Zatim je objavljen drugi i dopunski poziv koji je zaključen u ožujku 2023. Tim se pozivom ojačao prvi poziv i došlo je do odabira šest dodatnih projekata, dvaju radova i četiriju početnih studija, koji će se 2024. financirati u okviru CEF-a u digitalnom sektoru.
Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) dovršila je postupak potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava s uspješnim korisnicima projekta.
Treći poziv objavljen je 17. listopada 2023., a završit će 20. veljače 2024. Otvoren je za radove i studije, čime se priprema projektni portfelj, a projekti se provode i na terenu.
5G koridori
Nastali portfelj od šest projekata koji će primiti financijska sredstva EU-a i dalje će utrti put povezanoj i automatiziranoj mobilnosti (CAM), uključujući sigurnosne i nesigurnosne usluge, neovisno o tome radi li se o cestovnom i željezničkom prometu, prometu unutarnjim plovnim putovima ili multimodalnom prometu.
Konkretno, projektima će se podupirati uvođenje 5G infrastrukture na prekograničnim dionicama 5G koridora i osigurati kontinuitet usluge pri prelasku navedene granice. Stoga će pomoći u povezivanju različitih regija diljem Europe.
Dva od tih projekata odmah će početi uvoditi potrebnu infrastrukturu, i aktivnu i pasivnu, kako bi se omogućio razvoj usluga CAM-a u nadolazećim godinama. Istodobno, četiri početne studije pripremit će temelje za buduće velike projekte uvođenja 5G infrastrukture s obzirom na predstojeće digitalne pozive CEF-a.
Više informacija o tim projektima i studijama dostupno je u nastavku.
Projekti uvođenja 5G koridora
5G BALKAN: neprekinuta povezanost koja obuhvaća granicu između Bugarske i Srbije
Cilj je Balkana u budućnosti dovršiti neprekinutu povezivost uvođenjem tamnih svjetlovodnih niti i osiguravanjem gigabajtne infrastrukture, uz istodobno povećanje kapaciteta radijske mreže korištenjem odgovarajuće pojasne širine kako bi se osigurao potreban bitarni protok.
CETIN Bulgaria zajedno s CETIN LTD-om i Tehničkim sveučilištem u Sofiji pridonijet će osiguravanju neprekinute povezanosti i obuhvaćanju prekograničnog segmenta Sofija – Dimitrovgrad duž koridora osnovne mreže „Orient-istok-istok” Beograd-Sofija-Kalotina.
Projektom se također nastoji osmisliti i uvesti dovoljan kapacitet RAN-a kako bi se ostvarila povezana i automatizirana mobilnost (CAM) u navedenim područjima, uz postizanje minimalnih i klasičnih scenarija za automatizirane automobile udaljenosti između lokacija od 2,88 km, uz pretpostavku pravedne pokrivenosti potrebnim kapacitetima na tržištu.
Ukupni doprinos EU-a: 3364403 EURA
BALTCOR5G: Prekogranično uvođenje infrastrukture 5G i V2X između Poljske i Češke
Cilj je ovog projekta uvođenje infrastrukture 5G i C-v2x kojom se povezuju dionice prekograničnih cestovnih koridora duž baltičko-jadranskog 5G koridora između Poljske i Češke kako bi se omogućila visokokvalitetna neometana pokrivenost i primopredaja mreže.
Towerlink Poland i CETIN AS nastojat će razviti nove poslovne modele u područjima s tržišnim nedostacima u pogledu pružanja digitalnih usluga.
Ukupni doprinos EU-a: 2058524 EURA
5G KORIDORI: POČETNE STUDIJE
5G HSL EUROLINK: početna studija za uvođenje mreže 5G duž željezničke prekogranične dionice između Pariza (Francuska) i Bruxellesa (Belgija)
Cilj je projekta 5GHSL Eurolink izraditi početnu studiju za pripremu provedbe 5G infrastrukture duž željezničke prekogranične dionice Pariza (Francuska) i Bruxellesa (Belgija) u korist povezanosti željezničkog prijevoza putnika i digitalizacije željezničkog prometa.
SNCF Reseau, zajedno s društvom Infrabel SA, provest će studiju s konzorcijem od četiri člana, u kojem će sudjelovati dva upravitelja željezničke infrastrukture i dva RC-a iz obiju zemalja. Koje će:
- utvrditi ciljane zahtjeve za komunikacijske usluge za željezničke prijevoznike i putnike;
- projektiranje provedbe 5G tehnologije duž koridora, s naglaskom na modelu zajedničkog korištenja infrastrukture pokretnih mreža/željezničke infrastrukture i kontinuitet usluga na graničnom prijelazu;
- definirati model suradnje između željeznica i OPM-ova kojim se maksimalno povećavaju sinergije za uvođenje i dugoročnu suradnju i održivost;
- pripremiti detaljan provedbeni plan ponovne upotrebe postojećih sredstava infrastrukture, definiranja radova i procjene troškova izgradnje pokrivenosti 5G mrežom kojom će se osigurati očekivane mogućnosti pružanja usluga;
- ocijeniti održivost poslovanja na razmatranoj dionici pruge kako bi se procijenili mogući tržišni nedostaci za koridor i iz dugoročne perspektive uvođenja velikih razmjera;
- procijeniti izvedivost tehnologije na prugama velikih brzina na jednoj od najvećih europskih pruga koje povezuju Belgiju, Francusku i tunel s Ujedinjenom Kraljevinom.
Ukupni doprinos EU-a: 433 EUR 145 EUR
5G OZLJEDE: početna studija za pripremu uvođenja 5G mreža na prekograničnoj dionici Fréjus između Italije i Francuske
5G Fréjus provest će početnu studiju za uvođenje 5G tehnologije i procijeniti napore potrebne za potpuno uvođenje prometnog koridora između Italije i Francuske preko željezničkih i cestovnih tunela Fréjus, s neutralnom i agnostičkom pasivnom i aktivnom infrastrukturom namijenjenom razvoju digitalnih usluga.
Cellnex Italia, OpEn Fiber SpA, Cellnex France, Anas SpA, Accenture SpA, Rete Ferroviaria Italiana, zajedno s Institutom Nazionale di Ricerca Metrologica:
- mapirati popis aplikacija koje bi se mogle omogućiti 5G pokrivenošću duž željezničkog tunela, uz definiranje zahtjeva s naglaskom na prekograničnoj dimenziji;
- procijeniti dimenzioniranje odgovarajućih svjetlovodnih vlakana i svjetlovodnih vlakana koja će služiti prekograničnoj dionici koridora i iskoristiti sinergije u dijeljenju zajedničke pasivne infrastrukture i minimiziranju učinka na operativnost prometnih koridora;
- procijeniti mogućnosti za stvaranje sinergija u budućem uvođenju pokrivenosti mrežom 5G za potrebe kvantne komunikacije kako bi se stvorio otporan i pouzdan kvantni komunikacijski sustav.
Predviđena je temeljita procjena pravnog, institucionalnog, regulatornog i administrativnog nacionalnog i međunarodnog okvira kako bi se predvidjela i ublažila složenost faze provedbe 5G mreža, kapaciteta mreža vrlo velikog kapaciteta i kvantne komunikacije.
Ukupni doprinos EU-a: 400723 EURA
5G – JADRANA: početna studija za prekogranično uvođenje 5G mreža između Slovenije i Hrvatske na Mediteranskom koridoru
Projekt 5G-ADRIA bit će usmjeren na definiranje 5G infrastrukture koja je potrebna za potporu budućim uslugama povezanima s prometom koje će se upotrebljavati duž prometnih koridora mreže TEN-T u Sloveniji i Hrvatskoj.
Osim toga, predloženi koridor povezuje luke osnovne mreže TEN-T u sjevernom Jadranu, odnosno u Kopru i Rijeci.
Razmatrana prometna linija protezat će se od slovenske luke Koper preko Ljubljane do graničnog prijelaza Bregane, koji se nastavlja u Hrvatsku do Zagreba i dalje do luke Rijeka.
Iako studija uglavnom obuhvaća taj koridor duljine 378 km, njome će se ostvariti i zajednički koraci i rezultati koji bi se mogli prenijeti na druge koridore u objema zemljama.
Telemach Slovenija, sirokopasovne komunikacije, d.o.o., zajedno sa svojim partnerima Druzba za Avtoceste v Republiki Sloveniji D.D, Transmitters and Communications Ltd i Univerza protiv Ljubljani:
- Uskladiti postojeću pasivnu i aktivnu infrastrukturu duž koridora s trenutačnim uslugama prometnih informacija i upravljanja prometom. Studija će predstavljati temelj za razvoj budućih mreža i usluga.
- Uvesti početne standardizirane usluge CAM-a s poboljšanim prometnim informacijama i upravljanjem, što zahtijeva bolju pokrivenost 5G mrežom s većom potražnjom za podacima i gustoćom vozila.
- Uvođenje naprednih usluga CAM-a s kooperativnom razmjenom informacija o međunarodnom prometu i upravljanjem prometom u stvarnom vremenu, čime se stvara pritisak na gustu pokrivenost 5G mrežom, protok podataka, latenciju niske usluge i visoku pouzdanost usluge.
- Pripremiti osnovu za mreže sljedeće generacije s izvrsnim performansama koje se možda ne mogu postići u bliskoj budućnosti, npr. za usluge koje zahtijevaju iznimno visoku količinu protoka podataka i niske latencije.
Ukupni doprinos EU-a: 735225 EURA
5G-SITACOR: Početna studija za uvođenje 5G mreža duž prekograničnih dionica sredozemnog i baltičkog koridora TEN-T – Jadranski koridor između Italije i Slovenije
Glavni je cilj početne studije procijeniti tehničke zahtjeve potrebne za potpuno osiguravanje koridora TEN-T – Sredozemlje i Baltičko-jadranski koridor. Posebno se usredotočuje na prekogranične dionice između regije Furlanija-Julijska krajina (Italija) i Republike Slovenije. Neutralnom, agnostičkom pasivnom i aktivnom infrastrukturom namijenjenom razvoju digitalnih usluga ocijenit će se cestovni koridori TEN-T-a koji postoje u regiji Furlanija-Julijska krajina i zapadnoj Sloveniji, posebno u pogledu uvođenja sigurne, zaštićene i održive infrastrukture visokih performansi, uključujući gigabitne i 5G mreže. Regione Autonoma Friuli-Venezia Giulia, zajedno sa svojim partnerima Univerza protiv Ljubljani, Druzba Za Avtoceste protiv Republiki Slovenije D.D, Universita degli Studi di Trieste, Telekom Slovenije DD, Aanas spa, Retelit Digital Services spa i Luka Koper Port i logistički sustav D.
Opći je cilj studije 5G-SITACOR procijeniti i definirati najbolje modalitete za primjenu potencijala tehnologije 5G mreže (viša brzina prijenosa, manja latencija i veća pouzdanost) na različite slučajeve uporabe za razvoj linearnih infrastruktura kao što su CAM i sigurnost na cestama (tj. eCall) u utvrđenim područjima.
Cilj je studije:
- procijeniti postojeću prometnu i telekomunikacijsku infrastrukturu koja služi koridoru za učinkovito zajedničko korištenje i ponovnu uporabu (kao što su vlakna, opskrba električnom energijom, stupovi za komunalne usluge, zemaljski prostor itd.);
- analizira tehničku i gospodarsku održivost potrebnih ulaganja za potpunu pokrivenost koridora u skladu s ciljem poziva;
- procijeniti strategije za uštedu troškova dijeljenjem pasivne i aktivne infrastrukture;
- razviti linearne infrastrukture povezane s CAM-om i sigurnošću na cestama (tj. ePoziv), kao i usklađivanje s ciljevima infrastrukture EuroQCI-ja;
- utvrditi gospodarske i tehnološke zahtjeve kako bi se osigurala neometana povezivost koja omogućuje potpunu digitalizaciju koridora u skladu s postojećim standardima.
Ukupni doprinos EU-a: 342742 EURA