Širokopojasni pristup u Hrvatskoj

Sažetak razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj

Nacionalnim planom za razvoj širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021.–2027. nastoji se osigurati brzina preuzimanja od najmanje 100 Mbps za sva kućanstva s mogućnošću nadogradnje na 1 Gbps i 1 Gbps za državne urede i javne zgrade kao što su škole i zdravstvene ustanove. 5G mreže će pokriti sve glavne gradove i mjesta i glavne autoceste.

Nacionalna strategija i politika širokopojasnog pristupa

Odgovorna tijela

• Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture središnjejetijelo državne uprave sa stručnim znanjem i odgovornošću za upravne poslove u području elektroničkih komunikacija, uključujući politiku i strategiju širokopojasnog pristupa. Preko Uprave za zračni promet, elektroničke komunikacije i poštanske usluge zadužena je za pripremu prijedloga strategija, studija, smjernica, programa i planova provedbe. Njome se utvrđuju opća načela i ciljevi politike razvoja elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, uključujući širokopojasnu infrastrukturu.
• Ministarstvo regionalnoga razvoja ifondova Europske unije upravlja dvama nacionalnim programima NGN-akoje financira EU, Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa i Nacionalnim programom za razvoj agregacijske infrastrukture širokopojasnog pristupa.
• Hrvatska regulatorna agencija za mrežnedjelatnosti (HAKOM)osigurava tržišno natjecanje, stabilan rast i okruženje za inovacije na tržištu elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga.

Glavni ciljevi razvoja širokopojasne mreže

Vlada Republike Hrvatske donijela je u ožujku 2021. Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. Plan je odgovor na ciljeve europskog gigabitnog društva do 2025., djelomično na digitalne ciljeve do 2030. i Akcijski plan 5G za Europu. Hrvatskim planom nastoji se svim kućanstvima osigurati povezivost s brzinama preuzimanja od najmanje 100 Mbps, a državnim uredima i javnim zgradama kao što su škole i zdravstvene ustanove osigurati simetrične veze od najmanje 1 Gbps. Također traži 5G mreže u svim većim gradovima i na glavnim autocestama.

Strategija Digitalna Hrvatska do 2032., višesektorski akt o strateškom planiranju, odobrena je 2022. i u njoj su utvrđeni sljedeći glavni strateški ciljevi: 

• razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo
• digitalizirana javna uprava
• razvijene, dostupne i prihvaćene mreže vrlo velikog kapaciteta
• razvijene digitalne kompetencije za rad i život u digitalnom dobu

Glavne mjere i financijski instrumenti za razvoj širokopojasnog pristupa

Za mapiranje širokopojasnog pristupa HAKOM je razvio i ažurira središnji alat za mapiranje pod nazivom Interaktivni GIS portal, koji pruža informacije o dostupnosti širokopojasnog pristupa, konsolidirani plan infrastrukture mobilnih komunikacija te publikacije o namjerama uvođenja i brzinama pojasne širine.

Nacionalni okvirni program za razvoj širokopojasne posredničke infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) nacionalni je (krovni) program državnih potpora za širokopojasni pristup. Osim općih pravila o državnim potporama, ONP donosi i smjernice za lokalne općine za provedbu pojedinih projekata unutar ONP-a. Ukupno procijenjeno (maksimalno) financiranje okvirnog programa na nacionalnoj razini iznosi 257,9 milijuna EUR, od čega će se 123,1 milijun EUR financirati iz EFRR-a, a preostalih 134,8 milijuna EUR pokrit će se zajmom EIB-a. Oba izvora financiranja (EFRR i zajam EIB-a) predstavljaju bespovratna sredstva za javna tijela na lokalnoj i regionalnoj razini (gradovi, općine i županije). Očekuje se da će doprinos privatnih sredstava u sufinanciranju NGA širokopojasnih mreža tijekom provedbe Programa iznositi 120 milijuna EUR. Prosječni godišnji proračun Programa za razdoblje 2016. – 2023. iznosi 31,5 milijuna EUR. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)određena je kao nositelj ONP-a.

Nacionalni program za širokopojasnu posredničku infrastrukturu (NP-BBI) obuhvaća mjere državne potpore za posrednički dio mreže NGN u bijelim područjima i usmjeren je na razvoj nacionalne širokopojasne posredničke mreže NGN kao segmenta mreže koji povezuje NGA mreže i nacionalne osnovne mreže. Program je podržala Europska komisija, a provodit će se u okviru modela javnih ulaganja. Pasivna svjetlovodna infrastruktura bit će projektirana i izgrađena te zadržana u trajnom javnom vlasništvu. Nakon izgradnje infrastrukture, ona će biti ponuđena operaterima na tržištu pod jednakim uvjetima. Na temelju rezultata javnih savjetovanja Programom se nastoji obuhvatiti najmanje 540 naselja koja su prvotno određena kao prioritetna i ciljana naselja (najmanje 25 % stanovništva) u prigradskim i ruralnim područjima Hrvatske. Ukupni procijenjeni (maksimalni) proračun mjere iznosi 101,4 milijuna EUR, od čega će se 86,2 milijuna EUR (85 %) financirati iz EFRR-a, a preostalih 15,2 milijuna EUR (15 %) iz nacionalnih fondova. Godišnji proračun programa iznosi 14,5 milijuna EUR za razdoblje 2017.–2023.

U okviru novog sporazuma o partnerstvu i novog operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” predlažu se dvije aktivnosti za razdoblje 2021. 2027.:

• Program širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije: izgradnja sljedeće generacije širokopojasne posredničke infrastrukture, zajedno s vezama s krajnjim korisnicima, koja će podržavati brzine pristupa od 100 megabita u sekundi (Mbps). Program obuhvaća 540 prioritetnih naselja, od kojih svako ima više od 1.000 stanovnika, te oko 5.800 manjih naselja. Sva mjesta obuhvaćena ulaganjem demografski su, socijalno i gospodarski ispod nacionalnog prosjeka. Ugradit će se oko 5.650 km svjetlovoda. Ako je moguće, upotrebljavat će se postojeći kanali, iako se procjenjuje da će novi kanali biti potrebni za približno 45 % (oko 2,450 km) postavljenog vlakna. Program je podijeljen u dvije cjeline: jedna obuhvaća izgradnju posredničke infrastrukture mreže sljedeće generacije; drugi obuhvaća povezivanje javnih uprava sa svjetlovodnom infrastrukturom. Ukupna ulaganja za program iznose 129,1 milijun EUR, a doprinos Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 86,2 milijuna EUR u okviru operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” za programsko razdoblje 2014.–2020. Ulaganje je obuhvaćeno prioritetom „Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija”. Hrvatska pridonosi s 42,5 milijuna EUR.
• Ulaganja u uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta u NGA bijelim i sivim NGA područjima za krajnje korisnike u skladu s Programom potpore digitalnoj povezivosti, uz doprinos Hrvatske u iznosu od 57,5 milijuna EUR.

Hrvatski plan za oporavak i otpornost uključuje mjere povezivosti za jačanje povezivosti kao temelja digitalne tranzicije društva i gospodarstva. Njihov je cilj osigurati usluge povezivosti mreža vrlo velikog kapaciteta u vrijednosti od oko 106 milijuna EUR u skladu s ciljevima gigabitnog društva EU-a do 2025.:

• usluge brzine od 100 Mbps za 100 000 hrvatskih kućanstava (700 000 stanovnika) u 20 projekata u jednakom broju jedinica lokalne uprave, posebno kako bi se prevladala prepreka povezivosti za rad na daljinu i učenje na daljinu, posebno u ruralnim područjima i među ranjivim skupinama kao što su učenici iz obitelji u nepovoljnom položaju ili osobe s invaliditetom
• 1 Gbit usluge za sve glavne socioekonomske pokretače kao što su škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna čvorišta, bolnice, tijela javne uprave i poduzeća.

Ostala ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od oko 20 milijuna EUR bit će usmjerena na: i. izgradnja pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje pristupa mrežama vrlo velikog kapaciteta i 5G uslugama u ruralnim i rijetko naseljenim područjima u kojima ne postoje tržišni uvjeti za privlačenje privatnih ulaganja”; i ii. pokrivenost 5G mrežom u urbanim područjima i na glavnim kopnenim prometnim pravcima (5G koridori). Oko 55 % kućanstava obuhvaćenih tim mjerama nalazi se u ruralnim područjima, 26 % u prigradskim područjima, a samo 19 % u urbanim područjima. Oko 400 000 EUR uložit će se u reformske aktivnosti za smanjenje prepreka te smjernice za izgradnju i izdavanje dozvola, kao i u postupke usklađivanja.

U svojem planu za provedbu paketa instrumenata za povezivost Hrvatska je najavila planove za uklanjanje glavnih prepreka učinkovitom postavljanju mreža vrlo velikog kapaciteta, kao što su ograničenja planiranja, brži postupci za dodjelu prava puta i potreba za osnivanjem koordinacijskog tijela za postupanje s dozvolama i sastavljanjem smjernica za primjenu naknada.

Podaci o razvoju i tehnologijama širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj

Najnovije podatke o širokopojasnoj pokrivenosti, pretplatama i penetracijama te pokrivenosti različitim širokopojasnim tehnologijama potražite u izvješćima po zemljama u okviru indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI).

Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup

Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra dostupne su u izvješću Europskog opservatorija za 5G.

Publikacije i dokumenti za medije na nacionalnoj razini i razini EU-a

engleski

• Program ulaganja: Izgradnja nacionalne širokopojasne posredničke infrastrukture mreže sljedeće generacije i povezivanje ciljanih krajnjih korisnika u okviru skupine tijela javne uprave s pristupnom širokopojasnom infrastrukturom sljedeće generacije
• Priručnik za ulaganje u širokopojasni pristup
• Cijene mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi 2022.
• Studija o nacionalnim planovima za razvoj širokopojasnog pristupa u 27 država članica EU-a
• Izvješća i analize o širokopojasnoj povezivosti

hrvatski

• Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine
• Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa (ONP)

Podaci za kontakt

Ured BCO Hrvatska (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Odjel za razvojne programe (HAKOM, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti)

Adresa: Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10110 Zagreb, Hrvatska
Kontakt putem e-maila
Telefon: +385 1 700 7399
Web-mjesto

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Adresa: Prisavlje 14, 10000 Zagreb, Hrvatska
Kontakt putem e-maila1 ili e-maila2
Telefon: +385 1 6169 – 060 / – 110
Web-mjesto