Zakon o podacima

Pozadina i istaknuta obilježja

Uredba o usklađenim pravilima o pravednom pristupu podacima i njihovoj uporabi, poznata i kao Akt o podacima, stupila je na snagu 11. siječnja 2024. Akt je ključni stup europske podatkovne strategije i znatno će doprinijeticilju digitalnogdesetljećaunaprjeđenja digitalne transformacije. Za detaljnije objašnjenje vidjetiObjašnjenje Akta opodacima.

Novim se mjerama dopunjujeAkt oupravljanju podacima, koji je bio prvi rezultat u okviru europske strategije za podatke, a počeo se primjenjivati u rujnu 2023. Dok se Aktom o upravljanju podacima uređuju postupci i strukture kojima se olakšava dobrovoljna razmjena podataka, Aktom o podacima pojašnjava se tko može stvoriti vrijednost iz podataka i pod kojim uvjetima. Ta će dva akta zajedno olakšati pouzdan i siguran pristup podacima, potičući njihovu uporabu u ključnim gospodarskim sektorima i područjima od javnog interesa. Pridonijet će i uspostavi jedinstvenog tržišta EU-a za podatke, što će u konačnici koristiti i europskom gospodarstvu i društvu u cjelini.

Aktom o podacimaomogućit će se pravedna raspodjela vrijednosti podataka uspostavom jasnih i pravednih pravila za pristup podacima i njihovu upotrebu u europskom podatkovnom gospodarstvu, što je nužno pojačano sve većom raširenošćuinterneta stvari.  Zahvaljujući toj uredbi, povezani proizvodi morat će biti dizajnirani i proizvedeni na način koji korisnicima (poduzećima ili potrošačima) omogućuje jednostavan i siguran pristup generiranim podacima, njihovu upotrebu i dijeljenje.

Akto podacima međusektorski je zakonodavni akt (tj. njime se utvrđuju načela i smjernice koji se primjenjuju na sve sektore). Njime se ne mijenjaju postojeće obveze u pogledu pristupa podacima, no svako buduće zakonodavstvo trebalo bi biti usklađeno s njezinim načelima.

Koje su nove mjere?

Aktom o podacima osigurava se veća dostupnost podataka u korist poduzeća, građana i javnih uprava nizom mjera kao što su:

• Povećanje pravne sigurnosti za poduzeća i potrošače koji se bave generiranjem podataka, posebno unutar okvira interneta stvari, utvrđivanjem jasnih pravila o dopuštenoj uporabi podataka i povezanim uvjetima, uz istodobno održavanje centivaza vlasnike podataka da nastave ulagati u visokokvalitetno generiranje podataka. Novim se pravilima nastoji olakšati neometan prijenos vrijednih podataka između vlasnika podataka i korisnika podataka uz istodobno očuvanje njihove povjerljivosti. Time će se potaknuti više dionika, bez obzira na njihovu veličinu, na sudjelovanje u podatkovnom gospodarstvu. Komisija će razviti i modele ugovornih klauzula kako bi pomogla sudionicima na tržištu da sastave i pregovaraju o pravednim ugovorima o razmjeni podataka.
• Ublažavanje zlouporabe ugovornih neravnoteža koje ometaju pravednu razmjenu podataka. To podrazumijeva zaštitu poduzeća od nepravednih ugovornih uvjeta koje je nametnula stranka koja ima znatno jači položaj na tržištu.
• Pravila kojima se tijelima javnog sektora omogućuje pristup podacima u posjedu privatnog sektora i njihova upotreba u posebne svrhe od javnog interesa. Na primjer, tijela javnog sektora moći će zatražiti podatke potrebne za brz i siguran odgovor na izvanredno stanje, uz minimalno opterećenje za poduzeća.
• Nova pravila kojima se utvrđuje okvir za učinkovito prebacivanje između različitih pružatelja usluga obrade podataka između različitih pružatelja usluga obrade podataka kako bi se oslobodilo tržište računalstva u oblaku u EU-u. Time će se pridonijeti i općem okviru za učinkovitu interoperabilnost podataka.
• Preispitivanje određenih aspekataDirektive o bazamapodataka, s posebnim naglaskom na razjašnjavanju uloge prava na bazu podatakasui generis. Ovo pravo odnosi se na zaštitu sadržaja određenih baza podataka i proširuje njegovu primjenu na baze podataka dobivenih iz podataka generiranih ili stečenih putem uređaja interneta stvari (IoT). Time će se osigurati da ravnoteža između interesa vlasnika podataka i korisnika bude u skladu sa širim ciljevima podatkovne politike EU-a.

Kako to funkcionira u praksi?

Zakon o podacima snažan je pokretač inovacija i novih radnih mjesta. Time će se EU-u omogućiti da se pobrine za to da bude predvodnik u najnovijem valu napretka koji se temelji na podacima. U nastavku su neki primjeri učinka novih pravila na pristup podacima koje generiraju uređaji na internetu stvari i njihovu upotrebu.

• Prilikom kupnje „tradicionalnog” proizvoda dobivate sve njegove komponente i pribor. Međutim, u slučaju povezanih uređaja (posebno u okviru interneta stvari (IoT))novi se podaci generiraju tijekom normalne uporabe. To dodaje proizvodu, postajući jedan od njegovih bitnih komponenti. Zakon o podacima daje pojedincima i poduzećima pravo na pristup podacima proizvedenim korištenjem pametnih objekata, strojeva i uređaja.
• Korisnici povezanih proizvoda mogu odlučiti podijeliti te podatke s trećim stranama. To će pružateljima usluga nakon stavljanja na tržište (npr. popravak) omogućiti da poboljšaju i inoviraju svoje usluge, potičući pošteno tržišno natjecanje sa sličnim uslugama koje pružaju proizvođači. Stoga će korisnici povezanih proizvoda, uključujući potrošače, poljoprivrednike, zračne prijevoznike, građevinska poduzeća ili vlasnike zgrada, imati mogućnost odabrati troškovno učinkovitije pružatelje usluga popravka i održavanja (ili sami obavljati te zadatke), što će dovesti do potencijalno nižih cijena na tržištu. Time bi se mogao produljiti i vijek trajanja povezanih proizvoda, čime bi se doprinijelociljevima zelenog plana.
• Dostupnost podataka koji se odnose na učinkovitost industrijske opreme otvara mogućnosti za povećanje učinkovitosti. Industrije kao što su proizvodnja, poljoprivreda i građevinarstvo mogu optimizirati operativne cikluse, proizvodne linije i upravljanje lancem opskrbe, koristeći tehnologije strojnog učenja.
• U preciznoj poljoprivredi, primjena analitike interneta stvari na podatke iz međusobno povezane opreme poljoprivrednicima omogućuje analizu informacija u stvarnom vremenu, uključujući vremenske uvjete, temperaturu, razinu vlage, tržišne cijene i GPS signale. Ova analiza pruža vrijedne uvide u optimizaciju i povećanje prinosa usjeva. Boljim razumijevanjem podataka u stvarnom vremenu podupire se učinkovitije planiranje poljoprivrednih gospodarstava, čime se poljoprivrednicima pomaže u donošenju informiranih odluka o dodjeli sredstava.

Početak primjene

Akt o podacima stupio je na snagu 11. siječnja 2024., a počet će se primjenjivati u rujnu 2025.

Otvoreno savjetovanje

Otvoreno javno savjetovanje o Aktu o podacima trajalo je od 3. lipnja do 3. rujna 2021. U sažetom izvješću analizirani su doprinosi i iznesena su stajališta dionika koja su pomogla u oblikovanju prijedloga, s naglaskom na kvantitativne aspekte.

Prijedlog akta o podacima bio je otvoren za povratne informacije dionika od 14. ožujka do 11. svibnja 2022. Te su povratne informacije predstavljene Europskom parlamentu i Vijeću te su uzete u obzir u zakonodavnoj raspravi.