Plan katalonskog gigabitnog društva, Španjolska
Revidirane Smjernice o državnim potporama za širokopojasne mreže objavljene su 31. siječnja 2023. u Službenom listu Europske unije (SL C 36, 31.1.2023., str. 1. – 42.) i primjenjuju se od dana nakon njihove objave. U smjernicama se navodi kako će Komisija ocijeniti mjere državne potpore koje su prijavile države članice koje podupiru uvođenje i korištenje širokopojasnih mreža u EU-u.
Većina ulaganja u širokopojasne mreže dolazi od privatnih operatera, ali u nekim područjima može biti potrebna državna potpora za uvođenje širokopojasnih mreža ili za poticanje potrošača i poduzeća na pretplatu na širokopojasne usluge.
Smjernicama će se javnim tijelima pomoći da osmisle mjere potpore usklađene s jedinstvenim tržištem kojima se doprinosi postizanju ciljeva povezivosti za 2030. iz programa politike europskog digitalnog desetljeća i osigurava gigabitna povezivost za sve te 5G pokrivenost u svim naseljenim područjima.
Nove smjernice odražavaju trenutačni regulatorni, tržišni i tehnički razvoj. Kao rezultat toga, revidirani su pragovi za intervenciju. Države članice mogu podupirati ulaganja u fiksne mreže u područjima u kojima nije vjerojatno da će tržište krajnjim korisnicima omogućiti brzinu preuzimanja od najmanje 1 Gbps i brzinu učitavanja od najmanje 150 Mbps.
Smjernice prvi put pružaju i okvir za procjenu potpore za uvođenje pokretnih mreža (uključujući 5G) i za poduzimanje mjera.
Pojednostavnjena su određena pravila. Konkretno, pri osmišljavanju proizvoda za veleprodajni pristup subvencioniranoj mreži može se bolje uzeti u obzir stanje tržišnog natjecanja predmetnog područja i potražnja za određenim pristupnim proizvodima. Zbog toga bi se određeni troškovi uvođenja mogli smanjiti bez utjecaja na tržišno natjecanje.
Nadalje, smjernice pružaju dodatne smjernice o nizu ključnih područja, kao što su mapiranje, javno savjetovanje, postupak odabira, određivanje veleprodajnih cijena pristupa i mehanizmi povrata.
Konkretno, revidiranim Smjernicama priznaje se da je potrebno uskladiti nekoliko ključnih elemenata kako bi se izbjegle prekomjerne razlike u načinu na koji se provodi mapiranje širokopojasnih mreža (ključan element za provjeru postoji li tržišni nedostatak) (na primjer, učinkovitost mreže mora se mjeriti s obzirom na brzine preuzimanja i, prema potrebi, brzine učitavanja dostupne krajnjim korisnicima u uvjetima vršnog opterećenja i u prostorima koji su prošli ili u mreži od 100 m² za bežične mreže). Osim toga, u prilogu Smjernicama predložena je detaljnija, ali dobrovoljna metodologija.
Dodatne pojedinosti i pravila potražite u Smjernicama o širokopojasnim mrežama.
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Odjel za planiranje širokopojasnog pristupa pomaže općinama i drugim subjektima u planiranju uspješnih projekata razvoja širokopojasnog pristupa.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Ulaganje u financiranje javno-privatnih i privatnih mreža provodi se u suradnji između privatnih subjekata koji posjeduju postojeću infrastrukturu i javnih tijela.
Općine, općinska poduzeća, zajednički pothvati i privatna poduzeća mogu biti uključeni u jednu, dvije ili sve tri faze razvoja širokopojasnog pristupa internetu.
Osnovne uloge pružatelja fizičke infrastrukture (PIP), pružatelja mreže (NP) i pružatelja usluga (SP) mogu preuzeti različiti akteri.
Pristup širokopojasnoj infrastrukturi moguć je putem različitih mrežnih čvorova na razini infrastrukture i aplikacija.
Za uspješan regionalni razvoj širokopojasnog pristupa ključan je politički plan na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini kojim se kombiniraju ciljevi s posebnim potrebama i dionicima.
U akcijskom planu detaljno se navode troškovi, dionici, aktivnosti, koordinacija i praćenje uključeni u provedbu strategije za širokopojasni pristup.
Pregled različitih žičanih, bežičnih i budućih širokopojasnih tehnologija te opis njihovih prednosti, nedostataka i održivosti.
Odabir odgovarajućeg poslovnog modela ovisi o ulozi sudionika na tržištu u vrijednosnom lancu širokopojasnog interneta.
Investicijski modeli predstavljaju zanimljive mogućnosti sudjelovanja za javno tijelo koje se bavi regionalnim razvojem širokopojasnog pristupa.
Glavni su instrumenti financiranja za projekte razvoja širokopojasnog interneta velike brzine vlastita sredstva, financiranje temeljeno na prihodima, zajmovi, vlasnički kapital i bespovratna sredstva.
Širokopojasna mreža sastoji se od zemljopisnih dijelova. Topologija mreže opisuje kako su povezani različiti dijelovi mreže. Najrelevantnije topologije za mreže okosnice i područja su topologije drveća, topologije prstena i topologije umreženih područja. Za prvu milju, dvije...
Kako bi se razumjele uloge koje javne uprave mogu preuzeti, korisno je sagledati različite slojeve koji čine širokopojasnu mrežu, kao i glavne poslovne uloge.
Širokopojasne mreže zahtijevaju različite vrste infrastrukture na temelju različitih logističkih, gospodarskih ili demografskih uvjeta. Upotrijebite pitanja kako biste lakše odabrali.
Usporedba širokopojasnih tehnologija predstavlja značajke svakog rješenja i pomaže u donošenju odluka o najboljem rješenju za različite regije.