Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama – sadržaj i praksa; pravila o distribuciji

Atraktivan sadržaj i usluge

Atraktivan sadržaj i usluge trebali bi biti dostupni u interoperabilnom internetskom okruženju bez granica.

Svjedoci smo eksplozije načina na koje se kreativni sadržaj isporučuje i koristi, od e-knjiga do stranica za streaming glazbe, do platformi za dijeljenje videozapisa i još mnogo toga. Međutim, postoje važni izazovi koje treba riješiti, kao što su prekogranična dostupnost usluga ili mogućnost manjih europskih aktera da u potpunosti iskoriste internetsku distribuciju.

Jedan je od elemenata politika EU-a u području sadržaja i medija poboljšanje okruženja za usluge internetskog kreativnog sadržaja analizom i razvojem politika te financiranjem istraživanja i inovacija.

U tom kontekstu Komisija doprinosi pronalaženju rješenja za sljedeća pitanja:

• razvoj autorskih prava i upravljanja njima u povezanom svijetu;
• ulogu IKT-a u upravljanju sadržajem, uključujući poboljšanje dostupnosti dostupnog kreativnog sadržaja na internetu i preko granica;
• pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola i njihova transparentnost upotrebom baza podataka, metapodataka i standarda.

Zabrana poticanja na mržnju

Unutar EU-a

Tijela u svim državama članicama EU-a moraju osigurati da audiovizualne medijske usluge ne sadržavaju nikakvo poticanje na mržnju na temelju rase, spola, vjere ili nacionalnosti. To je pitanje, na primjer, s kanalima koji podržavaju nasilje kao rješenje društvenih ili političkih sukoba.

Zabrana izravnog pristupa televizijskom kanalu mora ostati krajnja mjera jer je riječ o radikalnom potezu koji treba uravnotežiti s demokratskim pravom na slobodu govora. Osim odgovarajućih nacionalnih radiotelevizijskih kuća, tijela u državama članicama EU-a dužna su djelovati protiv:

• kanali za govor mržnje koji se koriste uzlaznom vezom u državi članici EU-a;
• upotreba satelitskih kapaciteta za emitiranje govora mržnje (vidjeti nadležnost za audiovizualnu direktivu).

Izvan EU-a

Tijela EU-a u skladu s Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama nemaju ovlasti za djelovanje protiv kanala za govor mržnje izvan EU-a, kao što su vanjski satelitski kanali koji se mogu preuzeti u dijelovima EU-a. Komisija redovito postavlja pitanje radiotelevizijskih kuća koje emitiraju govor mržnje u svojem političkom dijalogu s predmetnim zemljama, posebno onima u kojima radiotelevizijske kuće imaju sjedište.

Pristupačnost za osobe s invaliditetom

Države članice trebale bi jamčiti pristupačnost medijskih usluga osobama s oštećenjem vida ili sluha.

Osobe oštećena vida i sluha te starije osobe trebale bi moći sudjelovati u društvenom i kulturnom životu EU-a. Stoga imaju pristup audiovizualnim medijskim uslugama. Vlade moraju poticati medijske kuće u svojoj nadležnosti da to učine znakovnim jezikom, titlovima, zvučnim opisom ili lako razumljivom navigacijom izbornika.

Saznajte više o mjerama koje se odnose na pristup osoba s oštećenjem vida i sluha televizijskim programima u državama članicama prije donošenja Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

Najvažniji događaji

Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama utvrđuju se okvirni uvjeti kako bi se spriječilo da naplatna televizija monopolizira velike događaje. Tim se okvirom državama članicama omogućuje da osiguraju da televizijske kuće u njihovoj nadležnosti ne emitiraju događaje od velike važnosti za društvo na isključivoj osnovi jer bi se time većini javnosti uskratila mogućnost njihova praćenja.

Ti događaji mogu biti nacionalni ili drugi, kao što su Olimpijske igre, Svjetsko nogometno prvenstvo, Europsko nogometno prvenstvo, inauguracija, brak ili pokop kralja, kraljice ili šefa države, ili važan kulturni događaj.

Svaka država članica ima pravo sastaviti popis događaja za koje se smatra da su od velike važnosti za društvo. U skladu s člankom 14. Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama države članice obavješćuju Komisiju o mjerama koje poduzimaju ili namjeravaju poduzeti u vezi s ostvarivanjem isključivih prava emitiranja na velike događaje. Države članice također moraju osigurati da televizijske kuće u njihovoj nadležnosti poštuju popise drugih država članica koje su ih dostavile Komisiji, na temelju načela uzajamnog priznavanja.

Komisija mora zatražiti mišljenje Odbora za kontakt za Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama u skladu s člankom 29. Direktive i ocijeniti usklađenost nacionalnih mjera s pravom EU-a. U slučaju pozitivnog ishoda tog postupka evaluacije mjere se objavljuju u Službenom listu EU-a.

Saznajte više o mjerama koje su u tom području poduzele različite države članice.

Pročitajte presudu Prvostupanjskog suda od 15. prosinca 2005.

Kratki ekstrakti

Države članice moraju osigurati da svaka radiotelevizijska kuća s poslovnim nastanom u EU-u ima pristup kratkim isječcima događaja od velikog interesa za javnost koji se prenose isključivo. Ti kratki izvadci mogu se koristiti samo za opće informativne programe i moraju se pružati na pravednoj, razumnoj i nediskriminirajućoj osnovi.

To pravo na pristup trebalo bi se primjenjivati na prekograničnoj osnovi samo kada je to potrebno, primjerice kada nijedna televizijska kuća s poslovnim nastanom u istoj državi članici kao i televizijska kuća koja traži pristup izvadcima nije stekla prava. 

Države članice mogu odrediti modalitete i uvjete u pogledu pružanja kratkih izvadaka. Međutim, ako je predviđena naknada, ona ne smije premašiti dodatne troškove koji su izravno nastali pružanjem pristupa.