Sažetak razvoja širokopojasnog pristupa u Latviji
Latvija nastoji pružati jednake i visokokvalitetne elektroničke komunikacijske usluge u cijeloj zemlji svim stanovnicima, državnim i lokalnim institucijama, poduzećima i socioekonomskim pokretačima. U urbanim i ruralnim područjima planiraju se brzine od najmanje 100 Mbps, koje se mogu nadograditi na gigabit, kao i pokrivenost 5G mrežom za sva velika urbana područja. Zahvaljujući projektu širokopojasnog pristupa, pokrivenost se poboljšava za ruralne regije Latvije jer operatori mogu pružati usluge pristupa pomoću neutralne pasivne optičke infrastrukture koja se podupire programima državnih potpora. Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva u planu razvoja sektora elektroničkih komunikacija za razdoblje 2021. 2027., kao i Smjernice za digitalnu transformaciju za razdoblje 2021. 2027., odobrene 2021. Kabinet ministara odobrio je nacionalni plan za 5G u veljači 2020.
Nacionalna strategija i politika za širokopojasni pristup internetu
Odgovorna tijela
- Ministarstvo prometa (Satiksmes Ministryja) odgovornoje za razvoj politike elektroničkih komunikacija i zakonodavnih akata (zakoni i uredbe kabineta) te za provedbu latvijskih politika u području širokopojasnog pristupa.
- Ministarstvo zaštite okoliša i regionalnog razvoja (vidisaizsardzības un re-ionālās attīstības ministrija) odgovorno je za inicijative e-uprave, državne poslove informacijske tehnologije i razvoj nacionalnih planova frekvencije i numeriranja.
- Povjerenstvo za javne komunalne usluge (Sabiedrisko pakalpojumu regulēšanas komisija) odgovorno je za regulaciju i nadzor sektora elektroničkih komunikacija.
- Vijeće za tržišno natjecanje (Konkurences padome) djeluje kao nacionalni centar za kompetencije, promiče tržišno natjecanje u svim sektorima i nastoji osigurati slobodno i pošteno tržišno okruženje za svakog sudionika na tržištu.
- Latvijski državni centar za radio i televiziju (Latvijas Valsts radio un televīzijas centrs, LVRTC) provodi projekt uvođenja širokopojasnog pristupa.
Glavni ciljevi razvoja širokopojasnog pristupa
Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva u planu razvoja sektora elektroničkih komunikacija za razdoblje 2021. 2027., koji je odobren 2021. Planom se regulira politika komunikacijskog sektora u cijeloj Latviji. Ciljne skupine plana su elektronička komunikacijska poduzeća, regije planiranja, lokalne vlasti i stanovnici. Planom se nastoji olakšati prijelaz na komunikacijske mreže vrlo velikog kapaciteta koje krajnjim korisnicima mogu pružiti usluge pristupa internetu s brzinom prijenosa podataka od najmanje 100 Mbps u urbanim i ruralnim područjima. Planom su definirana dva smjera djelovanja: a) razvoj širokopojasne infrastrukture elektroničkih komunikacija i b) sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
S obzirom na ograničen iznos dostupnih javnih sredstava, napori će se koncentrirati, bez zamjene privatnih ulaganja, na područja u kojima, iz gospodarskih razloga, operatori elektroničkih komunikacija nemaju interes za uvođenje infrastrukture ili to čine nedovoljno.
Latvija je donijela Smjernice za digitalnu transformaciju za razdoblje 2021. 2027. Riječ je o sveobuhvatnoj strategiji za digitalnu transformaciju zemlje koja obuhvaća obrazovanje i vještine u području IKT-a, pristup internetu, modernu i učinkovitu javnu upravu, e-usluge i digitalni sadržaj za društvo. Smjernicama se utvrđuje vizija jednakog, brzog i kvalitetnog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga na cijelom državnom području Latvije za sve stanovnike, državne i lokalne vlasti i poduzeća kako bi se osigurao barem minimum potreban za dostupnost komunikacijske infrastrukture za društvo i gospodarski razvoj. Cilj je sljedeći:
- Sva kućanstva imaju pristup internetskoj vezi s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbps koja se može nadograditi na gigabitnu brzinu i
- 50 % pokrivenosti 5G u svim velikim urbanim područjima (u Latviji – Rigi, Jelgavi, Liepāji, Daugavpilsu) i svim kopnenim prometnim arterijama.
Glavne mjere i financijski instrumenti za razvoj širokopojasne mreže
- Regulacijske mjere: Propisima Kabineta ministara osigurava se mogućnost intervencije u zajedničkim projektima s drugim trgovcima ulagačima koji razvijaju optičke mreže (članak 43.).
- Provedba projekta širokopojasnog pristupa napreduje dobrim tempom. Uz potporu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), projektom se uvode tamne svjetlovodne i pristupne točke do središta općina u ruralnim područjima koja trenutačno ne služe NGN-u i u kojima ne postoje planovi za razvoj NGN-a („bijela” područja definirana u skladu sa smjernicama EU-a za širokopojasni pristup). Privatni pružatelji usluga moraju isporučiti posljednji kilometar za koji nije predviđena javna potpora.
- Latvijski parlament donio je u travnju 2017. mjere za prenošenje Direktive o smanjenju troškova, posebno novog zakona o brzim širokopojasnim mrežama.
- U svojem planu za provedbu paketa instrumenata za povezivanje Latvija je najavila planove za pojednostavnjenje postupka izdavanja dozvola za izgradnju elektroničkih komunikacijskih mreža. Cilj je procijeniti mogućnost prešutnog odobrenja i ubrzanog postupka za prava puta, dodatno razviti jedinstvenu informacijsku točku i pojednostavniti uvođenje malih ćelija. Osnovana je radna skupina za procjenu ekološkog otiska elektroničkih komunikacijskih mreža.
- Plan Latvije za oporavak i otpornost uključuje dvije mjere za infrastrukturu povezivosti, s ukupnim proračunom od 16,5 milijuna EUR, što čini 4 % digitalnog proračuna plana za oporavak i otpornost. Bavit će se povezivošću posljednjih kilometara u ruralnim područjima i pasivnom infrastrukturom na koridoru Via Baltica 5G. Mjerom razvoja infrastrukture širokopojasnog interneta ili VHCN-a predviđa se povezivanje 1500 kućanstava, poduzeća, škola, bolnica i drugih javnih zgrada u ruralnim područjima. Ima proračun od 4 milijuna eura. Ulaganjem u iznosu od 12,5 milijuna EUR za izgradnju pasivne infrastrukture na koridoru Via Baltica za pokrivenost 5G mrežom nastoji se osigurati 100 %-tna dostupnost vlakna u latvijskom dijelu Via Baltica.
Podaci o razvoju širokopojasnog pristupa i tehnologijama u Latviji
Za najnovije podatke o pokrivenosti širokopojasnom mrežom, pretplatama i prodorima, pokrivenosti različitim širokopojasnim tehnologijama i troškovima provjerite izvješća iz tablice pokazatelja i izvješća za pojedine zemlje o indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI).
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.
Nacionalne publikacije i dokumenti za medije
Engleski
- Studija o nacionalnim planovima za širokopojasni pristup
- Vodič za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina
- Izvješća o širokopojasnoj povezivosti i analize
- Cijene mobilnih i fiksnih širokopojasnih usluga u Europi
- Studija o širokopojasnoj pokrivenosti u Europi
Latvijski
- Digitālās transformācijas pamatnostādnes 2021.-2027.gadam
- Elektronisko sakaru nozares attīstības plāns 2021. 2027.gadam
- Platjoslasovi projekti, LVRTC
Podaci za kontakt
BCO Latvija (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Ministarstvo prometa (Satiksmes ministrija)
Adresa: Gogoκa iela 3, 1743 Riga, Latvija
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 371 26082733 Web stranica
Ministarstvo zaštite okoliša i regionalnog razvoja (Vides aizsardzības un resionālās attīstības ministrija)
Adresa: Peldu iela 25, 1494. Rīga, Latvija
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 371 67026533 Web stranica
Povjerenstvo za komunalne usluge (Sabiedrisko pakalpojumu regulēšanas komisija)
Adresa: Bnjias iela 45, 1039 Riga, Latvija
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 371 67097200 Web stranica
Vijeće za tržišno natjecanje (Konkurences padome)
Adresa: Brīvības iela 55, 1010 Riga, Latvija
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 371 67282865 Web stranica
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ima ciljeve za mobilnu pokrivenost i za širokopojasne veze velike brzine za kućanstva i poduzeća.
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreža među deset su strateških prioriteta španjolske agende Digitalna 2025.
Slovenija se odlučuje za tehnološku neutralnost i tržišnu dinamiku u razvoju širokopojasnih mreža, posebno tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i uslugama.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu do 2030.
Rumunjska se usredotočuje na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao korak prema postizanju ciljeva EU-a u pogledu povezivosti.
Program Portugal Digital i Nacionalna strategija za povezivost elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta za razdoblje 2023. – 2030. oblikuju razvoj digitalne infrastrukture u Portugalu.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup internetu do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi iskoristiti 1 Gbps do 2023.
Malteška politika širokopojasnog pristupa tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Razvoj komunikacijske infrastrukture s ciljem gigabitnog širokopojasnog pristupa u cijeloj zemlji jedan je od prioriteta u vladinom programu Luksemburga.
Cilj je Litve osigurati 100 Mbps za ruralna područja do 2027. te poduprijeti ciljeve gigabitnog društva do 2025.
Talijanska strategija za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu ima za cilj osigurati gigabitnu povezivost za sve do 2026. godine.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za Irsku predviđa se da će do 2026. svi prostori u Irskoj imati pristup širokopojasnom internetu velike brzine.
Cilj je mađarske nacionalne strategije digitalizacije za razdoblje 2021. ostvariti cilj od 95 % kućanstava obuhvaćenih gigabitnim mrežama do 2030.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za razdoblje 2021. 2027. promiče se upotreba fiksnih mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G mreža. U grčkoj Bibliji o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. povezivost se ističe kao jedna od pet strateških osi i uzima u obzir...
U koalicijskom sporazumu iz 2021., digitalnoj strategiji i gigabitnoj strategiji njemačke savezne vlade iz 2022. prednost se daje opskrbi FTTH i 5G mrežama na nacionalnoj razini.
Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit postavljen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.
Finska nadležna tijela zalažu se za uvođenje svjetlovodne mreže koja se temelji na tržišnom natjecanju, uz pomoć javnih sredstava za područja s nedostatnom opskrbom i savjetovanje lokalnih općina o tome kako uvesti širokopojasne mreže.
Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost u cijeloj zemlji. Estonskim Digitalnim programom postavljaju se ambiciozni ciljevi za 2030.
Brojnim političkim inicijativama usmjerenima na pokrivenost fiksnim i mobilnim širokopojasnim pristupom na nacionalnoj razini podupiru se danski ciljevi širokopojasnog pristupa internetu. Vlada radi na tome da Danska postane digitalni predvodnik stvaranjem temelja za danska...
Nacionalnim planom za razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenim u ožujku 2021., utvrđuje se strateški pristup Češke izgradnji VHCN-a.
Ciparskim planom za širokopojasni pristup utvrđeni su strateški ciljevi za razdoblje 2021. 2025. te su njime obuhvaćene zakonodavne i regulatorne intervencije te praktična potpora razvoju širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan za razvoj širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovara ciljevima europskog gigabitnog društva za 2025. i djelomično digitalnim ciljevima za 2030.
Belgijska strategija za širokopojasni pristup uključena je u širu strategiju politike Digitalna Belgija. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Smanjenjem troškova i...
Austrijska strategija za širokopojasni pristup usmjerena je na opskrbu gigabitnih priključaka (fiksnih i mobilnih) na nacionalnoj razini do 2030.