Slovenija se odlučuje za tehnološku neutralnost i tržišnu dinamiku u razvoju širokopojasnih mreža, a posebno za tržišno natjecanje koje se temelji na infrastrukturi i uslugama.
Sažetak razvoja širokopojasnog pristupa u Sloveniji
Planom razvoja gigabitne infrastrukture do 2030. podupiru se gigabitno društvo i ciljevi digitalnog desetljeća.
Nacionalna strategija i politika širokopojasnog pristupa
Odgovorna tijela
- Slovensko Ministarstvo digitalne transformacije (Ministrstvoza digitalno preobrazbo) odgovorno je za politički okvir nacionalne strategije širokopojasnog pristupa i djeluje kao Ured za širokopojasne usluge (BCO).
- Agencija za komunikacijskemreže i usluge (Agencija za komunikacijska omrežja in storitve, AKOS) djeluje kao nacionalni regulator telekomunikacija koji promiče i prati tržišno natjecanje, transparentnost i daljnji razvoj komunikacijskih mreža i tržišta.
Glavni ciljevi razvoja širokopojasne mreže
Slovenska razvojna strategija 2030. ima pet glavnih stupova: (i) uključivo, zdravo, sigurno i odgovorno društvo, (ii) učenje za život i kroz život, (iii) visoko produktivno gospodarstvo koje stvara dodanu vrijednost za sve, (iv) dobro očuvan prirodni okoliš, (v) visoka razina suradnje, stručnosti i učinkovitosti upravljanja.
Strategija za digitalnu transformaciju gospodarstva (siječanj 2022.) dio je mjera u okviru plana za oporavak i otpornost u okviru komponente digitalna transformacija poduzeća. Obuhvaća tri glavna ili prioritetna područja: i. napredne digitalne tehnologije koje omogućuju digitalnu transformaciju gospodarstva, ii. učinkovit ekosustav za konkurentno gospodarstvo i iii. otvoreno i održivo društvo kao temelj za rast digitalnog gospodarstva.
Strateški ciljevi plana razvoja gigabitne infrastrukture do 2030. u skladu su s ciljevima gigabitnog društva i digitalnog desetljeća:
- gigabitna povezivost za sve glavne pokretače socioekonomskog razvoja, kao što su škole, kulturne ustanove, prometna čvorišta i glavni pružatelji javnih usluga te digi-tally intenzivna poduzeća, do kraja 2025.,
- kontinuirana pokrivenost 5G mrežama za sva urbana područja i sve glavne zemaljske prometne pravce do kraja 2025.,
- pristup korisnika internetu brzinom od najmanje 100 Mbps, koji se može nadograditi na gigabitnu brzinu, za sva ruralna i urbana kućanstva do kraja 2025.,
- gigabitna povezivost za sva kućanstva, poduzeća i druge promicatelje socioekonomskog razvoja u ruralnim i urbanim područjima do kraja 2030.,
- pokrivenost svih naseljenih područja16 5G mrežom do kraja 2030.
Glavne mjere za razvoj širokopojasnog pristupa
- Mjere regulacije: Provode se zakonodavne i regulatorne mjere kako bi se promicalo i osiguralo tržišno natjecanje i pravodobno postizanje željenih ciljeva u pogledu širenja slovenskih širokopojasnih mreža. Cilj im je poboljšati regulatornu predvidljivost i ukloniti prepreke ulaganjima kako bi Slovenija postala privlačnija ulagačima. Dostupan je javni uvid u operativne podatke.
- Mapiranje širokopojasnih mreža: Alat za kartiranje infrastrukture PROSTOR razvilo je Tijelo za geodeziju i kartiranje (Geodetska uprava Republike Slovenije). U sustavu kartiranja prikazan je grafički oblik podataka o kanalima, kabelima, čvorovima, baznim postajama itd. Sustav prikuplja podatke o objektima operatora elektroničkih komunikacija, uglavnom o lokaciji i vrsti mreža koje se upotrebljavaju. Građani mogu provjeriti dostupnost širokopojasnog pristupa koji pružaju operatori.
Nacionalni i regionalni širokopojasni financijski instrumenti
- Državne potpore (posebne aktivnosti – EFRR & EPFRR): Prema Planu razvoja širokopojasne mreže sljedeće generacije do 2020. ukupni procijenjeni trošak razvoja širokopojasnog pristupa u skladu s ciljevima iznosi 365 milijuna EUR (javna i privatna sredstva). Planovima za upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014. – 2020. predviđa se ukupna dodjela sredstava EU-a u iznosu od 72,5 milijuna EUR za uvođenje širokopojasnog pristupa internetu.
- U slovenskom planu za oporavak i otpornost predviđena su ulaganja u povezivost (30 milijuna EUR) kako bi se premostio digitalni jaz. Plan uključuje razvoj paketa instrumenata za povezivost kako bi se potaknulo uvođenje 5G tehnologije i širokopojasnog pristupa uz uvođenje najboljih praksi.
Podaci o razvoju i tehnologijama širokopojasnog pristupa u Sloveniji
Najnovije podatke o širokopojasnoj pokrivenosti, pretplatama i penetracijama, pokrivenosti različitim širokopojasnim tehnologijama i troškovima potražite u izvješćima o pregledu stanja i izvješćima po zemljama indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI).
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.
Publikacije i dokumenti za medije na nacionalnoj razini i razini EU-a
engleski
- Priručnik za ulaganje u širokopojasni pristup
- Cijene mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi 2022.
- Studija o nacionalnim planovima za razvoj širokopojasnog pristupa u 27 država članica EU-a
- Izvješća i analize o širokopojasnoj povezivosti
slovenski
- Strategija digitalne transformacije gospodarstva 2030
- Načrt razvoj gigabitne infrastrukture do leta 2030
- Slovenska digitalna koalicija - digitalna.si
Podaci za kontakt
BCO Slovenija (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Ministarstvo digitalne transformacije (Ministrstvo za digitalno preobrazbo)
Adresa: Davčna ulica 1, 1000 Ljubljana, Slovenija
Kontakt putem e-maila
Web stranica
Agencija za komunikacijske mreže i usluge Republike Slovenije (Agencija za komunikacijska omrežja in storitve Republike Slovenije)
Adresa: Stegne 7, 1000 Ljubljana, Slovenija
Kontakt putem e-maila
Telefon: +386 1 583 6300
Web-mjesto
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ciljeve za mobilnu pokrivenost i za brze širokopojasne veze za kućanstva i poduzeća.
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreža među deset su strateških prioriteta španjolskog Digitalnog programa do 2025.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se do 2030. svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu.
Rumunjska se usredotočuje na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao korak prema postizanju ciljeva povezivosti EU-a.
Digitalni program Portugala i Nacionalna strategija za povezivost u elektroničkim komunikacijskim mrežama vrlo velikog kapaciteta za razdoblje 2023. 2030. oblikuju razvoj digitalne infrastrukture u Portugalu.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup internetu do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama brzine od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi do 2023. iskoristiti brzinu od 1 Gbps.
Politika širokopojasnog pristupa na Malti tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Litva namjerava osigurati 100 Mbps do 2027. za ruralna područja te poduprijeti ciljeve gigabitnog društva do 2025.
Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva i nastoji postići brzinu od 100 Mbps, koja se može nadograditi na gigabit, za urbana i ruralna područja, kao i pokrivenost 5G mrežom za sva velika urbana područja.
Talijanskom strategijom za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu nastoji se osigurati gigabitna povezivost za sve do 2026.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za Irsku predviđa se da će do 2026. svi prostori u Irskoj imati pristup brzoj širokopojasnoj mreži.
Mađarskom Nacionalnom strategijom digitalizacije za razdoblje 2021. 2030. nastoji se postići cilj da do 2030. 95 % kućanstava bude pokriveno gigabitnim mrežama.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za razdoblje 2021.–2027. promiče se upotreba fiksnih mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G mreža. Grčka Biblija o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. ističe povezivost kao jednu od pet strateških osi i prepoznaje ciljeve...
U koalicijskom sporazumu iz 2021., digitalnoj strategiji i gigabitnoj strategiji njemačke savezne vlade iz 2022. prednost se daje opskrbi FTTH i 5G mrežama na nacionalnoj razini.
Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit utvrđen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.
Finska tijela prednost daju uvođenju svjetlovodne mreže temeljene na tržišnom natjecanju uz pomoć javnih sredstava za nedovoljno pokrivena područja i savjetovanju lokalnih općina o tome kako uvesti širokopojasne mreže.
Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost u cijeloj zemlji. U estonskoj digitalnoj agendi utvrđeni su ambiciozni ciljevi za 2030.
Niz političkih inicijativa usmjerenih na pokrivenost fiksnom i mobilnom širokopojasnom mrežom na nacionalnoj razini podupire danske ciljeve širokopojasnog pristupa. Vlada radi na tome da Danska postane predvodnik u digitalnom sektoru stvaranjem temelja za iskorištavanje...
U Nacionalnom planu razvoja mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenom u ožujku 2021., definiran je strateški pristup Češke Republike izgradnji mreža vrlo velikog kapaciteta.
U ciparskom planu za širokopojasni pristup utvrđuju se strateški ciljevi za razdoblje 2021.–2025., a on uključuje zakonodavne i regulatorne intervencije te praktičnu potporu za razvoj širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovor je na ciljeve europskog gigabitnog društva za 2025., a djelomično na digitalne ciljeve za 2030.
Nacionalni plan za širokopojasnu infrastrukturu za pristup sljedeće generacije „Povezana Bugarska” i politika o elektroničkim komunikacijama ažurirani su i doneseni u kolovozu 2020.
Belgijska strategija za širokopojasni pristup uključena je u širu strategiju politike Digital Belgium. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Snižavanjem troškova i...
Austrijska strategija za širokopojasni pristup usmjerena je na opskrbu gigabitnim vezama (fiksnim i mobilnim) na nacionalnoj razini do 2030.