Ako imate pitanje koje ovdje nije pokriveno, možete nas kontaktirati i pokušat ćemo vam se javiti što je prije moguće.
Zakon o digitalnim uslugama
Akto digitalnim uslugama novi je skup pravila na razini EU-a za digitalne usluge koje djeluju kao posrednici za potrošače te robu, usluge i sadržaj. U kontekstu Akta o digitalnim uslugama digitalne usluge odnose se na posredničke usluge kao što su pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju, internetska tržišta i mreže društvenih medija.
Cilj Akta o digitalnim uslugama je stvaranje sigurnijeg i pravednijeg internetskog svijeta. Njime će se uvesti pravila kojima se jednako štite svi korisnici u EU-u, kako u pogledu nezakonite robe, sadržaja ili usluga tako i u pogledu njihovih temeljnih prava.
Na primjer, njime se osigurava:
- jednostavan način prijavljivanja nezakonitog sadržaja, robe ili usluga;
- snažnija zaštita osoba pogođenih uznemiravanjem na internetu i zlostavljanjem;
- transparentnost u pogledu oglašavanja;
- zabrane određenih vrsta ciljanog oglašavanja, kao što su one koje upotrebljavaju osjetljive podatke ili podatke maloljetnika;
- jednostavni, besplatni mehanizmi za podnošenje pritužbi za slučaj da internetska platforma ukloni naš sadržaj;
- pojednostavljene odredbe i uvjeti.
Akto digitalnim uslugama (DSA) objavljen je na internetskim stranicama EUR-Lexa. Možete ga pročitati na bilo kojem službenom jeziku EU-a.
Aktom o digitalnim uslugama (DSA) ne zamjenjuje se Direktiva o elektroničkoj trgovini.
Međutim, kako bi se postigla veća usklađenost, Aktom o digitalnim uslugama obuhvaćena su postojeća pravila o izuzeću od odgovornosti iz Direktive o elektroničkoj trgovini kojima se osigurava da posredničke usluge mogu nastaviti napredovati na jedinstvenom tržištu.
Cilj je Akta o digitalnim uslugama dopuniti pravila Opće uredbe o zaštiti podataka kako bi se osigurala najviša razina zaštite podataka.
Na primjer, kad je riječ o obradi osobnih podataka u svrhe oglašavanja, pružatelji usluga platforme istodobno su obuhvaćeni područjem primjene Akta o digitalnim uslugama i Opće uredbe o zaštiti podataka.
Osim uvjeta za obradu osobnih podataka iz Opće uredbe o zaštiti podataka, Aktom o digitalnim uslugama zabranjuje se da pružatelji internetskih platformi ciljaju oglase upotrebom korisničkog profila koji se temelji na posebnim kategorijama podataka navedenima u članku 9. stavku 1. Opće uredbe o zaštiti podataka, kao što su seksualna orijentacija, etnička pripadnost ili vjerska uvjerenja.
Osim toga, zabranjena je svaka upotreba izrade profila za prikazivanje ciljanih oglasa ako su pružatelji s razumnom sigurnošću svjesni da je korisnik maloljetan.
Zbog nekoordiniranih regulatornih napora na nacionalnoj razini regulatorna pitanja obuhvaćena Aktom o digitalnim uslugama podliježu višestrukim različitim pravilima u različitim državama članicama, što dovodi do nejasnoća među poduzećima i građanima. Aktom o digitalnim uslugama nastoji se pojednostavniti zakonodavstvo utvrđivanjem jedinstvenog skupa pravila na razini EU-a i uspostavom mreža za koordinaciju i provedbu u svim državama članicama.
Aktom o digitalnim uslugama obuhvaćeni su internetski posrednici i platforme (na primjer internetska tržišta, društvene mreže, platforme za razmjenu sadržaja, trgovine aplikacijama i internetske platforme za putovanja i smještaj) s ciljem utvrđivanja novog standarda za odgovornost internetskih platformi u pogledu dezinformacija, nezakonitog sadržaja i drugih društvenih rizika. Uključuje opća načela i čvrsta jamstva za slobodu izražavanja i druga temeljna prava.
Akto digitalnim tržištima sadržava pravila kojima se uređuju internetske platforme nadzornika pristupa. Cilj mu je osigurati da se takve platforme ponašaju na pravedan način na internetu. Ta će pravila pomoći u uspostavi jednakih uvjeta za poticanje inovacija, rasta i konkurentnosti na europskom jedinstvenom tržištu i na globalnoj razini.
Akt o digitalnim uslugama primjenjuje se na sve internetske posrednike i platforme u EU-u, primjerice internetska tržišta, društvene mreže, platforme za razmjenu sadržaja, trgovine aplikacijama te internetske platforme za putovanja i smještaj.
Mala i mikropoduzeća izuzeta su od nekih pravila koja bi za njih mogla predstavljati veće opterećenje. Komisija će pažljivo pratiti učinke nove Uredbe na MSP-ove.
Vrlo velike internetske platforme i tražilice (VLOP-ovi i VLOSE-ovi) imaju dodatne obveze.
Vrlo velike internetske platforme i tražilice su one čiji prosječni korisnici dosežu ili premašuju 10 % stanovništva EU-a. To je jednako kao da ima 45 milijuna korisnika ili više.
U nastavku vidjeti popis određenih VLOP-ova i VLOSE-ova koje je Komisija dosad odredila.
VLOP-ovi:
- Alibaba AliExpress
- Amazon trgovina
- Apple AppStore
- Booking.com
- Google Maps
- Google Play
- Google Shopping
- PornHub
- Snapchat
- Stripchat
- TikTok
- Wikipedia
- X (prije poznat kao Twitter)
- XVideos
- YouTube
- Zalando
VLOSE-ovi:
- Bing
- Google pretraživanje
Vrlo velike internetske platforme i tražilice moraju ispuniti niz obveza kao što su:
- provođenje procjena rizika;
- uvođenje mjera za smanjenje rizika;
- pružanje lako čitljivih i višejezičnih verzija njihovih uvjeta poslovanja;
- uspostava mehanizma za odgovor na krizu;
- stvaranje javnog repozitorija za oglase koji se koriste za njihove usluge.
Osim toga, od njih se zahtijeva da provedu te obveze četiri mjeseca nakon njihova imenovanja. To znači da se te obveze već primjenjuju na VLOP-ove i VLOSE-ove imenovane u travnju 2023.
Pročitajte Akt o digitalnim uslugama kako biste saznali više o obvezama
Akto digitalnim uslugama predložen je u prosincu 2020. Politički dogovor postignut je u travnju 2022., a stupio je na snagu u studenome 2022.
Do 17. veljače 2023. platforme i tražilice bile su obvezne objaviti svoje korisničke brojeve. Komisija je 25. travnja 2023. odredila prve vrlo velike internetske platforme i tražilice (VLOP-ovi i VLOSE-ovi), a drugu 20. prosinca.
Platforme određene kao VLOP-ovi ili VLOSE-ovi imaju četiri mjeseca od imenovanja za usklađivanje s pravilima Akta o digitalnim uslugama, što uključuje objavu procjene rizika.
Svi regulirani subjekti morat će se uskladiti s Aktom o digitalnim uslugama do 17. veljače 2024. To je i rok u kojem države članice moraju uspostaviti koordinatore za digitalne usluge.
Korisnici
Aktomo digitalnim uslugama (DSA) uvodi se niz pravila za zaštitu naših temeljnih prava na internetu. Ta prava uključuju slobodu mišljenja, slobodu izražavanja, slobodu informiranja i slobodu mišljenja bez manipulacije.
Aktomo digitalnim uslugama osigurava se sljedeće:
- transparentnost odluka i naloga za uklanjanje sadržaja;
- javno dostupna izvješća o načinu upotrebe automatiziranog moderiranja sadržaja i njegovoj stopi pogreške;
- usklađivanje odgovora na nezakoniti sadržaj na internetu.
- manje tamnih obrazaca na internetu;
- zabranu ciljanog oglašavanja s pomoću osjetljivih podataka ili podataka maloljetnika;
- veća transparentnost korisnika u protoku informacija, kao što su informacije o parametrima sustava za preporučivanje i pristupačnim uvjetima.
Pročitajte više o tome što EU poduzima kako bi zaštitio naša prava na internetu
Mračni obrasci način su dizajniranja internetskih platformi kako bi se korisnike prevarilo da rade stvari koje inače ne bi razmatrali, često, ali ne uvijek uključuju novac.
Na primjer, platforme bi mogle prevariti korisnike da dijele više informacija nego što bi inače pristale. Ili, oni mogu oglašavati jeftiniji, ali nedostupni proizvod, a zatim usmjeriti korisnika na slične proizvode koji koštaju više. Drugi primjeri uključuju varanje korisnika da se pretplate na usluge, skrivanje ili stvaranje obmanjujućih gumba, što otežava odjavu na biltene i još mnogo toga.
Akt o digitalnim uslugama sadržava obvezu koja je izjednačena sa zabranom upotrebe takozvanih tamnih obrazaca na internetskim platformama. U skladu s tom obvezom internetske platforme morat će osmisliti svoje usluge na način kojim se ne zavarava, ne manipulira niti na drugi način bitno narušava ili narušava sposobnost korisnika da donose besplatne i informirane odluke.
Aktom o digitalnim uslugama uvodi se niz obveza za suzbijanje širenja dezinformacija.
Prvo, od VLOP-ova i VLOSE-ova zahtijeva se da provode procjene rizika za različite elemente svojih usluga. Procjene rizika trebale bi uključivati rizike koji proizlaze iz njihova osmišljavanja, funkcioniranja ili upotrebe, kao što su koordinirane kampanje dezinformiranja. U procjeni bi trebalo razmotriti kako se usluge VLOP-a ili vloze upotrebljavaju za širenje ili pojačavanje obmanjujućeg sadržaja. Na temelju procjena rizika internetske platforme obvezne su provoditi mjere za smanjenje rizika.
Drugo, VLOP-ovi i VLOSE-ovi moraju imati mehanizam za odgovor na krizu. To bi trebalo uključivati mjere koje treba poduzeti kada se njihova platforma upotrebljava za brzo širenje dezinformacija.
Treće, Aktom o digitalnim uslugama platforme se potiču na potpisivanje dobrovoljnog kodeksa prakse u području dezinformiranja.
Naposljetku, Aktom o digitalnim uslugama prepoznaje se uloga koju ciljano oglašavanje može imati u širenju dezinformacija. Osim pravila kojima se ograničava ciljano oglašavanje, Aktom o digitalnim uslugama zahtijeva se da VLOP-ovi i VLOSE-ovi održavaju javni repozitorij oglasa. Ti će repozitoriji pomoći istraživačima u proučavanju novih rizika, kao što su kampanje dezinformiranja koje negativno utječu na javno zdravlje, sigurnost, građanski diskurs, političko sudjelovanje ili jednakost.
Pročitajte više o tome što Komisija poduzima u borbi protiv dezinformiranja
U Aktu o digitalnim uslugama od platformi se zahtijeva da imaju jednostavne mehanizme za označivanje nezakonitog sadržaja. Platforme bi trebale pravodobno obrađivati izvješća o nezakonitom sadržaju, pružajući informacije korisniku koji je označio nezakonit sadržaj i korisniku koji je objavio sadržaj o svojoj odluci i svim daljnjim mjerama.
Novim pravilima utvrđuje se okvir na razini EU-a za otkrivanje, označivanje i uklanjanje nezakonitog sadržaja, kao i nove obveze procjene rizika za vrlo velike internetske platforme i tražilice kako bi se utvrdilo kako se nezakoniti sadržaj širi na njihovim uslugama.
Što je nezakonit sadržaj definiran je u drugim zakonima na razini EU-a ili na nacionalnoj razini – primjerice teroristički sadržaj, materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili nezakonit govor mržnje definiran je na razini EU-a. Ako je sadržaj nezakonit samo u određenoj državi članici, u pravilu bi ga trebalo ukloniti samo na državnom području na kojem je nezakonit.
Akt o digitalnim uslugamaobvezuje platforme da imaju kontaktnu točku za korisnike, kao što su adrese e-pošte, instant poruke ili chatbotovi. Internetske platforme morat će osigurati i da je kontakt brz i izravan te da se ne može oslanjati samo na automatizirane alate, čime će se korisnicima olakšati pristup platformama ako žele podnijeti pritužbu. Drugo, internetske platforme moraju osigurati da pritužbe rješava kvalificirano osoblje te da se to pitanje rješava pravodobno i nediskriminirajuće. Internetske platforme također moraju navesti jasne i konkretne razloge za svoje odluke o moderiranju. Treće, ako korisnik odluči da će se odluka preispitati, s time se mora postupati besplatno putem internog sustava za podnošenje pritužbi platforme.
Trenutačno je jedini način rješavanja spora između korisnika i platforme putem suda. Počevši od 17. veljače 2024., nakon potpune primjene Akta o digitalnim uslugama, korisnici će imati pravo na izvansudsko rješavanje sporova. Trošak toga trebao bi biti cjenovno pristupačan i trebao bi snositi platforma koju koriste.
Ako internetske platforme odluče ukloniti dio sadržaja, sada moraju svim zahvaćenim korisnicima pružiti informacije pod nazivom „obrazloženje”, navodeći zašto je taj sadržaj uklonjen ili ograničen.
VLOP-ovi također moraju poslati ta obrazloženja bez osobnih podataka u zajedničku bazu podataka pod nazivom baza podataka o transparentnosti Akta o digitalnim uslugama. Baza podataka o transparentnosti Akta o digitalnim uslugama omogućuje istraživačima da se savjetuju s nepostojećom količinom odluka o moderiranju sadržaja i proučavaju razvoj sistemskih rizika obuhvaćenih Aktom o digitalnim uslugama.
Aktom o digitalnim uslugama (DSA) oglašavanje se čini transparentnijim, čime se osigurava da je oglašavanje jasno označeno i da su dostupne informacije o tome tko stavlja oglas i zašto ga gledate.
Njome se uvodi i potpuna zabrana oglašavanja usmjerenog na upotrebu zaštićenih podataka kao što su seksualna orijentacija, etnička pripadnost ili religija te ciljano oglašavanje usmjereno na maloljetnike.
Iako EU već ima određena pravila za zaštitu djece na internetu, kao što su ona izDirektive oaudiovizualnim medijskim uslugama, Aktom o digitalnim uslugama uvode se posebne obveze za platforme.
Među ostalim obvezama, Aktom o digitalnim uslugama zahtijeva se da posredničke usluge koje maloljetnici prvenstveno usmjeravaju ili ih upotrebljavaju kako bi se osiguralo da maloljetnici lako razumiju njihove uvjete poslovanja.
Nadalje, internetske platforme kojima se koriste maloljetnici trebale bi:
- osmisliti svoje sučelje s najvišom razinom privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika ili sudjelovati u kodeksima ponašanja za zaštitu maloljetnika;
- razmotriti najbolje prakse i dostupne smjernice, kao što je nova europska strategija za bolji internet za djecu (BIK+);
- ne prikazivati oglase maloljetnicima na temelju izrade profila.
Vrlo velike internetske platforme i tražilice (VLOP-ovi i VLOSE-ovi) moraju uložiti dodatne napore kako bi zaštitile maloljetnike.
To uključuje osiguravanje da njihova procjena rizika obuhvaća temeljna prava, uključujući prava djeteta. Trebali bi procijeniti koliko je djeci i adolescentima lako razumjeti kako njihova usluga funkcionira i moguća izloženost sadržaju koji bi mogao naštetiti njihovoj fizičkoj ili mentalnoj dobrobiti ili moralnom razvoju.
Izvršenje
Nadzor nad pravilima dijelit će Komisija, koja je prvenstveno odgovorna za VLOP-ove i VLOSE-ove, i države članice odgovorne za druge platforme i tražilice prema mjestu njihova poslovnog nastana.
Komisija će imati iste nadzorne ovlasti kao i u skladu s postojećim protumonopolskim pravilima, uključujući istražne ovlasti i mogućnost izricanja novčanih kazni u iznosu do 6 % globalnih prihoda.
Države članice morat će do 17. veljače 2024. imenovati nadležna tijela, koja se nazivaju koordinatorima za digitalne usluge, za nadzor usklađenosti usluga s poslovnim nastanom u njihovoj jurisdikciji i sudjelovanje u mehanizmu suradnje EU-a.
Koordinator za digitalne usluge (DSC) tijelo je nadležno za primjenu i provedbu Akta o digitalnim uslugama u svakoj državi članici. Države članice moraju ih imenovati do 17. veljače 2023.
DSC-ovi će zajedno s Komisijom pridonijeti praćenju provedbe Akta o digitalnim uslugama. Imat će ovlasti zatražiti pristup podacima VLOP-ova/VLOSE-a, naložiti inspekcije i izreći novčane kazne u slučaju povrede. Također će biti odgovorni za certificiranje „pouzdanih prijavitelja” i tijela za izvansudsko rješavanje sporova.
Pouzdani prijavitelji imaju posebno stručno znanje i stručnost u svrhu otkrivanja, identificiranja i prijavljivanja nezakonitog sadržaja te su neovisni o internetskim platformama. Internetske platforme moraju osigurati da prijave koje podnose pouzdani prijavitelji imaju prednost i da se pravodobno obrađuju.
U skladu s Aktom o digitalnim uslugama pouzdani označivač status je koji koordinator za digitalne usluge dodjeljuje u državi članici u kojoj podnositelj zahtjeva za pouzdanog prijavitelja ima boravište.
Da bi bio uspješan, podnositelj zahtjeva mora:
- Imaju posebno stručno znanje i stručnost u svrhu otkrivanja, identificiranja i prijavljivanja nezakonitog sadržaja;
- Biti neovisan o bilo kojem pružatelju internetskih platformi;
- Obavljati svoje aktivnosti u svrhu podnošenja prijava nezakonitog sadržaja savjesno, točno i objektivno.
Status „pouzdanog prijavitelja” dodijelit će koordinator za digitalne usluge države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan, pod uvjetom da subjekt koji podnosi zahtjev ispunjava sve uvjete utvrđene u Uredbi.
Koordinatori za digitalne usluge počet će s radom najkasnije 17. veljače 2024. Savjetujemo vam da prije tog datuma pratite razvoj događaja u državi članici u kojoj imate poslovni nastan kako biste pronašli informacije o detaljnom postupku koji će se regulirati na nacionalnoj razini.
Napominjemo da samo subjekti s poslovnim nastanom u EU-u mogu podnijeti zahtjev za status „pouzdanog prijavitelja” na temelju Akta o digitalnim uslugama.
U Aktu o digitalnim uslugama utvrđen je visok standard neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela. Sadržava izričite zahtjeve u pogledu neovisnosti pri imenovanju koordinatora za digitalne usluge u državama članicama. Države članice morat će osigurati da koordinator za digitalne usluge raspolaže odgovarajućim financijskim, tehničkim i ljudskim resursima za obavljanje svojih zadaća.
Koordinatori za digitalne usluge trebali bi ostati potpuno neovisni u donošenju odluka i ne bi trebali tražiti upute od svojih vlada ili drugih tijela, posebno internetskih platformi.
U skladu s Aktom o digitalnim uslugama vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice moraju provesti procjenu rizika koji proizlaze iz njihovih usluga. To uključuje dezinformiranje ili manipulaciju izborima, kibernasilje nad ženama ili nanošenje štete maloljetnicima na internetu. Zatim moraju poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje rizika.
Mogu postojati slučajevi kada postoji sumnja u sposobnost vrlo velike internetske platforme ili tražilice da otkloni rizike za društvo i rizik od neusklađenosti s Aktom o digitalnim uslugama. U takvim slučajevima Komisija može upotrijebiti svoje istražne ovlasti.
Istražne ovlasti Komisije uključuju mogućnost slanja zahtjeva za informacije, ovlast za provođenje razgovora ili inspekcija te ovlasti povezane s izvršenjem, kao što su izricanje dodatnih mjera, novčanih kazni ili periodičnih penala.
Te se ovlasti mogu upotrebljavati samo u opravdanim slučajevima kako bi se osigurala usklađenost s Aktom o digitalnim uslugama i samo u mjeri u kojoj je to potrebno i razmjerno. Sve odluke Komisije podliježu sudskoj zaštiti pred Sudom EU-a.
U slučaju krize nacionalni koordinator za digitalne usluge ili Komisija mogu donijeti privremene mjere. Međutim, takve bi se mjere trebale smatrati krajnjom mjerom. Komisija cijeni slobodu izražavanja i informiranja kao ključne stupove naših demokracija. Stoga bilo kakve mjere ne mogu prelaziti ono što je potrebno za sprečavanje ozbiljnih nepravda i trebale bi biti vremenski ograničene, prestankom primjene nakon prikupljanja cijelog niza dokaza.
Osim toga, u članku 8. Akta o digitalnim uslugama izričito se navodi da je pružateljima internetskih platformi zabranjeno nametati opće obveze praćenja.
Related content
Aktom o digitalnim uslugama i Aktom o digitalnim tržištima nastoji se stvoriti sigurniji digitalni prostor u kojem su zaštićena temeljna prava korisnika i uspostaviti jednake uvjete za poduzeća.