Akt o podacima

Pozadina i glavne značajke

Uredba o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu, poznata i kao Akt o podacima, stupilaje na snagu 11. siječnja 2024. Akt je ključni stupeuropske strategije za podatke i znatno će doprinijeticilju digitalnogdesetljećada se unaprijedi digitalna transformacija. Za detaljnije objašnjenje vidjetiAkt opodacima.

Novim mjerama dopunjuje se Akt o upravljanju podacima,koji je bio prvi rezultat europske strategije za podatke i koji se počeo primjenjivati u rujnu 2023. Iako se Aktom o upravljanju podacima uređuju postupci i strukture kojima se olakšava dobrovoljna razmjena podataka, u Aktu o podacima pojašnjava se tko može stvarati vrijednost na temelju podataka i pod kojim uvjetima. Ta će dva akta zajedno olakšati pouzdan i siguran pristup podacima, potičući njihovu uporabu u ključnim gospodarskim sektorima i područjima od javnog interesa. Pridonijet će i uspostavi jedinstvenog tržišta EU-a za podatke, što će u konačnici koristiti i europskom gospodarstvu i društvu u cjelini.

Aktom o podacimaomogućit će se pravedna raspodjela vrijednosti podatakautvrđivanjem jasnih i pravednih pravila za pristup podacima i njihovu upotrebu u europskom podatkovnom gospodarstvu, što je nužnost pojačana sve većom raširenošću interneta stvari. Zahvaljujući toj uredbi povezani proizvodi morat će biti dizajnirani i proizvedeni tako da se korisnicima (poduzećimaili potrošačima) omogući jednostavan i siguran pristup generiranim podacima, njihova upotreba i razmjena.

Akt opodacima međusektorski je zakonodavni akt (tj. njime se utvrđuju načela i smjernice koji se primjenjuju na sve sektore). Njome se ne mijenjaju postojeće obveze pristupa podacima, no svako buduće zakonodavstvo trebalo bi biti usklađeno s njezinim načelima. 

Koje su nove mjere?

Aktom o podacima više podataka stavlja se na raspolaganje poduzećima, građanima i javnim upravama nizom mjera kao što su:

• Povećanje pravne sigurnosti za poduzeća i potrošače koji se bave generiranjem podataka, posebno u okviru interneta stvari, utvrđivanjem jasnih pravila o dopuštenoj uporabi podataka i povezanim uvjetima, uz istodobno održavanje centimetarakako bi vlasnici podataka mogli nastaviti ulagati u generiranjevisokokvalitetnih podataka. Novim pravilima nastoji se olakšati neometan prijenos vrijednih podataka između vlasnika podataka i korisnika podataka uz istodobno očuvanje njihove povjerljivosti. Time će se potaknuti veći broj aktera, bez obzira na njihovu veličinu, da sudjeluju u podatkovnom gospodarstvu. Komisija će izraditi i ogledne ugovorne klauzule kako bi sudionicima na tržištu pomogla u izradi pravednih ugovora o razmjeni podataka i pregovaranju o njima.
• Ublažavanje zlouporabe ugovornih neravnoteža koje ometaju pravednu razmjenu podataka. To podrazumijeva zaštitu poduzeća od nepravednih ugovornih uvjeta koje je nametnula strana koja ima znatno snažniji položaj na tržištu.
• Pravila kojima se tijelima javnog sektora omogućuje pristup podacima u posjedu privatnog sektora i njihova uporaba u posebne svrhe od javnog interesa. Na primjer, tijela javnog sektora moći će zatražiti potrebne podatke kako bi im pomogla da brzo i sigurno odgovore na izvanredno stanje, uz minimalno opterećenje za poduzeća.
• Nova pravila kojima se utvrđuje okvir za učinkovito mijenjanje pružatelja usluga obrade podataka među korisnicima kako bi se oslobodilo tržište EU-a u oblaku. Time će se pridonijeti i općem okviru za učinkovitu interoperabilnost podataka.
• preispitivanje određenih aspekataDirektive obazama podataka, s posebnim naglaskom na razjašnjavanju uloge prava suigenerisna baze podataka. To se pravo odnosi na zaštitu sadržaja određenih baza podataka i proširuje njegovu primjenu na baze podataka koje proizlaze iz podataka generiranih ili stečenih putem uređaja interneta stvari (IoT). Time će se osigurati da je ravnoteža između interesa vlasnika podataka i korisnika u skladu sa širim ciljevima podatkovne politike EU-a. 

Kako to funkcionira u praksi?

Akt opodacima snažan je pokretač inovacija i novih radnih mjesta. Time će se EU-u omogućiti da bude predvodnik u najnovijem valu napretka temeljenog na podacima. U nastavku su navedeni neki primjeri učinka novih pravila na pristup podacima koje generiraju uređaji interneta stvari i njihovu uporabu.

• Prilikom kupnje "tradicionalnog" proizvoda dobivate sve njegove komponente i pribor. Međutim, u slučaju povezanih uređaja (posebno u okviru interneta stvari)tijekom uobičajene uporabe generiraju se novi podaci. To pridonosi proizvodu, postajući jedna od njegovih bitnih komponenti. Aktom o podacima pojedincima i poduzećima daje se pravo na pristup podacima nastalima upotrebom pametnih predmeta, strojeva i uređaja.
• Korisnici povezanih proizvoda mogu odlučiti podijeliti te podatke s trećim stranama. Time će se pružateljima poslijeprodajnih usluga (npr. usluga popravka) omogućiti da poboljšaju i inoviraju svoje usluge, čime će se potaknuti pošteno tržišno natjecanje sa sličnim uslugama koje pružaju proizvođači. Stoga će korisnici povezanih proizvoda, uključujući potrošače, poljoprivrednike, zračne prijevoznike, građevinska poduzeća ili vlasnike zgrada, imati mogućnost odabrati troškovno učinkovitije pružatelje usluga popravka i održavanja (ili sami obavljati te zadaće), što će dovesti do potencijalno nižih cijena na tržištu. Time bi se mogao produljiti i životni vijek povezanih proizvoda, čime bi se doprinijelociljevima zelenog plana.
• Dostupnost podataka koji se odnose na učinkovitost industrijske opreme otvara mogućnosti za povećanje učinkovitosti. Industrije kao što su proizvodnja, poljoprivreda i građevinarstvo mogu optimizirati operativne cikluse, proizvodne linije i upravljanje lancem opskrbe, koristeći tehnologije strojnog učenja.
• U preciznojpoljoprivrediprimjena analitike interneta stvari na podatke iz međusobno povezane opreme omogućuje poljoprivrednicima da analiziraju informacije u stvarnom vremenu, uključujući vremenske uvjete, temperaturu, razine vlage, tržišne cijene i GPS signale. Ova analiza pruža vrijedne uvide za optimizaciju i povećanje prinosa usjeva. Poboljšanim razumijevanjem podataka u stvarnom vremenu podupire se učinkovitije planiranje poljoprivrednih gospodarstava, čime se poljoprivrednicima pomaže u donošenju utemeljenih odluka o dodjeli resursa.

Početak primjene

Akt o podacima stupio je na snagu 11. siječnja 2024., a počet će se primjenjivati u rujnu 2025.

Otvoreno savjetovanje

Otvoreno javno savjetovanje o Aktu o podacima trajalo je od 3. lipnja do 3. rujna 2021. U sažetom izvješću analizirani su doprinosi i predstavljena su stajališta dionika koja su pridonijela oblikovanju prijedloga, s naglaskom na kvantitativnim aspektima.

Dionici su od 14. ožujka do 11. svibnja 2022. mogli dobiti povratne informacije oprijedlogu akta o podacima. Te su povratne informacije predstavljene Europskom parlamentu i Vijeću i uključene u zakonodavnu raspravu.