Ako imate pitanje koje ovdje nije pokriveno, možete nas kontaktirati i pokušat ćemo vam se javiti što je prije moguće.
Akt o digitalnim uslugama
Akt o digitalnim uslugama novi je skup pravila na razini EU-a za digitalne usluge koje djeluju kao posrednici za potrošače i robu, usluge i sadržaj. U kontekstu Akta o digitalnim uslugama digitalne usluge odnose se na posredničke usluge kao što su pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju, internetska tržišta i društvene mreže.
Aktom o digitalnim uslugama nastoji se izgraditi sigurniji i pravedniji internetski svijet. Njome će se uvesti pravila kojima se jednako štite svi korisnici u EU-u, i u pogledu nezakonite robe, sadržaja ili usluga i u pogledu njihovih temeljnih prava.
Na primjer, osigurava:
- jednostavan način prijavljivanja nezakonitog sadržaja, robe ili usluga;
- snažnija zaštita osoba na koje su usmjereni uznemiravanje i vršnjačko nasilje na internetu;
- transparentnost u pogledu oglašavanja;
- zabrane određenih vrsta ciljanog oglašavanja, kao što su one u kojima se upotrebljavaju osjetljivi podaci ili podaci maloljetnika;
- jednostavni i besplatni mehanizmi za podnošenje pritužbi ako internetska platforma ukloni naš sadržaj;
- pojednostavnjene uvjete.
Saznajte druge načine na koje vas Akt o digitalnim uslugama štiti.
Akt o digitalnim uslugama objavljuje se na internetskim stranicama EUR-Lexa. Možete ga pročitati na bilo kojem službenom jeziku EU-a.
Aktom o digitalnim uslugama ne zamjenjuje se Direktiva o elektroničkoj trgovini.
Međutim, kako bi se postigla veća usklađenost, Akt o digitalnim uslugama uključuje postojeća pravila o izuzeću od odgovornosti iz Direktive o elektroničkoj trgovini kojima se osigurava da posredničke usluge mogu nastaviti napredovati na jedinstvenom tržištu.
Aktom o digitalnim uslugama nastoje se dopuniti pravila Opće uredbe o zaštiti podataka kako bi se osigurala najviša razina zaštite podataka.
Na primjer, kad je riječ o obradi osobnih podataka u svrhe oglašavanja, pružatelji usluga platforme istodobno su obuhvaćeni područjem primjene Akta o digitalnim uslugama i Opće uredbe o zaštiti podataka.
Osim uvjeta iz Opće uredbe o zaštiti podataka za svaku obradu osobnih podataka, Aktom o digitalnim uslugama zabranjuje se da pružatelji internetskih platformi ciljaju oglase s pomoću korisničkog profiliranja koje se oslanja na posebne kategorije podataka navedene u članku 9. stavku 1. Opće uredbe o zaštiti podataka, kao što su seksualna orijentacija, etnička pripadnost ili vjerska uvjerenja.
Nadalje, zabranjena je svaka upotreba profiliranja za prikazivanje ciljanih oglasa ako su pružatelji usluga s razumnom sigurnošću svjesni da je korisnik maloljetna osoba.
Zbog nekoordiniranih regulatornih napora na nacionalnoj razini regulatorna pitanja obuhvaćena Aktom o digitalnim uslugama podliježu višestrukim različitim pravilima u različitim državama članicama, što dovodi do zabune među poduzećima i građanima. Cilj je Akta o digitalnim uslugama pojednostavniti te zakone utvrđivanjem jedinstvenog skupa pravila na razini EU-a i uspostavom mreža za koordinaciju i provedbu u svim državama članicama.
Aktom o digitalnim uslugama obuhvaćeni su internetski posrednici i platforme (na primjer internetska tržišta, društvene mreže, platforme za razmjenu sadržaja, trgovine aplikacijama te internetske platforme za putovanja i smještaj) kako bi se utvrdio novi standard za odgovornost internetskih platformi u pogledu dezinformacija, nezakonitog sadržaja i drugih društvenih rizika. Uključuje sveobuhvatna načela i čvrsta jamstva za slobodu izražavanja i druga temeljna prava.
Akt o digitalnim tržištima uključuje pravila kojima se uređuju internetske platforme nadzornika pristupa. Cilj joj je osigurati da se takve platforme ponašaju na pravedan način na internetu. Ta će pravila pomoći u uspostavi jednakih uvjeta za poticanje inovacija, rasta i konkurentnosti na jedinstvenom europskom tržištu i na globalnoj razini.
Akt o digitalnim uslugama primjenjuje se na sve internetske posrednike i platforme u EU-u, na primjer internetska tržišta, društvene mreže, platforme za razmjenu sadržaja, trgovine aplikacijama te internetske platforme za putovanja i smještaj.
Mala poduzeća i mikropoduzeća izuzeta su od nekih pravila koja bi im mogla predstavljati veće opterećenje. Komisija će pažljivo pratiti učinke nove Uredbe na MSP-ove.
Vrlo velike internetske platforme i tražilice (vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice) imaju dodatne obveze.
Vrlo velike internetske platforme i tražilice one su čiji prosječni korisnici dosežu ili premašuju 10 % stanovništva EU-a. To je jednako broju od 45 milijuna korisnika ili više.
Pogledajte cijeli popis platformi koje je Europska komisija nazvala vrlo velikom internetskom platformom ili tražilicom.
Vrlo velike internetske platforme (VLOP-ovi) i tražilice (VLOSE-ovi) moraju ispuniti niz obveza kao što su:
- provođenje procjena rizika;
- uvođenje mjera za smanjenje rizika;
- pružanje lako čitljivih i višejezičnih verzija njihovih uvjeta poslovanja;
- uspostava mehanizma za odgovor na krizu;
- stvaranje javnog repozitorija za oglase koji se upotrebljavaju u njihovim uslugama.
Osim toga, te su obveze dužne provesti četiri mjeseca nakon njihova imenovanja. To znači da se te obveze već primjenjuju na vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice određene u travnju 2023.
Akt o digitalnim uslugama predložen je u prosincu 2020. Politički dogovor postignut je u travnju 2022., a stupio je na snagu u studenome 2022.
Platforme i tražilice morale su do 17. veljače 2023. objaviti svoje korisničke brojeve.
Platforme koje su određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice imaju rok od četiri mjeseca od imenovanja za usklađivanje s pravilima Akta o digitalnim uslugama, što uključuje objavu procjene rizika.
Svi regulirani subjekti morat će se uskladiti s Aktom o digitalnim uslugama do 17. veljače 2024. To je ujedno i rok u kojem države članice moraju uspostaviti koordinatore za digitalne usluge.
Korisnici
Aktom o digitalnim uslugama uvodi se niz pravila za zaštitu naših temeljnih prava na internetu. Ta prava uključuju slobodu mišljenja, slobodu izražavanja, slobodu informiranja i slobodu mišljenja bez manipulacije.
Aktom o digitalnim uslugama osigurava se sljedeće:
- transparentnost odluka i naloga o uklanjanju sadržaja;
- javno dostupna izvješća o načinu upotrebe automatiziranog moderiranja sadržaja i njegovoj stopi pogreške;
- usklađivanje odgovora na nezakoniti sadržaj na internetu.
- manje tamnih obrazaca na internetu;
- zabranu ciljanog oglašavanja s pomoću osjetljivih podataka ili podataka maloljetnika;
- veću transparentnost korisnika u pogledu protoka informacija, kao što su informacije o parametrima sustava za preporučivanje i pristupačnim uvjetima.
Saznajte više o tome što EU poduzima kako bi zaštitio naša prava na internetu
Tamni obrasci su način dizajniranja internetskih platformi kako bi se korisnike prevarilo da rade stvari koje inače ne bi uzeli u obzir, često, ali ne uvijek, uključujući novac.
Na primjer, platforme mogu prevariti korisnike da dijele više informacija nego što bi inače pristali. Ili, oni mogu oglašavati jeftiniji, ali nedostupan proizvod, a zatim usmjeriti korisnika na slične proizvode koji koštaju više. Drugi primjeri uključuju zavaravanje korisnika da se pretplate na usluge, skrivanje ili stvaranje obmanjujućih gumba, što otežava otkazivanje pretplate na biltene i još mnogo toga.
Akt o digitalnim uslugama sadržava obvezu koja je jednaka zabrani upotrebe takozvanih tamnih obrazaca na internetskim platformama. U skladu s tom obvezom internetske platforme morat će osmisliti svoje usluge na način kojim se ne obmanjuje, manipulira ili na drugi način bitno narušava ili narušava sposobnost korisnika da donose slobodne i informirane odluke.
Aktom o digitalnim uslugama uvodi se niz obveza za suzbijanje širenja dezinformacija.
Prvo, od vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica zahtijeva se da provode procjene rizika za različite elemente svojih usluga. Procjene rizika trebale bi uključivati rizike koji proizlaze iz njihova osmišljavanja, funkcioniranja ili upotrebe, kao što su koordinirane kampanje dezinformiranja. U procjeni bi trebalo razmotriti kako se usluge VLOP-a ili VLOSE-a upotrebljavaju za širenje ili isticanje zavaravajućeg sadržaja. Na temelju procjena rizika internetske platforme obvezne su provesti mjere za smanjenje rizika.
Drugo, vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice moraju imati mehanizam za odgovor na krizu. To bi trebalo uključivati mjere koje treba poduzeti kada se njihova platforma upotrebljava za brzo širenje dezinformacija.
Treće, Aktom o digitalnim uslugama platforme se potiču na prihvaćanje dobrovoljnog kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija.
Naposljetku, Aktom o digitalnim uslugama prepoznaje se uloga koju ciljano oglašavanje može imati u širenju dezinformacija. Osim pravila kojima se ograničava ciljano oglašavanje, Aktom o digitalnim uslugama od vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica zahtijeva se da održavaju javni repozitorij oglasa. Ti repozitoriji pomoći će istraživačima da prouče nove rizike, kao što su kampanje dezinformiranja koje negativno utječu na javno zdravlje, sigurnost, građanski diskurs, političko sudjelovanje ili ravnopravnost.
Saznajte više o tome što Komisija poduzima kako bi suzbila dezinformacije
Aktom o digitalnim uslugama od platformi se zahtijeva da imaju jednostavne mehanizme označivanja nezakonitog sadržaja. Platforme bi trebale pravodobno obrađivati prijave nezakonitog sadržaja pružajući informacije i korisniku koji je označio nezakonit sadržaj i korisniku koji je objavio sadržaj o svojoj odluci i svim daljnjim mjerama.
Ne. Novim pravilima utvrđuje se okvir na razini EU-a za otkrivanje, označivanje i uklanjanje nezakonitog sadržaja, kao i nove obveze procjene rizika za vrlo velike internetske platforme i tražilice kako bi se utvrdilo kako se nezakoniti sadržaj širi na njihovoj usluzi.
Ono što čini nezakonit sadržaj definirano je u drugim zakonima na razini EU-a ili na nacionalnoj razini, na primjer teroristički sadržaj, materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili nezakonit govor mržnje definiran je na razini EU-a. Ako je sadržaj nezakonit samo u određenoj državi članici, u pravilu bi ga trebalo ukloniti samo na državnom području na kojem je nezakonit.
Akt o digitalnim uslugama obvezuje platforme da imaju kontaktnu točku za korisnike, kao što su adrese e-pošte, trenutačne poruke ili chatbotovi. Internetske platforme morat će osigurati i da je kontakt brz i izravan te da se ne može oslanjati isključivo na automatizirane alate, čime će se korisnicima olakšati pristup platformama ako žele podnijeti pritužbu. Drugo, internetske platforme moraju osigurati da pritužbe rješava kvalificirano osoblje te da se predmet rješava pravodobno i na nediskriminirajući način. Internetske platforme moraju navesti i jasne i konkretne razloge za svoje odluke o moderiranju. Treće, ako korisnik odluči preispitati odluku, to se mora besplatno riješiti putem internog sustava za pritužbe platforme.
Trenutačno je jedini način rješavanja spora između korisnika i platforme putem suda. Od 17. veljače 2024., nakon potpune primjene Akta o digitalnim uslugama, korisnici će imati pravo na izvansudsko rješavanje sporova. Trošak toga trebao bi biti pristupačan i snositi platforma koju upotrebljavaju.
Ako internetske platforme odluče ukloniti određeni sadržaj, sada svim pogođenim korisnicima moraju dostaviti informacije koje se nazivaju „obrazloženje” i u kojima se detaljno navodi zašto je taj sadržaj uklonjen ili ograničen.
Vrlo velike internetske platforme moraju poslati i ta obrazloženja bez osobnih podataka u kolektivnu bazu podataka pod nazivombaza podataka o transparentnosti Akta odigitalnim uslugama. Baza podataka o transparentnosti Akta o digitalnim uslugama omogućuje istraživačima da se savjetuju s dosad nezabilježenom količinom odluka o moderiranju sadržaja i prouče razvoj sistemskih rizika obuhvaćenih Aktom o digitalnim uslugama.
Aktom o digitalnim uslugama oglašavanje postaje transparentnije, čime se osigurava da je jasno označeno i da su dostupne informacije o tome tko objavljuje oglas i zašto ga gledate.
Njome se uvodi i potpuna zabrana oglašavanja koje je usmjereno na upotrebu zaštićenih podataka kao što su seksualna orijentacija, etnička pripadnost ili vjera te ciljano oglašavanje usmjereno na maloljetnike.
Iako EU već ima određena pravila za zaštitu djece na internetu, kao što su pravila izDirektive oaudiovizualnim medijskim uslugama, Aktom o digitalnim uslugama uvode se posebne obveze za platforme.
Među ostalim obvezama, Aktom o digitalnim uslugama zahtijevaju se posredničke usluge koje prvenstveno usmjeravaju ili upotrebljavaju maloljetnici kako bi se osiguralo da maloljetnici lako razumiju njihove uvjete poslovanja.
Nadalje, internetske platforme kojima se koriste maloljetnici trebale bi:
- osmisliti svoje sučelje s najvišom razinom privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika ili sudjelovati u kodeksima ponašanja za zaštitu maloljetnika;
- razmotriti najbolje prakse i dostupne smjernice, kao što je nova europska strategija za bolji internet za djecu (BIK+);
- ne prikazuju oglase maloljetnicima na temelju izrade profila.
Vrlo velike internetske platforme i tražilice (VLOP-ovi i VLOSE-ovi) moraju uložiti dodatne napore kako bi zaštitile maloljetnike.
To uključuje osiguravanje da njihova procjena rizika obuhvaća temeljna prava, koja uključuju prava djeteta. Trebali bi procijeniti koliko je djeci i adolescentima lako razumjeti kako njihova usluga funkcionira i moguću izloženost sadržaju koji bi mogao narušiti njihovu fizičku ili mentalnu dobrobit ili moralni razvoj.
Provedba
Nadzor pravila podijelit će Komisija, koja je prvenstveno odgovorna za vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice, i države članice, koje su odgovorne za druge platforme i tražilice prema mjestu njihova osnivanja.
Komisija će imati iste nadzorne ovlasti kao i u skladu s postojećim protumonopolskim pravilima, uključujući istražne ovlasti i mogućnost izricanja novčanih kazni u iznosu do 6 % globalnih prihoda.
Odluke o neusklađenosti mogu rezultirati novčanim kaznama koje se određuju prema prirodi, težini, ponavljanju i trajanju povrede. Iznos novčane kazne mora biti proporcionalan i ni u kojem slučaju ne smije premašiti 6 % ukupnog godišnjeg prometa pružatelja.
Države članice morat će do 17. veljače 2024. imenovati nadležna tijela, koja se nazivaju koordinatori za digitalne usluge, za nadzor usklađenosti usluga s poslovnim nastanom u njihovoj nadležnosti i za sudjelovanje u mehanizmu EU-a za suradnju.
Koordinator za digitalne usluge tijelo je zaduženo za primjenu i provedbu Akta o digitalnim uslugama u svakoj državi članici. Od država članica zatraženo je da do 17. veljače 2023. imenuju svojeg koordinatora za digitalne usluge.
DSC-ovi će zajedno s Komisijom pridonijeti praćenju provedbe Akta o digitalnim uslugama. Imat će ovlasti zatražiti pristup podacima vrlo velikih internetskih platformi/vrlo velikih internetskih tražilica, naložiti inspekcije i izreći novčane kazne u slučaju kršenja. Bit će odgovorni i za certificiranje „pouzdanih prijavitelja” i tijela za izvansudsko rješavanje sporova.
Pouzdani prijavitelji imaju posebno stručno znanje i kompetencije za potrebe otkrivanja, identificiranja i prijavljivanja nezakonitog sadržaja te su neovisni o internetskim platformama. Internetske platforme moraju osigurati da prijave koje podnose pouzdani prijavitelji imaju prednost i da se pravodobno obrađuju.
U skladu s Aktom o digitalnim uslugama pouzdani prijavitelj status je koji dodjeljuje koordinator za digitalne usluge u državi članici u kojoj boravi podnositelj zahtjeva za pouzdani prijavitelj.
Da bi bio uspješan, podnositelj zahtjeva mora:
- imaju posebno stručno znanje i kompetencije za potrebe otkrivanja, identificiranja i prijavljivanja nezakonitog sadržaja;
- biti neovisni o bilo kojem pružatelju internetskih platformi;
- Obavljati svoje aktivnosti u svrhu podnošenja prijava nezakonitog sadržaja savjesno, točno i objektivno.
Status „pouzdanog prijavitelja” dodijelit će koordinator za digitalne usluge države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan, pod uvjetom da subjekt koji podnosi zahtjev ispunjava sve uvjete utvrđene u Uredbi.
Koordinatori za digitalne usluge počet će s radom najkasnije 17. veljače 2024. Savjetujemo vam da prije tog datuma pratite razvoj događaja u državi članici u kojoj imate poslovni nastan kako biste pronašli informacije o detaljnom postupku koji će se regulirati na nacionalnoj razini.
Napominjemo da samo subjekti s poslovnim nastanom u EU-u mogu podnijeti zahtjev za status „pouzdanog prijavitelja” na temelju Akta o digitalnim uslugama.
Aktom o digitalnim uslugama utvrđuju se visoki standardi za neovisnost nacionalnih regulatornih tijela. Uključuje izričite zahtjeve za neovisnost pri imenovanju koordinatora za digitalne usluge u državama članicama. Države članice morat će osigurati da njihov koordinator za digitalne usluge ima odgovarajuće financijske, tehničke i ljudske resurse za obavljanje svojih zadaća.
Koordinatori za digitalne usluge trebali bi ostati potpuno neovisni u donošenju odluka i ne bi trebali tražiti upute od svojih vlada ili drugih tijela, posebno internetskih platformi.
U skladu s Aktom o digitalnim uslugama vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice moraju provesti procjenu rizika koji proizlaze iz njihovih usluga. To uključuje dezinformacije ili manipulaciju izborima, nasilje nad ženama na internetu ili štetu maloljetnicima na internetu. Zatim moraju poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje rizika.
Mogu postojati slučajevi u kojima postoji sumnja u sposobnost vrlo velike internetske platforme ili tražilice da ukloni rizike za društvo i rizik od neusklađenosti s Aktom o digitalnim uslugama. U takvim slučajevima Komisija može upotrijebiti svoje istražne ovlasti.
Istražne ovlasti Komisije uključuju mogućnost slanja zahtjeva za informacije, ovlast za provođenje razgovora ili inspekcija te ovlasti povezane s provedbom, kao što su izricanje dodatnih mjera, novčanih kazni ili periodičnih penala.
Te se ovlasti mogu upotrebljavati samo u opravdanim slučajevima osiguravanja usklađenosti s Aktom o digitalnim uslugama i samo u mjeri u kojoj je to potrebno i razmjerno. Sve odluke Komisije podliježu sudskoj zaštiti pred Sudom Europske unije.
U slučaju krize nacionalni koordinator za digitalne usluge ili Komisija mogu donijeti privremene mjere. Međutim, takve bi se mjere trebale smatrati krajnjom mjerom. Komisija cijeni slobodu izražavanja i informiranja kao ključne stupove naših demokracija. Stoga nijedna mjera ne smije prelaziti ono što je potrebno za sprečavanje ozbiljne štete te bi trebala biti vremenski ograničena i prestati se primjenjivati nakon što se prikupi cijeli niz dokaza.
Osim toga, u članku 8. Akta o digitalnim uslugama izričito se navodi da je pružateljima internetskih platformi zabranjeno uvođenje općih obveza praćenja.
Related content
Aktom o digitalnim uslugama i Aktom o digitalnim tržištima nastoji se stvoriti sigurniji digitalni prostor u kojem su zaštićena temeljna prava korisnika i uspostaviti ravnopravne uvjete za poduzeća.