Visokovrijedni skupovi podataka: Pitanja i odgovori

• Određeni podaci koje proizvodi javni sektor posebno su zanimljivi stvarateljima usluga i aplikacija s dodanom vrijednošću. Na primjer, ponovnom uporabom skupova podataka kao što su mobilnost ili geolokalizacija zgrada mogu se otvoriti poslovne mogućnosti za logistiku ili prometni sektor te poboljšati učinkovitost pružanja javnih usluga, primjerice razumijevanjem prometnih tokova kako bi prijevoz bio učinkovitiji.
• Skupovi podataka kao što su meteorološki podaci o promatranju, radarski podaci, podaci o kvaliteti zraka i onečišćenju tla te podaci o razini buke također mogu poduprijeti istraživanja i digitalne inovacije, kao i bolje informirano donošenje politika, posebno u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka; To pozitivno utječe na kvalitetu života.
• Istraživanja i iskustvo pokazali su da bi, kako bi informacije javnog sektora imale pozitivan učinak na gospodarstvo, javni podaci trebali biti automatski dostupni što je šire moguće. Međutim, postojanost tehničkih, pravnih i financijskih prepreka dovodi do situacije u kojoj se informacije javnog sektora u Europi ne upotrebljavaju dovoljno, unatoč činjenici da su politika i zakonodavstvo EU-a na snazi gotovo 20 godina i da su na nacionalnoj razini izvršena znatna ulaganja. Direktivom o otvorenim podacima jačaju se postojeća pravila o formatima, čime se omogućuju različiti scenariji ponovne uporabe, uključujući dinamičke podatke koji se pružaju u stvarnom vremenu. Direktiva se odnosi na isključive prakse kojima se ograničava dostupnost podataka javnog sektora izvan izričitih isključivih dogovora. Novim se pravilima dopuštaju stroža ograničenja naplate, čime se uklanjaju previsoki troškovi kao prepreka ponovnoj uporabi.
• Kako bi se uklonile te preostale prepreke, Direktivom o otvorenim podacima Europska komisija obvezala se da donese provedbenu uredbu u kojoj se utvrđuju konkretni visokonaponski poremećaji. Organizacije javnog sektora morat će te visokonaponske uređaje staviti na raspolaganje besplatno, u strojno čitljivom formatu, putem aplikacijskih programskih sučelja (API) i, prema potrebi, kao skupno preuzimanje.
• U Direktivi o otvorenim podacima visokovrijedni vrijednosni papiri definirani su kao „dokumenti u posjedu tijela javnog sektora, čija je ponovna uporaba povezana s važnim koristima za društvo, okoliš i gospodarstvo”. HVD-ovi će se moći ponovno upotrijebiti u bilo koju svrhu (kao što je slučaj sa svim otvorenim podacima).

• U Direktivi o otvorenim podacima utvrđeno je šest kategorija visokovrijednih dužničkih instrumenata: geoprostorni, E arth promatranje i okoliš, m eteorološki, statistika, c ompanies i vlasništvo poduzeća, i mobilnost.
• U načelu, popis visokovrijednih skupova podataka ne odnosi se na osobne podatke. Međutim, ako se određeni skupovi podataka smatraju osobnim podacima u državama članicama ili ako države članice odluče proširiti popis na osobne podatke, potrebno je osigurati usklađenost s Općom uredbom o zaštiti podataka.
• Direktivom o otvorenim podacima Komisiji se omogućuje da taj početni tematski raspon prema potrebi proširi delegiranim aktom kako bi se uzela u obzir tehnološka i tržišna kretanja.

• Kako bi odabrala posebne skupove podataka za svaku od šest kategorija, Komisija se savjetovala sa širokim rasponom dionika koji predstavljaju vlasnike i korisnike podataka.
• Razgovori s dionicima omogućili su utvrđivanje preliminarnog „popisa želja” skupova podataka koji se smatraju visokovrijednima (iz gospodarske i društvene perspektive te iz perspektive ponovne uporabe).
• Istodobno je u popratnoj studiji procjene učinka mapirano cjelokupno relevantno zakonodavstvo na europskoj razini kako bi se utvrdila podatkovna polja koja su već obuhvaćena pravilima EU-a. U studiji je zatim ocijenjena mjera u kojoj bi se za svaki skup podataka doista moglo smatrati da ima „visoku vrijednost”, u skladu s kriterijima procjene navedenima u članku 14. stavku 2. Direktive o otvorenim podacima.

• HVD-ovi će znatno smanjiti prepreke ulasku na europsko tržište temeljeno na podacima i povećati količinu ponovno upotrijebljenih skupova podataka. Time će se pak potaknuti stvaranje novih digitalnih usluga i poboljšanje postojećih usluga ili poslovnih procesa.
• Bolja dostupnost različitih skupova statističkih podataka (tržište rada, demografija, industrijska proizvodnja) olakšat će predviđanje učinka mogućih mjera politike. Osim toga, otvorenim podacima o trgovačkim društvima povećat će se transparentnost tržišta, čime će se omogućiti bolja raspodjela privatnih ulaganja ili javne potpore.
• Širom dostupnošću informacija o poduzećima ostvaruju se jasne društvene koristi u područjima kao što su borba protiv kriminala (uključujući financijski kriminal), povećano sudjelovanje javnosti i transparentnost gospodarskih transakcija.
• Nedavne inicijative za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 pokazale su i važnost geolokalizacije bolnica, događanja i stanovništva.

• HVD-ovi su osmišljeni u korist MSP-ova i novoosnovanih poduzeća, koji su često isključeni s tržišta jer nemaju dovoljno ljudskih i financijskih resursa za stjecanje i poboljšanje kvalitete podataka javnog sektora.
• Povećana ponuda podataka potaknut će poduzetništvo i dovesti do osnivanja novih poduzeća. Osim toga, visokovrijedni dužnički instrumenti mogu postati važan čimbenik koji start-up poduzećima omogućuje da potvrde svoje poslovne modele i privuku ulagače.
• Otvorenim podacima mogu se osnažiti i MSP-ovi, za koje podatkovna softverska rješenja koja upotrebljavaju podatke javnog sektora mogu postati njihov glavni proizvod ili usluga.
• Naposljetku, besplatnom dostupnošću podataka pridonijet će se ponovnoj ravnoteži položaja MSP-ova u odnosu na velika tehnološka poduzeća, za koja cijena prikupljanja podataka nije znatna prepreka.

• Javna tijela morat će staviti na raspolaganje samo postojeće podatke. Neće biti obvezni početi proizvoditi nove podatke.
• Javni sektor snosit će troškove povezane s potrebnom tehničkom nadogradnjom objave podataka (putem API-ja) i morat će prestati naplaćivati naknade za ponovnu uporabu visokonaponskih uređaja.
• Taj bi učinak trebalo ublažiti koristima koje proizlaze iz bolje dostupnosti i upotrebljivosti podataka u javnom sektoru te manjim administrativnim opterećenjem povezanim s obradom zahtjeva za ponovnu uporabu, pregovorima o licenciranju i obradom pristojbi. Komisija podupire i tijela javnog sektora konkretnim mjerama u okviru programa Digitalna Europa.
• Popis visokovrijednih bolesti sastavljen je u suradnji s državama članicama i pripremljen je nakon temeljite procjene učinka. Kao takav, sadržava samo podatke čija će ponovna uporaba donijeti koristi koje uvelike nadmašuju troškove povezane s njegovim besplatnim pružanjem.

• Ponovna uporaba osobnih podataka u posjedu tijela javnog sektora dopuštena je pod dva uvjeta: podaci moraju biti općenito dostupni [1] javnosti, a njihova ponovna uporaba (tj. obrada osobnih podataka) mora se provoditi uz potpuno poštovanje Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), koja ima prednost pred odredbama Direktive o otvorenim podacima.
• Provedbena uredba o visokovrijednim vrijednosnim papirima odnosi se na podatke koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive o otvorenim podacima i stoga podliježu istim ograničenjima. Nacrtom popisa visokovrijednih dužničkih instrumenata kako je predstavljen u procjeni učinka općenito se izbjegava uključivanje osobnih podataka u njegovo područje primjene. Taj je izbor bio namjeran jer bi se širokim uključivanjem takvih podataka smanjila pravna izvedivost inicijative i povećali troškovi za tijela javnog sektora koja trebaju osigurati usklađenost s Općom uredbom o zaštiti podataka.

Javna tijela moraju osigurati da su svi skupovi podataka s popisa visokovrijednih bolesti dostupni od 9. lipnja 2024. pod uvjetima koji pogoduju ponovnoj uporabi: besplatno, u strojno čitljivom formatu, putem sučelja za programiranje aplikacija i, prema potrebi, kao skupno preuzimanje.