Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva i nastoji postići brzinu od 100 Mbps, koja se može nadograditi na gigabit, za urbana i ruralna područja, kao i pokrivenost 5G mrežom za sva velika urbana područja.
Sažetak razvoja širokopojasnog pristupa u Latviji
Latvija nastoji pružati jednake i visokokvalitetne elektroničke komunikacijske usluge u cijeloj zemlji svim stanovnicima, državnim i lokalnim vladinim institucijama, poduzećima i socioekonomskim pokretačima. U urbanim i ruralnim područjima planiraju se brzine od najmanje 100 Mbps koje se mogu nadograditi na gigabit, kao i pokrivenost 5G mrežom za sva velika urbana područja. Projektom širokopojasnog pristupa poboljšava se pokrivenost ruralnih regija Latvije jer operatori mogu pružati pristupne usluge s pomoću neutralne pasivne optičke infrastrukture koja se podupire programima državne potpore. Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva iz plana razvoja sektora elektroničkih komunikacija za razdoblje 2021.–2027. i Smjernica za digitalnu transformaciju za razdoblje 2021.–2027., koje su odobrene 2021. Kabinet ministara odobrio je nacionalni plan za 5G u veljači 2020.
Nacionalna strategija i politika širokopojasnog pristupa
Odgovorna tijela
- Ministarstvo prometa (Satiksmes ministrija) odgovorno je za razvoj politike elektroničkih komunikacija i zakonodavnih akata (zakoni i uredbe kabineta ministara) te za provedbu latvijskih politika širokopojasnog pristupa internetu.
- Ministarstvo zaštite okoliša i regionalnog razvoja (Vides aizsardzības un reģionālās attīstības ministrija) odgovorno je za inicijative e-upravljanja, državna pitanja informacijske tehnologije i razvoj nacionalnih planova učestalosti i numeriranja.
- Povjerenstvo za javne komunalne usluge (Sabiedrisko pakalpojumu regulēšanas komisija) odgovorno je za regulaciju i nadzor sektora elektroničkih komunikacija.
- Vijeće za tržišno natjecanje (Konkurences padome) djeluje kao nacionalni centar stručnosti, promiče tržišno natjecanje u svim sektorima i ima za cilj osigurati slobodno i pošteno tržišno natjecanje za svakog sudionika na tržištu.
- Latvijski državni radiotelevizijski centar (LatvijasValsts radio un televīzijas centrs, LVRTC)provodi projekt uvođenja širokopojasnog pristupa.
Glavni ciljevi razvoja širokopojasne mreže
Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva iz plana razvoja sektora elektroničkih komunikacija za razdoblje 2021. 2027., koji je odobren 2021. Planom se uređuje politika komunikacijskog sektora u cijeloj Latviji. Ciljne skupine plana su elektronička komunikacijska poduzeća, regije planiranja, lokalne vlasti i stanovnici. Planom se nastoji olakšati prijelaz na komunikacijske mreže vrlo velikog kapaciteta koje krajnjim korisnicima mogu pružiti usluge pristupa internetu s brzinama prijenosa podataka od najmanje 100 Mbps u urbanim i ruralnim područjima. Planom su definirana dva smjera djelovanja: a) razvoj širokopojasne elektroničke komunikacijske infrastrukture i b) sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
S obzirom na ograničen iznos dostupnog javnog financiranja, napori će se usredotočiti, bez zamjene privatnih ulaganja, na područja u kojima operatori elektroničkih komunikacija iz gospodarskih razloga nisu zainteresirani za postavljanje infrastrukture ili to čine u nedovoljnoj mjeri.
Latvija je donijela Smjernice za digitalnu transformaciju za razdoblje 2021.–2027. Riječ je o sveobuhvatnoj strategiji za digitalnu transformaciju zemlje koja obuhvaća obrazovanje i vještine u području IKT-a, pristup internetu, modernu i učinkovitu javnu upravu, e-usluge i digitalni sadržaj za društvo. Smjernicama se utvrđuje vizija jednakog, brzog i visokokvalitetnog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga na cijelom državnom području Latvije za sve stanovnike, državne i lokalne vladine institucije i poduzeća kako bi se osigurao barem minimum potreban za dostupnost komunikacijske infrastrukture društvu i gospodarskom razvoju. Cilj je sljedeći:
- Sva kućanstva imaju pristup internetskoj vezi s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbps koja se može nadograditi na gigabitnu brzinu, i
- 50 % pokrivenosti 5G mrežom u svim velikim urbanim područjima (u Latviji – Riga, Jelgava, Liepāja, Daugavpils) i svim kopnenim prometnim arterijama.
Glavne mjere i financijski instrumenti za razvoj širokopojasnog pristupa
- Mjere regulacije: Propisima Kabineta ministara ulagateljima koji razvijaju svjetlovodne mreže osigurava se mogućnost intervencije u zajedničkim projektima s drugim trgovcima (članak 43.).
- Provedba projekta širokopojasnog pristupa napreduje dobrim tempom. Uz potporu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u okviru projekta uvode se svjetlovodne niti bez prijenosne opreme i pristupne točke do središta općina u ruralnim područjima koja trenutačno nisu pokrivena mrežom NGN i u kojima ne postoje planovi za razvoj mreže NGN („bijela” područja definirana u skladu sa smjernicama EU-a za širokopojasni pristup). Privatni pružatelji usluga moraju isporučiti posljednji kilometar, za koji nije predviđena javna potpora.
- Latvijski parlament donio je u travnju 2017. mjere za prenošenje Direktive o smanjenju troškova, posebno novi Zakon o širokopojasnim mrežama velike brzine.
- Latvija je u svojem planu za provedbu paketa instrumenata za povezivost najavila planove za pojednostavnjenje postupka izdavanja dozvola za izgradnju elektroničkih komunikacijskih mreža. Cilj je procijeniti mogućnost prešutnog odobrenja i ubrzanog postupka za dodjelu prava puta, dodatno razviti jedinstvenu informacijsku točku i pojednostavniti uvođenje malih ćelija. Osnovana je radna skupina za procjenu ekološkog otiska elektroničkih komunikacijskih mreža.
- Latvijski plan za oporavak i otpornost uključuje dvije mjere za infrastrukture za povezivost, s ukupnim proračunom od 16,5 milijuna eura, što čini 4 % digitalnog proračuna plana za oporavak i otpornost. Razmotrit će povezivost na posljednjem kilometru u ruralnim područjima i pasivnu infrastrukturu na 5G koridoru Via Baltica. Mjerom razvoja širokopojasne mreže ili mreže vrlo velikog kapaciteta na posljednjem kilometru predviđa se pružanje povezivosti 1500 kućanstava, poduzeća, škola, bolnica i drugih javnih zgrada u ruralnim područjima. Proračun mu je 4 milijuna eura. Ulaganjem u iznosu od 12,5 milijuna eura za izgradnju pasivne infrastrukture na koridoru Via Baltica za pokrivenost 5G mrežom nastoji se osigurati stopostotna dostupnost svjetlovodne posredničke mreže duž latvijskog dijela koridora Via Baltica.
Podaci o razvoju širokopojasnog interneta i tehnologijama u Latviji
Najnovije podatke o širokopojasnoj pokrivenosti, pretplatama i penetracijama, pokrivenosti različitim širokopojasnim tehnologijama i troškovima potražite u izvješćima o pregledu stanja i izvješćima po zemljama indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI).
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.
Publikacije i dokumenti za medije na nacionalnoj razini i razini EU-a
engleski
- Priručnik za ulaganje u širokopojasni pristup
- Cijene mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi 2022.
- Studija o nacionalnim planovima za razvoj širokopojasnog pristupa u 27 država članica EU-a
- Izvješća i analize o širokopojasnoj povezivosti
latvijski
- Digitālās transformācijas pamatnostādnes 2021.-2027.gadam
- Elektronisko sakaru nozares attīstības plāns 2021. – 2027.gadam
- Platjoslas projekti, LVRTC
Podaci za kontakt
BCO Latvia (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Ministarstvo prometa (Satiksmes ministrija)
Adresa: Gogoļa iela 3, 1743 Riga, Latvija
Kontakt putem e-pošte
Telefon: +371 26082733
Web-mjesto
Ministarstvo zaštite okoliša i regionalnog razvoja (Vides aizsardzības un reģionālās attīstības ministrija)
Adresa: Peldu iela 25, 1494 Riga, Latvija
Kontakt putem e-pošte
Telefon: +371 67026533
Web-mjesto
Povjerenstvo za komunalne usluge (Sabiedrisko pakalpojumu regulēšanas komisija)
Adresa: Ūnjias iela 45, 1039 Riga, Latvija
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 371 67097200
Web-mjesto
Konkurences padome (Konkurences padome)
Adresa: Brīvības iela 55, 1010 Riga, Latvija
Kontakt putem e-pošte
Telefon: +371 67282865
Web-mjesto
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ciljeve za mobilnu pokrivenost i za brze širokopojasne veze za kućanstva i poduzeća.
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreža među deset su strateških prioriteta španjolskog Digitalnog programa do 2025.
Slovenija se odlučuje za tehnološku neutralnost i tržišnu dinamiku u razvoju širokopojasnih mreža, a posebno za tržišno natjecanje koje se temelji na infrastrukturi i uslugama.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se do 2030. svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu.
Rumunjska se usredotočuje na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao korak prema postizanju ciljeva povezivosti EU-a.
Digitalni program Portugala i Nacionalna strategija za povezivost u elektroničkim komunikacijskim mrežama vrlo velikog kapaciteta za razdoblje 2023. 2030. oblikuju razvoj digitalne infrastrukture u Portugalu.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup internetu do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama brzine od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi do 2023. iskoristiti brzinu od 1 Gbps.
Politika širokopojasnog pristupa na Malti tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Litva namjerava osigurati 100 Mbps do 2027. za ruralna područja te poduprijeti ciljeve gigabitnog društva do 2025.
Talijanskom strategijom za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu nastoji se osigurati gigabitna povezivost za sve do 2026.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za Irsku predviđa se da će do 2026. svi prostori u Irskoj imati pristup brzoj širokopojasnoj mreži.
Mađarskom Nacionalnom strategijom digitalizacije za razdoblje 2021. 2030. nastoji se postići cilj da do 2030. 95 % kućanstava bude pokriveno gigabitnim mrežama.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za razdoblje 2021.–2027. promiče se upotreba fiksnih mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G mreža. Grčka Biblija o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. ističe povezivost kao jednu od pet strateških osi i prepoznaje ciljeve...
U koalicijskom sporazumu iz 2021., digitalnoj strategiji i gigabitnoj strategiji njemačke savezne vlade iz 2022. prednost se daje opskrbi FTTH i 5G mrežama na nacionalnoj razini.
Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit utvrđen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.
Finska tijela prednost daju uvođenju svjetlovodne mreže temeljene na tržišnom natjecanju uz pomoć javnih sredstava za nedovoljno pokrivena područja i savjetovanju lokalnih općina o tome kako uvesti širokopojasne mreže.
Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost u cijeloj zemlji. U estonskoj digitalnoj agendi utvrđeni su ambiciozni ciljevi za 2030.
Niz političkih inicijativa usmjerenih na pokrivenost fiksnom i mobilnom širokopojasnom mrežom na nacionalnoj razini podupire danske ciljeve širokopojasnog pristupa. Vlada radi na tome da Danska postane predvodnik u digitalnom sektoru stvaranjem temelja za iskorištavanje...
U Nacionalnom planu razvoja mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenom u ožujku 2021., definiran je strateški pristup Češke Republike izgradnji mreža vrlo velikog kapaciteta.
U ciparskom planu za širokopojasni pristup utvrđuju se strateški ciljevi za razdoblje 2021.–2025., a on uključuje zakonodavne i regulatorne intervencije te praktičnu potporu za razvoj širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovor je na ciljeve europskog gigabitnog društva za 2025., a djelomično na digitalne ciljeve za 2030.
Nacionalni plan za širokopojasnu infrastrukturu za pristup sljedeće generacije „Povezana Bugarska” i politika o elektroničkim komunikacijama ažurirani su i doneseni u kolovozu 2020.
Belgijska strategija za širokopojasni pristup uključena je u širu strategiju politike Digital Belgium. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Snižavanjem troškova i...
Austrijska strategija za širokopojasni pristup usmjerena je na opskrbu gigabitnim vezama (fiksnim i mobilnim) na nacionalnoj razini do 2030.