Sažetak razvoja širokopojasnog pristupa u Austriji
Cilj je austrijske nacionalne strategije za širokopojasni pristup do 2030. potpuna pokrivenost simetričnim gigabitnim vezama (fiksnim i mobilnim) u cijeloj zemlji. Njome se odabire tržišno usmjereno uvođenje mreže i namjerava se ograničiti korištenje javnih sredstava na područja u kojima je to apsolutno nužno, posebno za područja s najmanjim izgledima za ostvarivanje koristi od ulaganja privatnog sektora. U studenome 2021. na snagu je stupio novi zakon o telekomunikacijama koji se temelji na Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija. Zakon je ključni stup za stvaranje okruženja pogodnog za ulaganja za privatni sektor.
Nacionalna strategija i politika za širokopojasni pristup internetu
Odgovorna tijela
- Savezno ministarstvo financija(Bundesministerium für Finanzen) promiče digitalizaciju i digitalnu transformaciju u Austriji; odgovorna je za poboljšanje okvirnih uvjeta za digitalnu transformaciju te za koordinaciju i provedbu rješenja e-uprave.
- Ured za širokopojasneusluge(Breitbandbüro) dio je Saveznog ministarstva financija (Bundesministerium für Finanzen) i djeluje kao nacionalni centar nadležnosti za zajednice, savezne države i operatore radi promicanja uvođenja širokopojasnih mreža u Austriji. Podupire savezne države u razvoju širokopojasnog pristupa internetu, uspostavlja kontakte između lokalnih vlasti i operatera te odgovara na pitanja zajednica i građana.
- Austrijsko regulatorno tijelo za radiodifuziju i telekomunikacije RTR (Rundfunk- und Telekom Regulierungs-GmbH) djeluje kao nacionalno regulatorno tijelo za reguliranje tržišta telekomunikacija.
Glavni ciljevi razvoja širokopojasnog pristupa
Austrijska strategija za širokopojasni pristup do 2030. donesena je u kolovozu 2019. Cilj mu je potpuna pokrivenost simetričnim gigabitnim vezama u cijeloj zemlji do 2030. Osim dugoročnog cilja, strategija za 2030. uključuje i pet konkretnih privremenih ciljeva:
- Faza 1.: Potpuna pokrivenost ultrabrzim širokopojasnim vezama (100 Mbps) do kraja 2020.
- Faza 2.: Uvođenje 5G na tržište u svim glavnim gradovima do kraja 2020.
- Treća faza: Austrija kao pilot-zemlja 5G do početka 2021.
- Faza 4.: 5G usluge na glavnim prometnim vezama do kraja 2023.
- Faza 5.: Nacionalne gigabitne veze, uključujući pokrivenost 5G mrežom na nacionalnoj razini, do kraja 2025.
Glavne mjere za razvoj širokopojasnog pristupa
- Atlas širokopojasnog interneta središnja je informacijska platforma o širokopojasnoj pokrivenosti u Austriji. Upotrebom karata javno su dostupni pokrivenost fiksnim i pokretnim širokopojasnim mrežama, kao i svi financirani projekti inicijativa za širokopojasni pristup. Svi podaci iz širokopojasnog atlasa dostupni su za preuzimanje na Open Data Austria.
- Forum mobilne komunikacije (FMK) upravlja kartiranjem infrastrukture odašiljača (Senderkataster)koja obuhvaća mobilne i radijske odašiljače.
- RTR Netztest obavještava korisnike o trenutnoj kvaliteti usluge (uključujući učitavanje, preuzimanje, ping, jačinu signala) njihove internetske veze. Osim toga, može se pristupiti prikazu karte i statističkim podacima o prethodnim testovima.
- Osnovana je radna skupina, Internet Infrastructure Austria 2030 Platform (Plattform für Infrastrukturausbau PIA 2030), kako bi se ubrzalo uvođenje VHCN-a. Radna skupina koordinirat će interakciju između savezne vlade, država, općina, gradova, javnosti, tijela vlasti i privatnog sektora te pomoći u daljnjem razvoju pravnih, regulatornih i tehničkih mjera u kontekstu uvođenja širokopojasnog pristupa internetu.
- Plan za provedbu paketa instrumenata za povezivanje: Austrija je najavila planove za rješavanje decentraliziranog postupka izdavanja dozvola – odgovornosti su podijeljene između saveznih, državnih i lokalnih vlasti. Neke od razmatranih mjera su i. uvođenje izuzeća za dozvole, ii. ubrzani postupci i iii. promicanje primjene postojećih jednostavnijih postupaka za izdavanje dozvola sa svim odgovornim dionicima te digitalna administrativna platforma.
Nacionalni financijski instrumenti za širokopojasni pristup internetu
Inicijativa širokopojasni pristup Austrija 2020.
Od 2015. uz potporu programa državnih potpora u kojima se upotrebljavaju sredstva iz prihoda od prošlih dražbi 4G spektra (prva digitalna dividenda), mnogi privatni subjekti i zajednice ulažu u svjetlovodnu mrežu:
- Više od 500 korisnika sredstava u više od 1500 projekata s 1,1 milijardu eura u obvezama financiranja (države, savezne države i sredstva EPFRR-a),
- Osnovano je šest tvrtki u vlasništvu savezne države,
- Ulagači rizičnog kapitala ušli su na austrijsko telekomunikacijsko tržište,
- Više od 1,1 milijuna građana imat će koristi u otprilike 1500 od 2100 općina,
- U sklopu programa BBA 2020 Connect više od 300 škola i 100 MSP-ova bit će priključeno na svjetlovodnu mrežu.
Inicijativa širokopojasni pristup Austriji 2030.
Vlada je u travnju 2021. najavila da će se 1,4 milijarde EUR uložiti u uvođenje svjetlovodne mreže u slabije pokrivenim regijama. Sredstva proizlaze iz Mehanizma za oporavak i otpornost (891 milijun EUR), prihoda od dražbi spektra za 5G (389 milijuna EUR) i dodatnih 166 milijuna EUR iz nacionalnog proračuna. Tom se mjerom rješavaju zaostaci u uvođenju ruralnih gigabitnih pristupnih mreža te se stoga podupiru ciljevi Austrijske strategije za širokopojasni pristup do 2030. i ciljevi EU-a za gigabit.
Plan za oporavak i otpornost (RRF)
Povezivost se rješava podupiranjem raširenog uvođenja pristupnih mreža s mogućnošću gigabita i čini najveći udio u rashodima plana povezanima s digitalizacijom, prepoznajući potrebu za povećanjem pokrivenosti fiksnim VHCN-om u ruralnim područjima. Sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost poduprijet će se uvođenje pristupnih mreža s gigabitom u 200,000 kućanstava (čime će se ostvariti ukupna pokrivenost od 50 % kućanstava), s proračunom od 891 milijun EUR. Ukupna vrijednost plana za oporavak i otpornost Austrije iznosi 4,5 milijardi EUR.
Podaci o razvoju širokopojasnog pristupa i tehnologijama u Austriji
Za najnovije podatke o pokrivenosti širokopojasnom mrežom, pretplatama i prodorima, pokrivenosti različitim širokopojasnim tehnologijama i troškovima provjerite izvješća iz tablice pokazatelja i izvješća za pojedine zemlje o indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI).
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.
Nacionalne publikacije i dokumenti za medije
Engleski
- Studija o nacionalnim planovima za širokopojasni pristup
- Vodič za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina
- Izvješća o širokopojasnoj povezivosti i analize
- Cijene mobilnih i fiksnih širokopojasnih usluga u Europi
- Studija o širokopojasnoj pokrivenosti u Europi
Njemački
- Breitbandstrategie 2030
- Breitband u Österreichu – Evaluierungsbericht 2020
- Studie Open Access Netze für Österreich
- Breitbandstrategie Burgenland 2030
- Breitbandinfrastruktur für das Bundesland Kärnten
- NÖ Breitbandstrategie
- Breitbandbüro Oberösterreich
- Breitbandausbau u Salzburgu
- Breitbandinicijativa Steiermark
- Breitbandförderungsprogramm Tirol
- Breitband Vorarlberg
Podaci za kontakt
Ured za širokopojasne usluge Ministarstva financija – Tekomunikacijska politika i IKT-infrastruktura
Kontakt putem e-mail
adrese: Radetzkystraße 2, 1030 Beč, Austrija
Telefon: + 43 1 51433 506929 Posjetite
web stranicu
Savezno ministarstvo financija (Bundesministerium für Finanzen)
Kontakt putem e-mail
adrese: Johannesgasse 5, 1010 Beč, Austrija
Telefon: + 43 1 51433 – 0 Posjetite
web stranicu
Austrijsko regulatorno tijelo za radiodifuziju i telekomunikacije (Rundfunk & Telekom Regulierungs-GmbH (RTR))
Kontakt putem e-mail
adrese: Mariahilfer Straße 77 – 79, 1060 Beč, Austrija
Telefon: + 43 1 58058 0 Posjetite
web stranicu
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ima ciljeve za mobilnu pokrivenost i za širokopojasne veze velike brzine za kućanstva i poduzeća.
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreža među deset su strateških prioriteta španjolske agende Digitalna 2025.
Slovenija se odlučuje za tehnološku neutralnost i tržišnu dinamiku u razvoju širokopojasnih mreža, posebno tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i uslugama.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu do 2030.
Rumunjska se usredotočuje na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao korak prema postizanju ciljeva EU-a u pogledu povezivosti.
Program Portugal Digital i Nacionalna strategija za povezivost elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta za razdoblje 2023. – 2030. oblikuju razvoj digitalne infrastrukture u Portugalu.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi iskoristiti 1 Gbps do 2023.
Malteška politika širokopojasnog pristupa tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Razvoj komunikacijske infrastrukture s ciljem gigabitnog širokopojasnog pristupa u cijeloj zemlji jedan je od prioriteta u vladinom programu Luksemburga.
Cilj je Litve osigurati 100 Mbps za ruralna područja do 2027. te poduprijeti ciljeve gigabitnog društva do 2025.
Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva i ima za cilj 100 Mbps, koji se može nadograditi na gigabit, za urbana i ruralna područja, kao i pokrivenost 5G mrežom za sva velika urbana područja.
Talijanska strategija za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu ima za cilj osigurati gigabitnu povezivost za sve do 2026. godine.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za Irsku predviđa se da će do 2026. svi prostori u Irskoj imati pristup širokopojasnom internetu velike brzine.
Cilj je mađarske nacionalne strategije digitalizacije za razdoblje 2021. ostvariti cilj od 95 % kućanstava obuhvaćenih gigabitnim mrežama do 2030.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za razdoblje 2021. 2027. promiče se upotreba fiksnih mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G mreža. U grčkoj Bibliji o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. povezivost se ističe kao jedna od pet strateških osi i uzima u obzir...
Koalicijski sporazum iz 2021., digitalna strategija i gigabitna strategija njemačke savezne vlade za 2022. daju prednost nacionalnoj opskrbi FTTH i 5G mrežama.
Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit postavljen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.
Finska nadležna tijela zalažu se za uvođenje svjetlovodne mreže koja se temelji na tržišnom natjecanju, uz pomoć javnih sredstava za područja s nedostatnom opskrbom i savjetovanje lokalnih općina o tome kako uvesti širokopojasne mreže.
Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost u cijeloj zemlji. Estonskim Digitalnim programom postavljaju se ambiciozni ciljevi za 2030.
Brojnim političkim inicijativama usmjerenima na pokrivenost fiksnim i mobilnim širokopojasnim pristupom na nacionalnoj razini podupiru se danski ciljevi širokopojasnog pristupa internetu. Vlada radi na tome da Danska postane digitalni predvodnik stvaranjem temelja za danska...
Nacionalnim planom za razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenim u ožujku 2021., utvrđuje se strateški pristup Češke izgradnji VHCN-a.
Ciparskim planom za širokopojasni pristup utvrđeni su strateški ciljevi za razdoblje 2021. 2025. te su njime obuhvaćene zakonodavne i regulatorne intervencije te praktična potpora razvoju širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan za razvoj širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovara ciljevima europskog gigabitnog društva za 2025. i djelomično digitalnim ciljevima za 2030.
Belgijska strategija za širokopojasni pristup uključena je u širu strategiju politike Digitalna Belgija. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Smanjenjem troškova i...