Sažetak razvoja širokopojasnog interneta u Sloveniji
Plan razvoja gigabitne infrastrukture do 2030. i slovenski plan razvoja širokopojasne mreže sljedeće generacije do 2020. u skladu su s ciljevima gigabitnog društva i digitalnog desetljeća.
Nacionalna strategija i politika za širokopojasni pristup
Nadležna tijela
- Slovensko Ministarstvo digitalne transformacije (Ministarstvo za digitalno preobrazbo)odgovorno je za politički okvir nacionalne strategije širokopojasnog pristupa i djeluje kao Ured za širokopojasne kompetencije (BCO).
- Agencija za komunikacijske mreže i usluge (Agencijaza komunikacijska omrežja in storitve, AKOS) djeluje kao nacionalno telekomunikacijsko regulatorno tijelo koje promiče i prati tržišno natjecanje, transparentnost i daljnji razvoj komunikacijskih mreža i tržišta.
- Institut ICT Tehnološke mreže (Zavod Tehnološka mreža ICT) razvija i jača mehanizme, znanje i alate koji omogućuju učinkovite usluge vezane uz prijenos tehnologija, inovacije, upravljanje i zaštitu intelektualnog vlasništva.
Glavni ciljevi razvoja širokopojasnog interneta
Vlada Republike Slovenije donijela je Strategiju razvoja informacijskog društva do 2020. Digitalna Slovenija 2020. (ožujak 2016.). Tom okvirnom strategijom utvrđuju se ključni strateški razvojni ciljevi Slovenije u tom području te se plan razvoja širokopojasne mreže sljedeće generacije do 2020. i strategija kibernetičke sigurnosti objedinjuju u jedinstveni strateški okvir. Slovenski plan razvoja širokopojasne mreže sljedeće generacije do 2020. ažuriran je 2018. Prema ažuriranom planu, ciljevi Slovenije u skladu su s ciljevima gigabitnog društva.
Slovenska razvojna strategija 2030. ima pet glavnih stupova: i. uključivo, zdravo, sigurno i odgovorno društvo, ii. učenje za život i kroz život, iii. visoko produktivno gospodarstvo koje stvara dodanu vrijednost za sve, iv. dobro očuvan prirodni okoliš, v. visoka razina koopromisije, kompetencija i učinkovitosti upravljanja.
Strategija za digitalnu transformaciju gospodarstva (siječanj 2022.) dio je mjera u okviru plana za oporavak i otpornost u okviru komponente digitalne transformacije poduzeća. Odnosi se na tri glavna ili prioritetna područja: i. napredne digitalne tehnologije koje omogućuju digitalnu transformaciju gospodarstva, ii. učinkovit ekosustav za konkurentno gospodarstvo i iii. otvoreno i održivo društvo kao temelj za rast digitalnog gospodarstva.
Strateški ciljevi plana razvoja gigabitne infrastrukture do 2030. u skladu su s gigabitnim društvom i ciljevima digitalnog desetljeća:
- gigabitna povezivost za sve glavne pokretače socioekonomskog razvoja, kao što su škole, kulturne institucije, prometna čvorišta i glavni pružatelji javnih usluga te digi-tally intenzivna poduzeća, do kraja 2025.,
- kontinuirana pokrivenost 5G mrežama za sva gradska područja i sve glavne kopnene prometne rute do kraja 2025.,
- Pristup internetu korisniku brzinom od najmanje 100 Mbps, koji se može nadograditi na gigabitnu brzinu, za sva ruralna i gradska kućanstva do kraja 2025.,
- gigabitna povezivost za sva kućanstva, poduzeća i druge promicatelje socioekonomskog razvoja u ruralnim i urbanim područjima do kraja 2030.,
- pokrivenost svih naseljenih područja16 mrežom 5G do kraja 2030.
Glavne mjere za razvoj širokopojasnog interneta
- Regulatorne mjere: Provode se zakonodavne i regulatorne mjere kako bi se promicalo i osiguralo tržišno natjecanje i pravodobno postizanje željenih ciljeva u pogledu širenja slovenskih širokopojasnih mreža. Cilj im je poboljšati regulatornu predvidljivost i ukloniti prepreke ulaganjima, čime će Slovenija postati privlačnija ulagačima. Dostupan je javni pregled operativnih podataka.
- Državne potpore i druge mjere: Slovenija je mobilizirala financijska sredstva iz strukturnih fondova za programsko razdoblje 2014. – 2020. i podupire širenje širokopojasnih mreža primjenom metoda smanjenja troškova od kojih svi operatori mogu imati koristi. To uključuje detaljno mapiranje i analize pokrivenosti, otvorene natječaje i regulatorne mjere kojima se osiguravaju mreže otvorenog pristupa i korištenje postojeće infrastrukture.
- Mapiranje širokopojasnog interneta: Alat za mapiranje infrastrukture PROSTOR razvija Uprava za istraživanje i mapiranje (Geodetska uprava Republike Slovenije) u okviru Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja. Sustav mapiranja predstavlja grafički oblik podataka o kanalima, kabelima, čvorovima, baznim postajama itd. Sustav prikuplja podatke o objektima operatora elektroničkih komunikacija, uglavnom o lokaciji i vrsti korištenih mreža. Građani mogu provjeriti dostupnost širokopojasnog pristupa koji pružaju operatori.
Nacionalni i regionalni financijski instrumenti za širokopojasni pristup internetu
- Državne potpore (posebne aktivnosti – EFRR i EPFRR): Prema Planu razvoja širokopojasne mreže sljedeće generacije do 2020. ukupni procijenjeni troškovi razvoja širokopojasne mreže u skladu s ciljevima iznose 365 milijuna EUR (javna i privatna sredstva). Planovima za upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. predviđa se ukupna dodjela sredstava EU-a u iznosu od 72,5 milijuna EUR za uvođenje širokopojasnog interneta.
- Slovenskim planom za oporavak i otpornost predviđaju se ulaganja u povezivost (30 milijuna EUR) kako bi se premostio digitalni jaz. Plan uključuje razvoj plana za paket instrumenata za povezivost radi poticanja uvođenja mreža 5G i širokopojasnog pristupa uvođenjem najboljih praksi.
Podaci o razvoju širokopojasnog interneta i tehnologijama u Sloveniji
Za najnovije podatke o pokrivenosti širokopojasnim pristupom, pretplatama i penetracijama, pokrivenosti različitih širokopojasnih tehnologija i troškovima provjerite izvješća iz ljestvice i izvješća po državama članicama indeksa digitalnog gospodarstva i društva (DESI).
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.
Nacionalne publikacije i publikacije EU-a te dokumenti za medije
Engleski jezik
- Vodič za brzo ulaganje u širokopojasne mreže
- Studija o nacionalnim planovima za širokopojasni pristup internetu
- Cijene mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi
- Studija o širokopojasnoj pokrivenosti u Europi
- Slovenija – izvješća po državama članicama o uspješnosti digitalizacije: povezivost, digitalne vještine, digitalne javne usluge i još mnogo toga
Slovenski
- Strategija digitalne transformacije gospodarstva
- Načrt razvoj gigabitne infrastrukture do leta 2030
- Načrt razvoj širokopasovnih omrežij naslednje generacije do leta 2020
- Digitalna Slovenija 2020
- Slovenska digitalna koalicija – digitalna.si
Kontakt informacije
BCO Slovenija (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Ministarstvo digitalne transformacije (Ministrstvo za digitalno preobrazbo)
Adresa: Davčna ulica 1, 1000 Ljubljana, Slovenija
Kontakt putem e-mail
stranice
Agencija za komunikacijske mreže i usluge Republike Slovenije (Agencija za komunikacijske mreže i usluge Republike Slovenije)
Adresa: Stegne 7, 1000 Ljubljana, Slovenija
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 386 1 583 6300 Web stranica
Institut za ICT tehnološku mrežu (Zavod Tehnološka mreža ICT)
Adresa: Dunajska cesta 159, 1000 Ljubljana, Slovenija
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 386 59 366 660 stranica
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ima ciljeve za mobilnu pokrivenost i za širokopojasne veze velike brzine za kućanstva i poduzeća.
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreže jedan su od deset strateških prioriteta španjolskog Digitalnog programa do 2025.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu do 2030.
Rumunjski plan za širokopojasni pristup usmjeren je na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao prvi korak prema postizanju ciljeva povezivosti EU-a.
Cilj je programa Portugal Digital razvoj digitalne infrastrukture koja građanima omogućuje da iskoriste nove mogućnosti koje nude tehnologije.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi iskoristiti 1 Gbps do 2023.
Malteška politika širokopojasnog pristupa tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Razvoj komunikacijske infrastrukture s ciljem gigabitnog širokopojasnog pristupa u cijeloj zemlji jedan je od prioriteta u vladinom programu Luksemburga.
Cilj je Litve osigurati 100 Mbps za ruralna područja do 2027. te poduprijeti ciljeve gigabitnog društva do 2025.
Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva i ima za cilj 100 Mbps, koji se može nadograditi na gigabit, za urbana i ruralna područja, kao i pokrivenost 5G mrežom za sva velika urbana područja.
Talijanska strategija za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu ima za cilj osigurati gigabitnu povezivost za sve do 2026. godine.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za Irsku predviđa se da će do 2026. svi prostori u Irskoj imati pristup širokopojasnom internetu velike brzine.
Cilj je mađarske nacionalne strategije digitalizacije za razdoblje 2021. ostvariti cilj od 95 % kućanstava obuhvaćenih gigabitnim mrežama do 2030.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za razdoblje 2021. 2027. promiče se upotreba fiksnih mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G mreža. U grčkoj Bibliji o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. povezivost se ističe kao jedna od pet strateških osi i uzima u obzir...
Koalicijski sporazum iz 2021., digitalna strategija i gigabitna strategija njemačke savezne vlade za 2022. daju prednost nacionalnoj opskrbi FTTH i 5G mrežama.
Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit postavljen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.
Finska nadležna tijela zalažu se za uvođenje svjetlovodne mreže koja se temelji na tržišnom natjecanju, uz pomoć javnih sredstava za područja s nedostatnom opskrbom i savjetovanje lokalnih općina o tome kako uvesti širokopojasne mreže.
Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost u cijeloj zemlji. Estonskim Digitalnim programom postavljaju se ambiciozni ciljevi za 2030.
Brojnim političkim inicijativama usmjerenima na pokrivenost fiksnim i mobilnim širokopojasnim pristupom na nacionalnoj razini podupiru se danski ciljevi širokopojasnog pristupa internetu. Vlada radi na tome da Danska postane digitalni predvodnik stvaranjem temelja za danska...
Nacionalnim planom za razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenim u ožujku 2021., utvrđuje se strateški pristup Češke izgradnji VHCN-a.
Ciparskim planom za širokopojasni pristup utvrđeni su strateški ciljevi za razdoblje 2021. 2025. te su njime obuhvaćene zakonodavne i regulatorne intervencije te praktična potpora razvoju širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan za razvoj širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovara ciljevima europskog gigabitnog društva za 2025. i djelomično digitalnim ciljevima za 2030.
Belgijska strategija za širokopojasni pristup uključena je u širu strategiju politike Digitalna Belgija. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Smanjenjem troškova i...
Austrijska strategija za širokopojasni pristup usmjerena je na opskrbu gigabitnih priključaka (fiksnih i mobilnih) na nacionalnoj razini do 2030.