Pravila o sadržaju i distribuciji iz Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama

Atraktivni sadržaji i usluge

Atraktivni sadržaji i usluge trebali bi biti dostupni u interoperabilnom internetskom okruženju bez granica.

Svjedoci smo eksplozije načina na koje se kreativni sadržaj isporučuje i upotrebljava, od e-knjiga do internetskih stranica za streaming glazbe, platformi za razmjenu videozapisa i još mnogo toga. Međutim, postoje važni izazovi koje treba riješiti, kao što su prekogranična dostupnost usluga ili sposobnost manjih europskih aktera da u potpunosti iskoriste internetsku distribuciju.

Jedan od elemenata politika EU-a u području sadržaja i medija jest poboljšanje okruženja za usluge internetskog kreativnog sadržaja analizom i razvojem politika te financiranjem istraživanja i inovacija.

U tom kontekstu Komisija doprinosi pronalasku rješenja za sljedeća pitanja:

• razvoj autorskih prava i upravljanja njima u povezanom svijetu;
• uloga IKT-a u upravljanju sadržajem, uključujući poboljšanje dostupnosti pristupačnih kreativnih sadržaja na internetu i preko granica;
• pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola i njihova transparentnost upotrebom baza podataka, metapodataka i standarda.

Zabrana poticanja na mržnju

Unutar EU-a

Nadležna tijela u svim državama članicama EU-a moraju osigurati da audiovizualne medijske usluge ne sadržavaju poticanje mržnje na temelju rase, spola, vjere ili nacionalnosti. To je problem, na primjer, s kanalima koji podržavaju nasilje kao rješenje za društvene ili političke sukobe.

Izravna zabrana televizijskog kanala mora ostati krajnja mjera jer je riječ o radikalnom potezu koji bi trebalo uravnotežiti s demokratskim pravom na slobodu govora. Osim odgovarajućih nacionalnih radiotelevizijskih kuća, tijela u državama članicama EU-a moraju djelovati protiv:

• kanale govora mržnje putem uzlazne veze u državi članici EU-a;
• satelitski kapaciteti koji se upotrebljavaju za emitiranje govora mržnje (vidjeti nadležnost Direktive o audiovizualnim medijima).

Izvan EU-a

Tijela EU-a na temelju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama nemaju ovlasti za djelovanje protiv kanala govora mržnje izvan EU-a, kao što su vanjski satelitski kanali koji se mogu preuzeti u dijelovima EU-a. Komisija redovito postavlja pitanje radiotelevizijskih kuća koje emitiraju govor mržnje u svojem političkom dijalogu s predmetnim zemljama, posebno onima u kojima radiotelevizijske kuće imaju sjedište.

Pristupačnost za osobe s invaliditetom

Države članice trebale bi zajamčiti dostupnost medijskih usluga osobama s oštećenjem vida ili sluha.

Osobe s oštećenjem vida i sluha te starije osobe trebale bi moći sudjelovati u društvenom i kulturnom životu EU-a. Stoga imaju pristup audiovizualnim medijskim uslugama. Vlade moraju poticati medijske kuće u svojoj nadležnosti da to učine znakovnim jezikom, titliranjem, zvučnim opisom ili lako razumljivom navigacijom izbornika.

Pročitajte više o mjerama koje se odnose na pristup osoba s oštećenjem vida i sluha televizijskim programima u državama članicama prije donošenja Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

Važna događanja

Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama utvrđuju se okvirni uvjeti kako bi se spriječilo monopoliziranje velikih događaja naplatnom televizijom. Tim se okvirom državama članicama omogućuje da osiguraju da televizijske kuće u njihovoj nadležnosti ne emitiraju događaje od velike važnosti za društvo na isključivoj osnovi jer bi se time većini javnosti uskratila mogućnost da ih prati.

Događaji o kojima je riječ mogu biti nacionalni ili drugi, kao što su Olimpijske igre, Svjetsko nogometno prvenstvo, Europsko nogometno prvenstvo, inauguracija, brak ili pokop kralja, kraljice ili šefa države ili važan kulturni događaj.

Svaka država članica ima pravo sastaviti popis događaja za koje se smatra da su od velike važnosti za društvo. U skladu s člankom 14. Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama države članice obavješćuju Komisiju o mjerama koje poduzimaju ili namjeravaju poduzeti u vezi s ostvarivanjem isključivih prava emitiranja velikih događaja. Države članice također moraju osigurati da televizijske kuće u njihovoj nadležnosti poštuju popise drugih država članica koje su ih dostavile Komisiji, na temelju načela uzajamnog priznavanja.

Komisija mora zatražiti mišljenje Kontaktnog odbora za Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama u skladu s člankom 29. Direktive i ocijeniti usklađenost nacionalnih mjera s pravom EU-a. U slučaju pozitivnog ishoda tog postupka evaluacije mjere se objavljuju u Službenom listu EU-a.

Saznajte više o mjerama koje su poduzele različite države članice u tom području.

Pročitajte presudu Prvostupanjskog suda od 15. prosinca 2005.

Kratki ekstrakti

Države članice moraju osigurati da svaka televizijska kuća s poslovnim nastanom u EU-u ima pristup kratkim isječcima događaja od velikog interesa za javnost koji se prenose na isključivoj osnovi. Ti kratki isječci mogu se upotrebljavati samo za opće informativne programe i moraju se pružati na pravednoj, razumnoj i nediskriminirajućoj osnovi.

To pravo pristupa trebalo bi se primjenjivati na prekograničnoj osnovi samo kada je to potrebno, na primjer kada nijedna televizijska kuća s poslovnim nastanom u istoj državi članici kao i televizijska kuća koja traži pristup izvadcima nije stekla prava. 

Države članice mogu utvrditi modalitete i uvjete u vezi s pružanjem kratkih isječaka. Međutim, ako je predviđena naknada, ona ne smije premašiti dodatne troškove koji su izravno nastali pružanjem pristupa.