Skip to main content
Shaping Europe’s digital future

Broadband – Hrvatska

Hrvatski nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa 2021. – 2027. odgovara ciljevima Europskog gigabitnog društva za 2025. i djelomično digitalnim ciljevima za 2030. godinu.

    flag of Croatia

Sažetak razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj

Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa 2021. – 2027. ima za cilj osigurati brzinu preuzimanja od najmanje 100 Mbps svim kućanstvima s mogućnošću nadogradnje na 1 Gbps i 1 Gbps za vladine urede i javne zgrade kao što su škole i zdravstvene ustanove. Mreže 5G pokrivaju sve glavne gradove i mjesta te glavne autoceste.

Nacionalna strategija i politika razvoja širokopojasnog pristupa

Odgovorna tijela

  • Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture upravno je tijelo središnje države sa stručnim znanjem i odgovornošću u pogledu upravnih zadaća u području elektroničkih komunikacija, uključujući strategiju i politiku razvoja širokopojasnog pristupa. Ministarstvo je putem Uprave zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte zaduženo za pripremu prijedloga strategija, studija, smjernica, programa i provedbenih planova. Ono utvrđuje opća načela i ciljeve politike razvoja mreža elektroničkih komunikacija i usluga, uključujući infrastrukturu širokopojasnog pristupa.
  • Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije upravlja dvjema nacionalnim NGN shemama koje financira EU, Okvirnim nacionalnim programom razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa i Nacionalnim programom razvoja backhaul širokopojasne infrastrukture.
  • Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – HAKOM osigurava tržišno natjecanje, stabilan rast i okruženje za inovacije na tržištu elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga.

Glavni ciljevi razvoja širokopojasnog pristupa

Vlada Republike Hrvatske donijela je Plan razvoja širokopojasnog pristupa 2021. – 2027. u ožujku 2021. Plan je odgovor na ciljeve Europskog gigabitnog društva za 2025., djelomično na digitalne ciljeve za 2030. i Akcijski plan 5G za Europu. Hrvatskim planom želi se svim kućanstvima osigurati povezanost sa brzinama preuzimanja od najmanje 100 Mbps, dok državnim uredima i javnim zgradama kao što su škole i zdravstvene ustanove osiguravaju simetrične veze od najmanje 1 Gbps. Također traži 5G mreže u svim glavnim gradovima i mjestima te duž glavnih autocesta.

Glavne mjere razvoja širokopojasnog pristupa

Mapiranje širokopojasnog pristupa: HAKOM je razvio i ažurira središnji alat za mapiranje, Interaktivni GIS portal, koji pruža informacije o raspoloživosti širokopojasnog pristupa, objedinjenom planu operatora pokretnih komunikacija te o objavama namjera postavljanja i brzinama širokopojasne mreže.

Nacionalni širokopojasni financijski instrumenti

Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) jest nacionalna (krovna) državna potpora za širokopojasni pristup. Osim općih pravila o državnoj potpori, ONP sadržava i smjernice za lokalne uprave u pogledu provedbe pojedinačnih projekata u okviru ONP-a. Ukupna procijenjena (maksimalna) financijska sredstva na nacionalnoj razini za okvirni program iznose 257,9 milijuna eura, od čega će se 123,1 milijuna eura financirati iz EFRR-a, a preostali iznos od 134,8 milijuna eura pokrit će se kreditom EIB-a. Oba izvora financiranja (EFRR i kredit EIB-a) predstavljaju bespovratna sredstva za javna tijela na lokalnoj i regionalnoj razini (gradove, općine i županije). Očekuje se da će doprinos privatnih fondova u sufinanciranju širokopojasnih pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) tijekom provedbe Programa iznositi 120 milijuna eura. Prosječni godišnji proračun Programa u razdoblju od 2016. do 2023. iznosi 31,5 milijuna eura. Utvrđeno je da je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) nositelj ONP-a.

Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture (NP-BBI) obuhvaća mjere državne potpore za agregacijski segment mreže nove generacije (NGN) u bijelim područjima, a usmjeren je na razvoj nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture nove generacije (NGN) kao segmenta mreže koji međusobno povezuje pristupne mreže sljedeće generacije (NGA) s osnovnim nacionalnim mrežama. Program podržava Europska komisija, a provest će se s pomoću modela javnih ulaganja. Pasivna infrastruktura vlakana bit će osmišljena i izgrađena te će ostati u trajnom javnom vlasništvu. Nakon izgradnje infrastrukture ponudit će ju se operatorima na tržištu pod jednakim uvjetima. Na temelju rezultata javnog savjetovanja Programom se namjerava obuhvatiti najmanje 540 naselja, koja su inicijalno označena kao prioritetna i utvrđena kao ciljana naselja (najmanje 25 % stanovništva), a koja se nalaze u prigradskim i ruralnim područjima Republike Hrvatske. Ukupni procijenjeni (maksimalni) proračun mjere iznosi 101,4 milijuna eura, od čega će 86,2 milijuna eura (85 %) financirati EFRR, a preostalih 15,2 milijuna eura (15 %) financirat će nacionalni fondovi. Godišnji proračun potpore iznosi 14,5 milijuna eura za razdoblje od 2017. do 2023. godine.

Unutar novog Sporazuma o partnerstvu i novog Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ predlažu se dvije aktivnosti za razdoblje 2021.-2027.

  • Shema širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije: Izgradnja sljedeće generacije širokopojasne „backhaul” infrastrukture, zajedno s vezama do krajnjih korisnika, podržavat će pristupne brzine od 100 megabita u sekundi (Mbps). Shema obuhvaća 540 prioritetnih naselja od kojih svako ima više od 1.000 stanovnika, plus oko 5.800 manjih naselja. Sva mjesta obuhvaćena ulaganjem su demografski, socijalno i ekonomski ispod državnog prosjeka. Ugradit će se oko 5.650 km vlakana. Gdje je moguće, koristit će se postojeći kanali, iako se procjenjuje da će novi kanali biti potrebni za približno 45% (oko 2.450 km) raspoređenog vlakna. Shema je podijeljena u dvije cjeline: jedna pokriva izgradnju mrežne backhaul infrastrukture sljedeće generacije; drugi pokriva povezivanje javnih uprava na optičku infrastrukturu. Ukupna investicija za shemu iznosi 129,1 milijun eura, a Europski fond za regionalni razvoj doprinosi 86,2 milijuna eura kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija” za programsko razdoblje 2014.-2020. Investicija spada u prioritet “Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija”. Hrvatska daje 42,5 milijuna eura.
  • Ulaganja u razvoj mreža vrlo visokog kapaciteta u NGA bijelim i sivim NGA područjima do krajnjih korisnika u skladu s Programom podrške digitalnoj povezanosti, uz doprinos Hrvatske od 57,5 ​​milijuna eura.

Hrvatski plan oporavka i otpornosti uključuje mjere povezivanja za jačanje povezanosti kao kamen temeljac digitalne tranzicije društva i gospodarstva. U vrijednosti od oko 106 milijuna eura, cilj im je pružiti VHCN usluge povezivanja u skladu s ciljevima EU Gigabit Society za 2025.:

  • usluge od 100 Mbps za 100.000 hrvatskih kućanstava (700.000 stanovnika) u 20 projekata u isto toliko jedinica lokalne samouprave, kako bi se prevladala barijera povezivanja rada na daljinu i učenja na daljinu, posebno u ruralnim područjima i među ranjivim skupinama kao što su studenti iz obitelji u nepovoljnom položaju ili osobe s invaliditetom,
  • 1 Gbit usluge za sve glavne socio-ekonomske pokretače kao što su škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna čvorišta, bolnice, tijela javne uprave i poduzeća.

Ostala ulaganja RRF-a od oko 20 milijuna EUR ciljat će na: (i) izgradnju pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje pristupa VHCN i 5G uslugama u ruralnim i rijetko naseljenim područjima gdje ne postoje tržišni uvjeti za privlačenje privatnih ulaganja”; i (ii) pokrivenost 5G u urbanim područjima i glavnim zemaljskim prometnim rutama (5G koridori). Oko 55% kućanstava obuhvaćenih ovim mjerama je u ruralnim područjima, 26% u prigradskim, a samo 19% u urbanim područjima. Oko 400.000 eura bit će uloženo u reformske aktivnosti na smanjenju barijera i smjernica za građenje i izdavanje dozvola te usklađivanje postupaka.

U svom planu za implementaciju Connectivity Toolboxa, Hrvatska je najavila planove za rješavanje glavnih prepreka učinkovitoj implementaciji VHCN-a, kao što su ograničenja planiranja, brži postupci u pogledu prava prolaza i potreba za uspostavom tijela za koordinaciju za rukovanje dozvolama i izradu smjernica za primjena naknada.

Podaci o razvoju širokopojasnog pristupa i tehnologija u Republici Hrvatskoj

Najnovije podatke o širokopojasnoj pokrivenosti, pretplatama i priključcima, pokrivenosti različitih širokopojasnih tehnologija i troškovima potražite u izvješćima o praćenju napretka i izvješćima po državama članicama Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI).

Dodjele spektara za bežični širokopojasni pristup

Za detalje o usklađenim zadacima spektra obratite se Evropskoj opservatoriji 5G.

Nacionalne publikacije i tiskovine

Na engleskom:

Na hrvatskom:

Podaci za kontakt

BCO Hrvatska (nacionalni ured za širokopojasne kompetencije): HAKOM – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Odjel za razvojne programe

Adresa: Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10110 Zagreb, Hrvatska
Kontakt putem e-adrese
Telefon: +385 1 7007371
Web-mjesto

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Adresa: Prisavlje 14, 10000 Zagreb, Hrvatska
Kontakt putem e-adrese1 ili e-adrese2
Telefon: +385 1 6169 -060 / -110
Web-mjesto

Aktualno

Connecting Europe Facility (CEF) Digital info session: Backbone Connectivity for Digital Global Gateways

This is an online informative event dedicated to the Connecting Europe Facility (CEF) Digital programme's call for proposals for ‘Backbone Connectivity for Digital Global Gateways’.

Related Content

Big Picture

Broadband in EU countries

Find current information on broadband development in each country, as well as national strategies and policies for developing broadband.