Korištenje radiofrekvencijskog spektra

Bežični širokopojasni pristup

Bežične širokopojasne komunikacije osiguravaju široku pokrivenost i povezivost za društvene i industrijske potrebe. Zemaljske mobilne mreže različitih generacija (od GSM-a do 5G) dopunjene Wi-Fi radio LAN-ovima omogućuju pristup internetu svim građanima gdje god žive, rade i putuju. Štoviše, bežični širokopojasni pristup omogućuje međusobno povezivanje svih vrsta strojeva i predmeta („Internet stvari”). Pristup pokretnim komunikacijama također se primjenjuje na zrakoplovima i pomorskim plovilima.

Napredna 5G povezivost ključni je pokretač digitalizacije i poslovne transformacije u različitim industrijskim sektorima („vertiklima”) kao što su cestovni i željeznički promet, pametna proizvodnja (industrija 4.0) zdravstvena skrb ili poljoprivreda. Radiofrekvencijski spektar stavljen je na raspolaganje za potporu automatiziranim automobilima i vlakovima – frekvencijskim pojasom 5,9 GHz (5 875 – 5 935 MHz) usklađenim s EU- om omogućuje se povezanost vozila i vozila na cestama, kao i rad gradskog željezničkog prijevoza pod nadzorom radijskog sustava. Frekvencijski pojasevi 874,4 – 880,0 MHz upareni s 919,4 – 925,0 MHz, kao i 1 900 – 1 910 MHz, usklađeni su i u EU- u za željeznički pokretni radio (RMR), čija je svrha osigurati sveprisutan nadzor i upravljanje željezničkim operacijama.

Mobilne komunikacije

Mobilne komunikacije postale su sastavni dio naših života, omogućujući povezivost bilo gdje i u bilo koje vrijeme. Građani, poduzeća i organizacije diljem svijeta sve se više oslanjaju na mobilne komunikacije kako bi mogli komunicirati, raditi i surađivati.

Upravljanje radiofrekvencijskim spektrom za mobilne komunikacije mora biti pametno i učinkovito kako bi se spriječile smetnje među različitim korisnicima, maksimalno povećale koristi za korisnike u pogledu povezivosti i održivosti te potaknule inovacije i usluge na jedinstvenom tržištu. Kako bi se ti ciljevi ostvarili diljem Unije i uzimajući u obzir današnje društveno-gospodarske izazove, Komisija u suradnji s državama članicama razvija politiku spektra na razini EU-a i koordinira dodjelu radiofrekvencijskog spektra pod usklađenim tehničkim uvjetima, kao i planiranje i izvršenje nacionalnih postupaka dodjele spektra.

U skladu s Odlukom o radiofrekvencijskom spektru i Europskim zakonikom elektroničkih komunikacija Komisija izrađuje tehničke provedbene odluke kako bi osigurala usklađene uvjete za dostupnost i učinkovito korištenje radiofrekvencijskim spektrom diljem Unije. Već je više od 4 GHz radiofrekvencijskog spektra utvrđeno i usklađeno na razini EU-a za zemaljske sustave koji mogu pružati bežične širokopojasne elektroničke komunikacijske usluge (uključujući mobilne komunikacije), koje obuhvaćaju pojaseve niske, srednje i visoke frekvencije u skladu s načelima neutralnosti tehnologije i usluga.

Komisija prati i analizira nacionalne postupke dodjele radiofrekvencijskog spektra u državama članicama kako bi osigurala pravodobnu dostupnost dostatnog radiofrekvencijskog spektra u uvjetima kojima se promiče ulaganje u pojaseve usklađene na razini EU-a za uvođenje širokih bežičnih (uključujući pokretnih) mreža.

Mreža malih ćelija za 5G

Pametnije bežične mreže, uključujući male ćelije i distribuirane antene, preduvjet su za potpuno uvođenje 5G tehnologije. U tom kontekstu Provedbenom uredbom Komisije utvrđuju se fizička i tehnička svojstva malih ćelija koje su izuzete od svake pojedinačne urbanističke dozvole ili drugih pojedinačnih prethodnih dozvola. Definicijom male ćelije u Provedbenoj uredbi utvrđuju se stroga ograničenja u pogledu veličine i emitirane snage tih malih ćelija.

Ovom se Uredbom također osigurava zaštita javnog zdravlja od izloženosti elektromagnetskim poljima, kao i vizualna integracija malih stanica. U tu svrhu njime se osigurava usklađenost s ograničenjima elektromagnetskih polja (EMF) za uvođenje javnih pokretnih mreža, koja su preporučena na razini EU-a. Te granične vrijednosti EMF-a štite 50 puta manju granicu ispod razina koje pokazuju međunarodni znanstveni dokazi da mogu utjecati na zdravlje ljudi. Uredba se bavi i vizualnim izgledom malih stanica kako bi se izbjegla vizualna nered. Njome se utvrđuju specifikacije za koherentno i integrirano postrojenje, a nacionalnim tijelima pružaju sredstva za nadzor ukupnog uvođenja malih ćelija.

Kutije za industrijsku uporabu

Uvođenje pouzdane i otporne bežične povezivosti sve je više potrebno za industrijske procese ključne za poslovanje, kao što su oni povezani s automatiziranom proizvodnjom u pametnim tvornicama (industrija 4.0). 5G povezivost može se koristiti za povezivanje senzora s različitim strojevima, čime se tvornicama, zračnim prijevoznicima, proizvođačima automobila i drugim industrijskim operaterima omogućuje praćenje i upravljanje opremom i proizvodima u svrhu održavanja i popravka. Na primjer, podaci prikupljeni iz senzora mogu se putem 5G mreže prenositi procesorima s algoritmima za strojno učenje kako bi se predvidjelo buduće ponašanje opreme prije nego što dođe do ozbiljnih oštećenja. Nadalje, industrijska proizvodnja oslanja se na visoku preciznost, daljinsko upravljanje strojem, kao i na autonomne robote i unutarnja vozila, koji su međusobno povezani u privatnoj poduzetničkoj mreži 5G ključnoj za misiju.

U tu je svrhu Komisija ovlastila Europsku konferenciju za poštanske i telekomunikacije (CEPT) za proučavanje mogućeg uvođenja zemaljskih bežičnih širokopojasnih sustava kojima se omogućuje mrežna povezivost lokalnog područja za vertikale unutar frekvencijskog pojasa 3,8 – 4,2 GHz u Uniji. Cilj je ove inicijative promicanje razvoja industrijskog 5G ekosustava, učinkovite uporabe spektra i uvođenja inovativnih uvjeta dijeljenja unutar tog pojasa između vertikalnih 5G aplikacija i postojećih korisnika (kao što su satelitske veze svemir-zemlja).

Mobilne komunikacije u zrakoplovima i plovilima

Multimedijsko iskustvo već se može pružiti putem mobilne tehnologije (uključujući 4G) putnicima koji putuju zrakoplovima i brodovima. Dodavanjem 5G povezivosti u zrakoplovima i na pomorskim plovilima poboljšat će se komunikacijske usluge dostupne građanima tijekom putovanja, a istodobno će se iskoristiti najnovija dostupna mobilna tehnologija i osigurati učinkovita uporaba spektra. Mobilne komunikacije u zrakoplovima/plovilima (MCA/MCV) sustavi su koji putnicima omogućuju upotrebu njihovih mobilnih uređaja (npr. pametnih telefona) na brodu. Usluge MCA-a i MCV-a trenutačno su u ograničenom broju zrakoplova i plovila, a interes za širenje tih usluga u području primjene i pokrivenosti raste.

Mobilne komunikacije u zrakoplovu

Komisija je 2008. uvela usklađena tehnička pravila za pokretanje usluga GSM (2G) u frekvencijskom pojasu 1 800 MHz za paneuropske mobilne komunikacijske usluge u zrakoplovima. Komisija je ta tehnička pravila naknadno ažurirala 2013. kako bi uključila tehnologiju UMTS (3G) u upareni frekvencijski pojas 2 GHz i LTE tehnologiju (4G) u frekvencijskom pojasu 1 800 MHz, uz GSM (2G). To znači da su putnici tada mogli koristiti svoje mobilne terminale za širokopojasne usluge, kao što je pristup internetu u zrakoplovu opremljenom MCA-om. Komisija je 2016. izmijenila odluke kako bi pojednostavnila mobilne komunikacije u zrakoplovima.

Mobilne komunikacije na plovilima

Komisija je 2010., slično MCA-u, uvela usklađena tehnička pravila za pokretanje usluga GSM (2G) u frekvencijskom pojasu 1 800 MHz za paneuropske mobilne komunikacijske usluge na plovilima. Komisija je 2017. naknadno ažurirala ta tehnička pravila kako bi uključila UMTS (3G) u frekvencijski pojas 2 GHz i tehnologiju LTE (4G) u frekvencijskom pojasu 1 800 MHz, uz GSM (2G). To znači da su putnici tada mogli koristiti svoje mobilne terminale za širokopojasne usluge, kao što je pristup internetu na brodu opremljenom MCV-om.

Audiovizualne usluge

Spektar je glavna komponenta za bežičnu distribuciju audiovizualnih sadržaja. Zemaljsko emitiranje važan je element europskog audiovizualnog modela i ispunjava glavne ciljeve javne politike, kao što su kulturna raznolikost i medijski pluralizam.

Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća o UHF -u jamči se da će frekvencijski pojas 470 – 694 MHz (frekvencijski pojas UHF), koji se upotrebljava za zemaljsko emitiranje, biti rezerviran za digitalnu zemaljsku televiziju (DTT) i uporabu programa i posebnih događaja (PMSE) barem do 2030. Na taj način pružatelji DTT-a i PMSE-a imaju dugoročnu predvidljivost za ulaganja i inovacije. Država članica može odlučiti koristiti ga za druge usluge, ali takvo korištenje mora biti u skladu s nacionalnim potrebama radiodifuzije i ne smije negativno utjecati na radiodifuzijsko emitiranje u susjednim zemljama. Odluka o UHF-u predložena je na temelju Lamyjeva izvješća iz kolovoza 2014. i mišljenja Skupine za politiku radiofrekvencijskog spektra iz veljače 2015.

Cilj je studije o uporabi UHF pojasa ispod 700 MHz olakšati izradu izvješća Europske komisije o razvoju uporabe UHF pojasa. Studija će procijeniti tehnološke, društvene, gospodarske, kulturne i međunarodne aspekte povezane s uporabom UHF pojasa.

Satelitske komunikacije za udaljena područja

Satelitska komunikacija i podaci prikupljeni satelitima postali su neophodni za širok raspon aplikacija. Sateliti pružaju usluge sigurnosti života i druge usluge područjima koja su izvan dosega kopnenih mreža, primjerice na moru, u zraku i u planinskim područjima. One pomažu u premošćivanju digitalnog jaza omogućavanjem pristupa bežičnom širokopojasnom internetu u ruralnim i udaljenim područjima. Oni mogu olakšati emitiranje televizijskih signala na cijelim kontinentima. Usluge satelitske navigacije pomažu u poboljšanju mobilnosti i smanjenju broja nesreća. Podaci prikupljeni istraživanjem Zemlje ili meteorološkim satelitima, kao i drugim znanstvenim satelitima, olakšavaju vremensku prognozu i pomažu u praćenju klimatskih promjena.

Frekvencije kojima se koriste sateliti koordiniraju se u skladu s postupcima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), čime se osigurava sprečavanje ili smanjenje štetnih prekograničnih smetnji. ITU također održava Registar dodijeljenih frekvencija i satelitskih orbita. Postupci ITU-a ne odnose se na odabir i odobravanje satelitskih usluga, kojima se upravlja na nacionalnoj razini.

Budući da sateliti podupiru niz važnih politika EU-a, kao što su zeleni plan i programi kao što su Galileo i Copernicus, države članice i Komisija, kako je propisano uProgramu za politiku radiofrekvencijskog spektra, trebale bi staviti na raspolaganje dovoljan spektar za takve satelitske usluge i na odgovarajući način ga zaštititi.

Komisija je već 2007. uskladila uvjete za uporabu pojasa 2 GHz za sustave za pružanje pokretnih satelitskih usluga (MSS) u EU-u. To su usluge koje pruža satelitski sustav, koji komunicira s prijenosnim terminalima na tlu, koje može nositi osoba ili se može postaviti na brod ili automobil. Osim toga, na razini EU-a uspostavljen je poseban postupak za odabir operatora MSS-a na temelju zasebne Odluke Europskog parlamenta i Vijeća. Na temelju toga Komisija je 2009. donijela Odluku o odabiru dvaju operatora MSS-a. Nakon toga, države članice dodijelile su tim operatorima prava korištenja radiofrekvencijskim spektrom na 18 godina.

Spektar oslobođen od licence

Pravo uporabe spektra u frekvencijskim pojasevima izuzetima od licencije dodjeljuje se uređajima koji ispunjavaju određene tehničke uvjete za dijeljenje spektra. Međutim, pojedinačni korisnici uređaja izuzetih od dozvole nisu zaštićeni od smetnji te im se ne pruža nikakvo jamstvo o kvaliteti usluge.

Postoje dvije glavne kategorije usklađene uporabe spektra izuzete od licencije: Uređaji kratkog dometa (SRD) i sustavi bežičnog pristupa, uključujući radijske lokalne mreže (WAS/RLAN), uređeni provedbenim odlukama Komisije o usklađivanju spektra u skladu s Odlukom o radiofrekvencijskom spektru, kao i Direktivom o radijskoj opremi.

Uređaji kratkog dometa

Uređaji malog dometa (SRD-ovi) obično su prenosivi proizvodi za masovno tržište, koji se lako mogu uzeti i upotrebljavati preko granica. Razlike u uvjetima pristupa radiofrekvencijskom spektru u državama članicama stoga mogu spriječiti njihovo slobodno kretanje, povećati troškove proizvodnje i stvoriti rizik od štetnih smetnji s drugim radijskim aplikacijama i uslugama zbog neovlaštene uporabe. Kako bi se ti problemi izbjegli ili sveli na najmanju moguću mjeru, provedbenim odlukama Komisije iz 2006. i izmijenjenima 2019. te Odlukom o usklađenom spektru za uređaje malog dometa iz 2018. osiguravaju se usklađeni tehnički uvjeti za uporabu spektra za različite uređaje malog dometa.

Usklađivanjem tehničkih uvjeta za uporabu spektra u sektorskim referentnim dokumentima (koje je predviđeno dvjema odlukama Komisije) podupiru se razne druge politike EU-a (npr. internet stvari, medicinski uređaji, prijevoz i telematika u prometu). Zbog sve veće gospodarske važnosti sektorskih referentnih dokumenata te brzih promjena u tehnologiji i društvenim zahtjevima koji dovode do novih primjena, potrebna je redovita izmjena obiju odluka.

Sustavi bežičnog pristupa, uključujući radijske lokalne mreže (WAS/RLAN)

Sustavi bežičnog pristupa, uključujući radijske lokalne mreže (WAS/RLAN) širokopojasni su radijski sustavi koji omogućuju bežični pristup javnim i privatnim aplikacijama bez obzira na osnovnu mrežnu topologiju. U Preporuci Komisije iz 2003. države članice pozvane su da dopuste pružanje javnog pristupa RLAN-u javnim elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama koje u najboljem slučaju podliježu općim ovlaštenjima. Nadalje, RLAN-ovi su uređeni Europskim zakonikom elektroničkih komunikacija, u kojem su definirani kao sustavi bežičnog pristupa male snage, koji djeluju u malom dometu, s malim rizikom od smetnji s drugim takvim sustavima koje su u neposrednoj blizini postavili drugi korisnici, koristeći se, na neisključivoj osnovi, usklađenim radiofrekvencijskim spektrom.

Sustavi bežičnog pristupa mogu se uvesti unutar ili izvan zgrada ili drugih prostora, obično u zemljopisno ograničenim područjima. Širokopojasni RLAN-ovi kao podskup WAS-ova glavna su vrsta opreme koja se danas upotrebljava uglavnom unutar zgrada. Tipični WAS/RLAN-ovi uključuju javne i privatne aplikacije koje se nude u domovima, školama, bolnicama, hotelima, konferencijskim centrima, željezničkim postajama, zračnim lukama, trgovačkim centrima itd. Te vrste bežičnih aplikacija mogu biti nomadske ili mobilne. Obično su namijenjeni za povezivanje tradicionalnih poslovnih proizvoda kao što su računala, prijenosna računala, radne stanice, poslužitelji, pisači i druga oprema za umrežavanje, kao i digitalna potrošačka elektronička oprema u kućnom ili poslovnom okruženju.

Bio/RLAN-ovi znatno doprinose cilju pokrivanja svih kućanstava gigabitnom mrežom – u skladu sa strategijom Komisije za europsko gigabitno društvo, svi glavni socioekonomski pokretači (uključujući škole, prometna čvorišta i glavne pružatelje javnih usluga) te digitalno intenzivna poduzeća trebali bi do 2025. imati pristup internetskim vezama s brzinama preuzimanja ili učitavanja od 1 gigabita podataka u sekundi (Gbit/s). Sva kućanstva u Uniji trebala bi imati internetske veze s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbit/s koja se mogu nadograditi na 1 Gbit/s.

Usklađeni resursi spektra u Uniji za pružanje bežičnog širokopojasnog pristupa putem WAS/RLAN-ova dostupni su u frekvencijskim pojasevima 2,4 GHz (2 400 – 2 483,5 MHz), 5 GHz (5 150 – 5 350 MHz i 5 470 – 5 725 MHz), koji su usklađeni odlukom Komisije 2005. i izmijenjeni 2007., a niži frekvencijski pojasevi od 6 GHz ( 5945 – 6 425 MHz) usklađeni 2021. Usklađeni spektar za WAS/RLAN-ove trebao bi ispunjavati zahtjeve sve većeg broja i raznolikosti uređaja, kao i povećanje brzine povezivanja i količine podatkovnog prometa. Trebao bi podržavati široke kanale potrebne za mnoge aplikacije (uključujući videokonferencije, preuzimanje medija, telemedicinu, učenje na internetu i igre na internetu, proširenu stvarnost i virtualnu stvarnost) koje trebaju veliku propusnost kako bi se postigla gigabitna brzina.