Pitanja i odgovori
- Određeni podaci koje proizvodi javni sektor posebno su zanimljivi stvarateljima usluga i aplikacija s dodanom vrijednošću. Na primjer, ponovnom uporabom skupova podataka kao što su mobilnost ili geolokalizacija zgrada mogu se otvoriti poslovne prilike za sektor logistike ili prometa te poboljšati učinkovitost pružanja javnih usluga, primjerice razumijevanjem prometnih tokova kako bi promet postao učinkovitiji.
- Skupovima podataka kao što su podaci o meteorološkom promatranju, radarski podaci, kvaliteta zraka i onečišćenje tla te podaci o razini buke mogu se poduprijeti i istraživanja i digitalne inovacije te bolje informirano donošenje politika, posebno u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka; to pozitivno utječe na kvalitetu života.
- Istraživanje i iskustvo pokazali su da bi, kako bi informacije javnog sektora imale pozitivan učinak na gospodarstvo, javni podaci trebali biti dostupni u najvećoj mogućoj mjeri. Međutim, postojanost tehničkih, pravnih i financijskih prepreka dovodi do situacije u kojoj se informacije javnog sektora u Europi ne upotrebljavaju dovoljno, unatoč činjenici da su politika i zakonodavstvo EU-a na snazi već gotovo 20 godina te da su na nacionalnoj razini provedena znatna ulaganja. Direktivom o otvorenim podacima jačaju se postojeća pravila o formatima, omogućujući različite scenarije ponovne uporabe, uključujući dinamičke podatke u stvarnom vremenu. Direktiva se bavi isključivim praksama kojima se ograničava dostupnost podataka javnog sektora izvan izričitih isključivih dogovora. Nova pravila omogućuju stroža ograničenja naplate, čime se uklanjaju previsoki troškovi kao prepreka ponovnoj uporabi.
- Kako bi se uklonile te preostale prepreke, Direktivom o otvorenim podacima Europska komisija obvezala se na donošenje provedbene uredbe kojom se utvrđuju konkretni HVD-ovi. Organizacije javnog sektora morat će te HVD-ove staviti na raspolaganje besplatno, u strojno čitljivom formatu, putem sučelja za programiranje aplikacija (API) i, prema potrebi, kao skupno preuzimanje.
- Direktivomo otvorenim podacima HVD-ovi se definiraju kao „dokumenti u posjedu tijela javnog sektora čija je ponovna uporaba povezana s važnim koristima za društvo, okoliš i gospodarstvo”. HVD-ovi će se moći ponovno upotrijebiti u bilo koju svrhu (kao što je slučaj sa svim otvorenim podacima).
- Direktivomo otvorenim podacima utvrđuje se šest kategorija HVD-ova: geoprostorni, Earth promatranje i okoliš, meteorološki, statistika, companies i vlasništvo tvrtke, i mobilnost.
- U načelu, popis visokovrijednih skupova podataka ne odnosi se na osobne podatke. Međutim, ako se određeni skupovi podataka smatraju osobnim podacima u državama članicama ili ako države članice odluče proširiti popis na osobne podatke, potrebno je osigurati usklađenost s Općom uredbom o zaštiti podataka.
- Direktivom o otvorenim podacima Komisiji se omogućuje da taj početni tematski raspon proširi delegiranim aktom ako je to potrebno kako bi se uzela u obzir tehnološka i tržišna kretanja.
- Kako bi odabrala posebne skupove podataka za svaku od šest kategorija, Komisija se savjetovala sa širokim rasponom dionika koji predstavljaju vlasnike podataka i korisnike.
- Razgovori s dionicima omogućili su prikaz preliminarnog „popisa želja” skupova podataka za koje se smatra da su vrlo vrijedni (iz gospodarske i društvene perspektive te iz perspektive ponovne uporabe).
- Usporedno s time, u Studiji potpore procjeni učinka mapirano je cjelokupno relevantno zakonodavstvo na europskoj razini kako bi se utvrdila podatkovna polja koja su već obuhvaćena pravilima EU-a. U studiji je zatim ocijenjen stupanj do kojeg bi se svaki skup podataka doista mogao smatrati „visokom vrijednošću”, u skladu s kriterijima procjene navedenima u članku 14. stavku 2.Direktive o otvorenim podacima.
- HVD-ovima će se znatno smanjiti prepreke ulasku na europsko tržište temeljeno na podacima i povećati količina ponovno upotrijebljenih skupova podataka. Time će se potaknuti stvaranje novih digitalnih usluga i poboljšanje postojećih usluga ili poslovnih procesa.
- Bolja dostupnost različitih statističkih skupova podataka (tržište rada, demografija, industrijska proizvodnja) olakšat će predviđanje učinka mogućih mjera politike. Osim toga, otvorenim podacima poduzeća povećat će se transparentnost tržišta, čime će se omogućiti bolja raspodjela privatnih ulaganja ili javne potpore.
- Šira dostupnost informacija o poduzećima ima jasne socijalne koristi za područja kao što su borba protiv kriminala (uključujući financijski kriminal), veći angažman javnosti i transparentnost gospodarskih transakcija.
- Nedavne inicijative za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 pokazale su i važnost geolokalizacije bolnica, događaja i stanovništva.
- HVD-ovi su osmišljeni u korist MSP-ova i novoosnovanih poduzeća, koji često ostaju isključeni s tržišta jer nemaju dovoljno ljudskih i financijskih resursa za stjecanje i poboljšanje kvalitete podataka javnog sektora.
- Povećanom ponudom podataka potaknut će se poduzetništvo i stvoriti nova poduzeća. Osim toga, HVD-ovi mogu postati važan čimbenik za novoosnovana poduzeća da potvrde svoje poslovne slučajeve i privuku ulagače.
- Otvoreni podaci također mogu osnažiti MSP-ove, za koje podatkovna softverska rješenja koja se koriste podacima javnog sektora mogu postati njihov glavni proizvod ili usluga.
- Naposljetku, slobodnom dostupnošću podataka pridonijet će se ponovnoj uspostavi ravnoteže položaja MSP-ova u odnosu na velika tehnološka poduzeća, za koja cijena prikupljanja podataka nije znatna prepreka.
- Javna tijela morat će staviti na raspolaganje samo postojeće podatke. Neće biti obveze da počnu stvarati nove podatke.
- Javni sektor snosit će troškove povezane s potrebnom tehničkom nadogradnjom objavljivanja podataka (putem API-ja) i morat će prestati s naplaćivanjem naknada za ponovnu uporabu HVD-ova.
- Taj bi učinak trebalo ublažiti koristima koje proizlaze iz bolje dostupnosti i upotrebljivosti podataka u javnom sektoru te manjim administrativnim opterećenjem povezanim s obradom zahtjeva za ponovnu uporabu, pregovorima o izdavanju dozvola i obradom naknada. Komisija podupire i tijela javnog sektora konkretnim mjerama u okviru programa Digitalna Europa.
- Popis HVD-ova sastavljen je u suradnji s državama članicama i pripremljen je nakon temeljite procjene učinka. Kao takav, sadržava samo podatke čija će ponovna uporaba donijeti koristi koje u velikoj mjeri premašuju troškove povezane s njegovim slobodnim pružanjem.
- Ponovna uporaba osobnih podataka u posjedu tijela javnog sektora dopuštena je pod dva uvjeta: podaci moraju biti općenito dostupni javnosti[1], a njihova ponovna uporaba (tj. obrada osobnih podataka) mora se provoditi uz potpuno poštovanje Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), koja ima prednost pred odredbama Direktive o otvorenim podacima.
- Provedbena uredba o HVD-ovima odnosi se na podatke koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive o otvorenim podacima i stoga podliježu istim ograničenjima. Nacrtom popisa HVD-a kako je predstavljen u procjeni učinka općenito se izbjegava uključivanje osobnih podataka u njegovo područje primjene. Ta je odluka bila namjerna jer bi se širokim uključivanjem takvih podataka smanjila pravna izvedivost inicijative i povećali troškovi za tijela javnog sektora koja trebaju osigurati usklađenost s Općom uredbom o zaštiti podataka.
[1] To obično znači da građani i poduzeća mogu zatražiti pristup takvim podacima u skladu s nacionalnim zakonima o slobodnom pristupu informacijama. Zakonodavstvom država članica može se predvidjeti i da su određeni podaci u posjedu javnosti isključeni iz pristupa na temelju zaštite osobnih podataka, u kojem slučaju nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive o otvorenim podacima.
Javna tijela moraju osigurati da svi skupovi podataka s popisa HVD-a budu dostupni od 9. lipnja 2024. pod uvjetima koji pogoduju ponovnoj uporabi: besplatno, u strojno čitljivom formatu, putem sučelja za programiranje aplikacija i, prema potrebi, kao skupno preuzimanje.