Litva namjerava osigurati 100 Mbps do 2027. za ruralna područja te poduprijeti ciljeve gigabitnog društva do 2025.
Sažetak razvoja širokopojasnog pristupa u Litvi
Litavskim planom za razvoj ultrabrzog širokopojasnog pristupa od listopada 2021. nastoji se osigurati brzina interneta od najmanje 100 Mbps za kućanstva i javne institucije u gradovima i ruralnim područjima do 2027.
Nacionalna strategija i politika širokopojasnog pristupa
Odgovorna tijela
- Litavsko Ministarstvo prometa i komunikacija (Susisiekimo ministerija) odgovorno je za državnu politiku u području razvoja širokopojasnog pristupa, koordinacije i kontrole njegove provedbe, posebno u područjima u kojima ta infrastruktura nije dostupna ili u kojima nema tržišnog natjecanja u pružanju usluga širokopojasnog pristupa. Ministarstvo djeluje kao nacionalni ured za širokopojasne usluge.
- Odbor za razvoj informacijskog društva (Informacinės visuomenės plėtros komitetas)u okviru Ministarstva prometa i komunikacija sudjeluje u procesu oblikovanja državne politike u razvoju informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Litvi i koordinaciji njezine provedbe.
- Javno poduzeće Plačiajuostis Internetas (širokopojasni internet) neprofitni je subjekt u vlasništvu Ministarstva prometa i komunikacija koji je odgovoran za provedbu nacionalne strategije širokopojasnog pristupa. Plačiajuostis internetas upravlja javnom veleprodajnom svjetlovodnom mrežom kao veleprodajni operator, pružajući svim zainteresiranim maloprodajnim operatorima pristup toj mreži pod jednakim uvjetima, čime se maloprodajnim operatorima omogućuje pružanje usluga brzog pristupa internetu kućanstvima, poduzećima, javnim i privatnim institucijama, uključujući općine, škole, knjižnice i bolnice u ruralnim područjima Litve.
- Regulatorno tijelo za komunikacije (Ryšių reguliavimo tarnyba) neovisna je nacionalna institucija koja prati i regulira litavska tržišta širokopojasnog pristupa.
Glavni ciljevi razvoja širokopojasne mreže
Plan za razvoj ultrabrze širokopojasne mreže pokrenulo je Ministarstvo prometa i komunikacija u listopadu 2021. Planom će se ubrzati provedba elektroničke komunikacijske infrastrukture kako bi u razdoblju 2021. 2027. brzine interneta od najmanje 100 Mbps došle do kućanstava i javnih institucija ne samo u velikim gradovima, već i u ruralnim područjima. 75 milijuna EUR dodijelit će se za razvoj ultrabrzog pristupa internetu. Ta će se sredstva upotrijebiti za izgradnju komunikacijskih tornjeva i svjetlećih optičkih vodova. Pri planiranju ulaganja razmotrit će se i na širokopojasnu mrežu povezati glavni prostori za javne i gospodarske aktivnosti te javne institucije.
U listopadu 2021. Ministarstvo prometa i komunikacija, zajedno s institucijama javnog sektora i operatorima telekomunikacijskih usluga, potpisalo je memorandum kojim su se sve strane dogovorile da će do 2025. postići dostupnost brzine veze od 100 Mbps za najmanje 95 % litavskih kućanstava.
Ministarstvo prometa i komunikacija osnovalo je radnu skupinu za 5G kako bi zajedno s dionicima raspravilo i razvilo Smjernice za razvoj mobilnih mreža sljedeće generacije (5G) u Republici Litvi za razdoblje 2020.–2025., donesene 2020. Smjernice sadržavaju niz mjera za olakšavanje uvođenja tehnologije 5G u Litvi, npr. mjere za pristup lokacijama za izgradnju radijske mreže. U memorandumu o razvoju mreže 5G u Litvi, potpisanom u listopadu 2021., obvezuje se da će do 2025. međunarodni kopneni prometni koridori Via Baltica & Rail Baltica nuditi neprekinute usluge povezivanja na mrežu 5G. Plačiajuostis internetas priprema investicijski projekt za 5G.
Mjere regulacije
Pravila za postavljanje, održavanje i uporabu elektroničke komunikacijske infrastrukture donosi direktor Regulatornog tijela za komunikacije. Dokumenti postavljaju osnovne zahtjeve za projektiranje, izgradnju, izgradnju, ugradnju ili rekonstrukciju, popravak elektroničke komunikacijske infrastrukture. Njima se utvrđuju i zahtjevi za projektiranje, izgradnju i ugradnju novih ili rekonstrukciju postojećih zgrada (uključujući mjere smanjenja troškova) ako se ti radovi odnose na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u tim građevinskim projektima. U tijeku je provedba mjera o postupcima i uvjetima za zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i drugih namjena (cijevi, kabeli, kanali, šahtovi, potporne konstrukcije, uključujući tornjeve, stupove, zgrade, uvode u konstrukcije, sustave zgrada) i drugih objekata.
Litva je 15. prosinca 2016. donijela izmjenu Zakona o elektroničkim komunikacijama br. IX-2135. Zakon je stupio na snagu 24. prosinca 2016. Njegov provedbeni akt, Nalog direktora Regulatornog tijela za komunikacije o izmjeni Naloga br. 1V-978 direktora Regulatornog tijela za komunikacije od 14. listopada 2011. o odobrenju pravila za instalaciju, označivanje, nadzor i upotrebu infrastrukture za elektroničke komunikacije, donesen je 10. siječnja 2017. i stupio je na snagu 13. siječnja 2017.
Regulatorno tijelo za komunikacije preuzima funkcije jedinstvene informacijske točke i nacionalnog tijela za rješavanje sporova. Očekuje se da će se tim izmjenama dodatno poboljšati mogućnosti proširenja širokopojasne infrastrukture u Litvi jer će operateri imati bolje mogućnosti za upotrebu alternativne infrastrukture za razvoj širokopojasnog pristupa.
Litva u svojem planu za provedbu paketa instrumenata za povezivost planira povećati transparentnost postojeće infrastrukture i građevinskih radova novim nacionalnim internetskim geografskim informacijskim sustavom. Namjerava izraditi smjernice za olakšavanje pravnih, tehničkih i administrativnih uvjeta za mobilne operatore i primijeniti fleksibilan sustav ovlaštenja, s naglaskom na lokalnom licenciranju, dijeljenju infrastrukture ili drugim potrebama tržišta za pojas 26 GHz.
Nacionalni i regionalni širokopojasni financijski instrumenti
Država podupire razvoj širokopojasnih mreža u ruralnim područjima koje nisu privlačne privatnim ulagačima koji upotrebljavaju razne fondove (EFRR, EPFRR, Mehanizam za oporavak i otpornost) za izgradnju mreža vrlo velikog kapaciteta u udaljenim područjima.
U litavskom planu za oporavak i otpornost obećano je 49 milijuna eura za ulaganja u infrastrukturu, uključujući izgradnju 50 novih tornjeva, uvođenje 2000 km svjetlovodne i povezane aktivne opreme uz odgovarajuće održavanje i upravljanje. Tim bi se ulaganjima trebala osigurati gigabitna brzina za 5 000 digitalno intenzivnih poduzeća/institucija. Osim toga, pružatelji internetskih usluga u bijelim područjima trebali bi moći povećati brzinu svojih usluga na posljednjem kilometru.
Cilj je projekta ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu velikih brzina povezati 5 000 lokacija s gigabitnim brzinama u područjima u kojima se te usluge ne bi pružale na komercijalnoj osnovi. Mjera se podupire iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru integriranog plana „Nova generacija Litve”, koji je pripremilo Ministarstvo financija Republike Litve, a komponenta „Digitalna transformacija za gospodarski rast” uključuje ulaganja C.1.5.2 „Korak prema 5G tehnologiji”. 1.5.2 Podmjera 2 "Daljnji razvoj mreža ultra visoke propusnosti".
Podaci o razvoju širokopojasnog interneta i tehnologijama u Litvi
Najnovije podatke o širokopojasnoj pokrivenosti, pretplatama i penetracijama te pokrivenosti različitim širokopojasnim tehnologijama potražite u izvješćima po zemljama u okviru indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI).
Regulatorno tijelo za komunikacije razvilo je napredni alat za krajnje korisnike za mjerenje brzina pristupa internetu kojim se krajnjim korisnicima omogućuje mjerenje stvarnih brzina njihovih usluga pristupa internetu.
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra dostupne su u izvješću Europskog opservatorija za 5G.
Publikacije i dokumenti za medije na nacionalnoj razini i razini EU-a
engleski
- Priručnik za ulaganje u širokopojasni pristup
- Cijene mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi 2022.
- Studija o nacionalnim planovima za razvoj širokopojasnog pristupa u 27 država članica EU-a
- Izvješća i analize o širokopojasnoj povezivosti
litavski
- Planovi Spartaus plačiajuosčio ryšio plėtros za razdoblje 2021. 2027.
- Bežični sustav nadzora pristupa internetu
Podaci za kontakt
BCO Litva (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Ministarstvo prometa i komunikacija
Adresa: Gedimino av. 17, 01505 Vilnius, Litva
Kontakt putem e-pošte
Telefon: +370 5 239 3870
Web-mjesto
Ministarstvo prometa i komunikacija – Odjel za elektroničke komunikacije Resornog odjela za informacijsko društvo (Susisiekimo ministerija)
Adresa: Gedimino av. 17, 01505 Vilnius, Litva
Kontakt putem e-pošte
Telefon: +370 5 239 3870
Web-mjesto
Odbor za razvoj informacijskog društva u okviru Ministarstva prometa i komunikacija (Informacinės visuomenės plėtros komitetas prie Susisiekimo ministerijos)
Adresa: Gedimino av. 7, 01103 Vilnius, Litva
Kontakt putem e-pošte
Telefon: +370 5 266 51 61
Web-mjesto
PE Plačiajuostis Internetas
Adresa: Sausio 13-osios g. 10, 04347 Vilnius, Litva
Kontakt putem e-pošte
Telefon: +370 5 243 0882
Web-mjesto
Regulatorno tijelo za komunikacije Republike Litve (Ryšių reguliavimo tarnyba)
Adresa: Mortos Str. 14, 03219 Vilnius, Litva
Kontakt e-poštom
Telefon: +370 5 210 56 33
Web-mjesto
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog pristupa u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog pristupa.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ciljeve za mobilnu pokrivenost i za brze širokopojasne veze za kućanstva i poduzeća.
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreža među deset su strateških prioriteta Digitalne agende Španjolske.
Slovenija se odlučuje za tehnološku neutralnost i tržišnu dinamiku u razvoju širokopojasnih mreža, a posebno za tržišno natjecanje koje se temelji na infrastrukturi i uslugama.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se do 2030. svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu.
Rumunjska se usredotočuje na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao korak prema postizanju ciljeva povezivosti EU-a.
Digitalni program Portugala i Nacionalna strategija za povezivost u elektroničkim komunikacijskim mrežama vrlo velikog kapaciteta za razdoblje 2023. 2030. oblikuju razvoj digitalne infrastrukture u Portugalu.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup internetu do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Proširenje pouzdane i snažne digitalne infrastrukture i premošćivanje digitalnog jaza u središtu su politika digitalne infrastrukture u Nizozemskoj.
Politika širokopojasnog pristupa na Malti tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Razvoj komunikacijske infrastrukture s ciljem gigabitnog širokopojasnog pristupa u cijeloj zemlji jedan je od prioriteta luksemburškog vladinog programa.
Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva i nastoji postići brzinu od 100 Mbps, koja se može nadograditi na gigabit, za urbana i ruralna područja te pokrivenost 5G mrežom za sva velika urbana područja.
Talijanskom strategijom za ultraširokopojasni pristup nastoji se osigurati gigabitna povezivost za sve do 2026.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za Irsku predviđa se da će do 2026. svi prostori u Irskoj imati pristup brzoj širokopojasnoj mreži.
Mađarskom Nacionalnom strategijom digitalizacije za razdoblje 2022. 2030. nastoji se postići cilj da do 2030. 95 % kućanstava bude pokriveno gigabitnim mrežama.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za razdoblje 2021.–2027. promiče se upotreba fiksnih mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G mreža. Grčka Biblija o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. ističe povezivost kao jednu od pet strateških osi i prepoznaje ciljeve...
U koalicijskom sporazumu iz 2021., digitalnoj strategiji i gigabitnoj strategiji njemačke savezne vlade iz 2022. prednost se daje opskrbi FTTH i 5G mrežama na nacionalnoj razini.
Finska tijela prednost daju uvođenju svjetlovodne mreže temeljene na tržišnom natjecanju uz pomoć javnih sredstava za nedovoljno pokrivena područja i savjetovanju lokalnih općina o tome kako uvesti širokopojasne mreže.
Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost u cijeloj zemlji. U estonskoj digitalnoj agendi utvrđeni su ambiciozni ciljevi za 2030.
Niz političkih inicijativa usmjerenih na pokrivenost fiksnom i mobilnom širokopojasnom mrežom na nacionalnoj razini podupire danske ciljeve širokopojasnog pristupa. Vlada radi na tome da Danska postane predvodnik u digitalnom sektoru stvaranjem temelja za iskorištavanje...
U Nacionalnom planu razvoja mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenom u ožujku 2021., definiran je strateški pristup Češke Republike izgradnji mreža vrlo velikog kapaciteta.
U ciparskom planu za širokopojasni pristup utvrđuju se strateški ciljevi za razdoblje 2021.–2025., a on uključuje zakonodavne i regulatorne intervencije te praktičnu potporu za razvoj širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovor je na ciljeve europskog gigabitnog društva za 2025., a djelomično na digitalne ciljeve za 2030.
Nacionalni plan za širokopojasnu infrastrukturu za pristup sljedeće generacije „Povezana Bugarska” i politika o elektroničkim komunikacijama ažurirani su i doneseni u kolovozu 2020.
Belgijska strategija za širokopojasni pristup uključena je u širu strategiju politike pod nazivom Digital Belgium. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Snižavanjem...
Austrijska strategija za širokopojasni pristup usmjerena je na opskrbu gigabitnim vezama (fiksnim i mobilnim) na nacionalnoj razini do 2030.