Europska strategija za bolji internet za djecu - BIK+

Djeca čine 1 od 3 korisnika interneta koji pristupaju internetu u sve mlađoj dobi i na širokom rasponu uređaja. Sve više vremena provode na internetu – na društvenim mrežama, u internetskim igrama i mobilnim aplikacijama – često bez nadzora odraslih.

Iako internet nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju, kreativnost i zabavu, njime se također otvaraju određeni rizici za ranjive korisnike kao što je dijete. Maloljetnici mogu biti izloženi štetnom sadržaju i ponašanju na internetu, kao što su zlostavljanje na internetu, seksualno uznemiravanje, pornografija, nasilje ili samoozljeđivanje. Potrebni su učinkoviti odgovori kako bi se spriječile negativne posljedice za njihov kognitivni, društveni i emocionalni razvoj. Nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija, povećana povezivost te proširena i virtualna stvarnost uzrokovat će važnu promjenu u načinu na koji se djeca uključuju i komuniciraju u društvu.

Što je strategija BIK+?

Europskom strategijom za bolji internet za djecu (BIK+), donesenom 11. svibnja 2022., osigurava se zaštita, poštovanje i osnaživanje djece na internetu, u skladu s europskim digitalnim načelima. Dostupna je i verzija strategije BIK+ prilagođena djeci. Strategija se temelji na prvoj Europskoj strategiji za bolji internet za djecu (BIK).

BIK+ odražava doprinose širokog raspona stajališta, prvenstveno mišljenja djece, koja su redovito uključena u njegovu provedbu i praćenje. Naša je vizija pružiti dobno primjerene digitalne usluge u kojima je svako dijete u Europi zaštićeno, osnaženo i poštovano na internetu, čime se osigurava da nitko ne bude zapostavljen.

BIK+, vodeća inicijativa Europske godine mladih 2022., predlaže mjere oko tri stupa:

1. Sigurna digitalna iskustva - zaštita djece od štetnog i nezakonitog internetskog sadržaja, ponašanja i rizika. Cilj je poboljšati dobrobit mladih potrošača na internetu sigurnim digitalnim okruženjem prilagođenim dobi, stvorenim na način kojim se poštuju najbolji interesi djece.
2. digitalno osnaživanje – omogućivanje svoj djeci (uključujući djecu u ranjivom položaju) da steknu vještine i kompetencije potrebne za donošenje dobrih odluka i sigurno i odgovorno izražavanje na internetu.
3. aktivno sudjelovanje – poštovanje djece tako što im se daje pravo glasa u digitalnom okruženju, uz više aktivnosti koje vode djeca kako bi se potaknula inovativna i kreativna sigurna digitalna iskustva.

U okviru inicijative BIK+ portal Bolji internet za djecu pruža tisuće resursa i najboljih praksi na svim europskim jezicima. Portal nadopunjuje rad mreže centara za sigurniji internet koju sufinancira EU i koja dopire do djece, roditelja i nastavnika u državama članicama i šire.

Iako su suradnja i potpora industrije i država članica ključne za ostvarenje tih planova, sudjelovanje mladih i dalje je prioritet. BIK+ podupire aktivno sudjelovanje djece organiziranjem evaluacije strategije BIK+ pod vodstvom djece svake dvije godine, čime se povećavaju istorazinske aktivnosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te u industriji radi savjetovanja s njihovim mladim korisnicima.

Strategijom će se nastaviti informirati i pratiti razvoj politika u svim državama članicama EU-a. Komisija će nastaviti razmjenjivati iskustva, stručno znanje i vrijednosti s međunarodnim organizacijama i partnerima te podupirati zajednički pristup digitalnim pravima djece u Europi i svijetu.

Komisija je uspostavila sveobuhvatan pravni i politički okvir za zaštitu i osnaživanje djece na internetu. U središtu su Akt o digitalnim uslugama (sa smjernicama o provedbi i zaštiti maloljetnika), Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD). Budući da su se tehnološki i u zakonodavstvu EU-a od 2012. promijenile, dostupna je zbirka relevantnog zakonodavstva.

Komisija je u srpnju 2025. objavila i plan za provjeru dobi te s državama članicama, platformama i korisnicima provodi pilot-projekt.

Komisija sufinancira centre za sigurniji internet u državama članicama (koju koordinira Insafe) i portal Bolji internet za djecu, jedinstvenu ulaznu točku za resurse i razmjenu najboljih praksi diljem Europe. Njihov je glavni zadatak podizanje svijesti i poticanje digitalne pismenosti među maloljetnicima, roditeljima i nastavnicima. Bore se i protiv materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece na internetu putem svoje mreže dežurnih telefonskih linija (INHOPE). 

Podizanje svijesti ključan je element sigurnosti na internetu: Dan sigurnijeg interneta svake se godine obilježava u oko 170 zemalja, a događanja i razne aktivnosti dopiru do milijuna ljudi diljem svijeta.

Kako bi dopunila sve te inicijative, Komisija je u veljači 2026. donijela akcijski plan protiv kiberzlostavljanja kao odgovor na sve veći broj slučajeva i zahtjeve građana i mladih za djelovanjem.

Osim toga, kako je najavljeno u govoru o stanju Unije 2025., predsjednica von der Leyen traži stručne savjete o mogućim dobnim ograničenjima za društvene medije u Europi s obzirom na rizike na internetu. Komisija će pokrenuti i istragu na razini EU-a kako bi započela raspravu utemeljenu na dokazima o utjecaju društvenih medija i prekomjernog vremena provedenog na ekranima na dobrobit i mentalno zdravlje mladih.