopojasnog interneta
Vlada Republike Slovenije donijela je (ožujak 2016.) Razvojnu strategiju informacijskog društva do 2020. Digitalna Slovenija 2020. Tom okvirnom strategijom utvrđuju se ključni strateški razvojni ciljevi Slovenije u tom području te se plan razvoja širokopojasne mreže sljedeće generacije do 2020. i strategija kibernetičke sigurnosti objedinjuju u jedinstveni strateški okvir. Slovenski plan razvoja širokopojasne mreže sljedeće generacije do 2020. ažuriran je 2018. Prema ažuriranom planu, ciljevi Slovenije u skladu su s ciljevima gigabitnog društva.
Priprema se novi Nacionalni plan za širokopojasni pristup za Sloveniju koji će biti dio strategije Digitalna Slovenija do 2030. kojom će se uspostaviti sveobuhvatni okvir za digitalnu transformaciju i integrirati sve sektorske strategije. Ima četiri stupa: i. kompetencijama i ekosustavu digitalne uključenosti; ii. sigurne i održive digitalne infrastrukture, iii. digitalne tehnologije i digitalnu transformaciju poduzeća; iv. digitalizacija javnih usluga. Plan za širokopojasni pristup za razdoblje 2021. 2025., koji se priprema i treba donijeti 2022., uključuje posebne ciljeve u skladu s gigabitnim društvom za 2025.: Pokrivenost 5G mrežom za urbana područja i glavne zemaljske prometne rute, gigabitna povezivost za škole, prometna čvorišta, pružatelje javnih usluga i digitalno intenzivna poduzeća te najmanje 100 Mbps koje se mogu nadograditi na pokrivenost od 1 Gbps za sve ljude u zemlji. Uključuje i ciljeve povezivosti iz programa Digitalno desetljeće za 2030., koji Slovenija planira ostvariti do 2028. (gigabitna povezivost za sva kućanstva u ruralnim i urbanim područjima, za sva poduzeća, druge socioekonomske pokretače i 100 %-tnu pokrivenost 5G mrežama naseljenih područja).
Glavne mjere za razvoj širokopojasnog interneta
- Regulatorne mjere: Provode se zakonodavne i regulatorne mjere kako bi se promicalo i osiguralo tržišno natjecanje i pravodobno postizanje željenih ciljeva u pogledu širenja slovenskih širokopojasnih mreža. Cilj im je poboljšati regulatornu predvidljivost i ukloniti prepreke ulaganjima, čime će Slovenija postati privlačnija ulagačima. Dostupan je javni pregled operativnih podataka.
- Državne potpore i druge mjere: Slovenija je mobilizirala financijska sredstva iz strukturnih fondova za programsko razdoblje 2014. – 2020. i podupire širenje širokopojasnih mreža primjenom metoda smanjenja troškova od kojih svi operatori mogu imati koristi. To uključuje detaljno mapiranje i analize pokrivenosti, otvorene natječaje i regulatorne mjere kojima se osiguravaju mreže otvorenog pristupa i korištenje postojeće infrastrukture.
- Mapiranje širokopojasnog interneta: Alat za mapiranje infrastrukture PROSTOR razvija Uprava za istraživanje i mapiranje (Geodetska uprava Republike Slovenije) u okviru Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja. Sustav mapiranja predstavlja grafički oblik podataka o kanalima, kabelima, čvorovima, baznim postajama itd. Sustav prikuplja podatke o objektima operatora elektroničkih komunikacija, uglavnom o lokaciji i vrsti korištenih mreža. Građani mogu provjeriti dostupnost širokopojasnog pristupa koji pružaju operatori.
Nacionalni i regionalni financijski instrumenti za širokopojasni pristup internetu
- Državne potpore (posebne aktivnosti – EFRR i EPFRR): Prema Planu razvoja širokopojasne mreže sljedeće generacije do 2020. ukupni procijenjeni troškovi razvoja širokopojasne mreže u skladu s ciljevima iznose 365 milijuna EUR (javna i privatna sredstva). Planovima za upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. predviđa se ukupna dodjela sredstava EU-a u iznosu od 72,5 milijuna EUR za uvođenje širokopojasnog interneta.
- Slovenskim planom za oporavak i otpornost predviđaju se ulaganja u povezivost (30 milijuna EUR) kako bi se premostio digitalni jaz. Plan uključuje razvoj plana za paket instrumenata za povezivost radi poticanja uvođenja mreža 5G i širokopojasnog pristupa uvođenjem najboljih praksi.
Podaci o razvoju širokopojasnog interneta i tehnologijama u Sloveniji
Za najnovije podatke o pokrivenosti širokopojasnim pristupom, pretplatama i penetracijama, pokrivenosti različitih širokopojasnih tehnologija i troškovima provjerite izvješća iz ljestvice i izvješća po državama članicama indeksa digitalnog gospodarstva i društva (DESI).
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.
Nacionalne publikacije i publikacije EU-a te dokumenti za medije
Engleski jezik
- Vodič za brzo ulaganje u širokopojasne mreže
- Studija o nacionalnim planovima za širokopojasni pristup internetu
- Cijene mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi
- Studija o širokopojasnoj pokrivenosti u Europi
- Slovenija – izvješća po državama članicama o uspješnosti digitalizacije: povezivost, digitalne vještine, digitalne javne usluge i još mnogo toga
Slovenski
- Načrt razvoj širokopasovnih omrežij naslednje generacije do leta 2020
- Digitalna Slovenija 2020
- Slovenska digitalna koalicija – digitalna.si
Kontakt informacije
BCO Slovenija (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Ministarstvo javne uprave, Uprava za informacijsko društvo (Ministrstvo za javno upravo, Direktorat za informacijsko družbo)
Adresa: Tržaška cesta 21, SI-1000 Ljubljana Kontakt putem e-pošte Telefon: + 386 (0)1 400 33 78 Web stranica
Agencija za komunikacijske mreže i usluge Republike Slovenije (Agencija za komunikacijske mreže i usluge Republike Slovenije)
Adresa: Stegne 7, 1000 Ljubljana, Slovenija Kontakt putem e-pošte Telefon: + 386 1 583 6300 Web stranica
Institut za ICT tehnološku mrežu (Zavod Tehnološka mreža ICT)
Adresa: Dunajska cesta 159, 1000 Ljubljana, Slovenija Kontakt putem e-pošte Telefon: + 386 59 366 660 stranica
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ima ciljeve za mobilnu pokrivenost i za širokopojasne veze velike brzine za kućanstva i poduzeća.
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreže jedan su od deset strateških prioriteta španjolskog Digitalnog programa do 2025.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu do 2030.
Rumunjski plan za širokopojasni pristup usmjeren je na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao prvi korak prema postizanju ciljeva povezivosti EU-a.
Cilj je programa Portugal Digital razvoj digitalne infrastrukture koja građanima omogućuje da iskoriste nove mogućnosti koje nude tehnologije.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi iskoristiti 1 Gbps do 2023.
Malteška politika širokopojasnog pristupa tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Razvoj komunikacijske infrastrukture s ciljem gigabitnog širokopojasnog pristupa u cijeloj zemlji jedan je od prioriteta luksemburškog vladinog programa.
Litva nastoji osigurati 100 Mbps do 2027. za ruralna područja te poduprijeti ciljeve gigabitnog društva do 2025.
Talijanska strategija za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu ima za cilj osigurati gigabitnu povezivost za sve do 2026. godine.
Nacrtom nacionalne strategije digitalizacije Mađarske za razdoblje 2021. 2030. želi se postići cilj od 95 % kućanstava pokrivenih gigabitnim mrežama do 2030.
Grčka biblija o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. ističe povezanost kao jednu od pet strateških osi i prepoznaje ciljeve gigabitnog društva za 2025.
Koalicijski sporazum iz 2021., digitalna strategija i gigabitna strategija njemačke savezne vlade za 2022. daju prednost nacionalnoj opskrbi FTTH i 5G mrežama.
Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit postavljen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.
Finska nadležna tijela daju prednost uvođenju svjetlovodne mreže temeljene na tržišnom natjecanju uz pomoć javnih sredstava za slabo pokrivena područja i savjeta lokalnim općinama o uvođenju širokopojasnih mreža.
Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost diljem zemlje. U estonskoj digitalnoj agendi postavljeni su ambiciozni ciljevi za 2030.
Nizom političkih inicijativa usmjerenih na pokrivenost fiksnom i mobilnom širokopojasnom mrežom diljem zemlje podupiru se ciljevi danskog širokopojasnog pristupa. Vlada radi na tome da Danska postane predvodnik u digitalnom sektoru stvaranjem temelja za danska poduzeća za...
Nacionalnim planom za razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenim u ožujku 2021., utvrđuje se strateški pristup Češke izgradnji VHCN-a.
Ciparskim planom za širokopojasni pristup utvrđeni su strateški ciljevi za razdoblje 2021. 2025. te su njime obuhvaćene zakonodavne i regulatorne intervencije te praktična potpora razvoju širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan za razvoj širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovara ciljevima europskog gigabitnog društva za 2025. i djelomično digitalnim ciljevima za 2030.
Belgijska strategija širokopojasnog pristupa ugrađena je u širu strategiju politike Digitalna Belgija. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Smanjenjem troškova i...
Strategija za širokopojasni pristup Austriji usmjerena je na nacionalnu opskrbu gigabitnim vezama (fiksnim i mobilnim) do 2030.