Paket Akta o digitalnim uslugama

Akt odigitalnim uslugama i Akt odigitalnom tržištu čine jedinstven skup pravila koja se primjenjuju u cijelom EU-u. Imaju dva glavna cilja:

1. Stvaranje sigurnijeg digitalnog prostora u kojem su zaštićena temeljna prava svih korisnika digitalnih usluga
2. Uspostaviti jednake uvjete za poticanje inovacija, rasta i konkurentnosti na europskom jedinstvenom tržištu i na globalnoj razini.

Što su digitalne usluge?

Digitalne usluge uključuju veliku kategoriju internetskih usluga, od jednostavnih internetskih stranica do usluga internetske infrastrukture i internetskih platformi.

Pravila navedena u Aktu o digitalnim uslugama prvenstveno se odnose na internetske posrednike i platforme. Na primjer, internetska tržišta, društvene mreže, platforme za dijeljenje sadržaja, trgovine aplikacijama te internetske platforme za putovanja i smještaj.

Akt o digitalnim uslugama sadržava posebna pravila za vrlo velike internetske platforme i tražilice. Riječ je o internetskim platformama i posrednicima koji u EU-u mjesečno imaju više od 45 milijuna korisnika. Moraju se pridržavati najstrožih obveza iz Zakona. 

Akt odigitalnim tržištima uključuje pravila kojima se uređuju internetske platforme koje su nadzornici pristupa. Platforme nadzornika pristupa digitalne su platforme sa sustavnom ulogom na unutarnjem tržištu koje funkcioniraju kao uska grla između poduzeća i potrošača za važne digitalne usluge. Neke od tih usluga obuhvaćene su i Aktom o digitalnim uslugama, ali iz različitih razloga i s različitim vrstama odredaba.

Zašto su Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima nužni?

Digitalne usluge utječu na naše živote na mnogo različitih načina. Koristimo ih za međusobnu komunikaciju, kupovinu, naručivanje hrane, pronalaženje informacija, gledanje filmova, slušanje glazbe i još mnogo toga.

Digitalne usluge poduzećima olakšavaju i prekograničnu trgovinu i pristup novim tržištima.  

Iako su to neki primjeri mnogih prednosti digitalne transformacije, postoje i problemi.

Unatoč nizu ciljanih sektorskih intervencija na razini EU-a, na početku digitalnog desetljeća 2030. i dalje postoje znatni nedostaci i pravna opterećenja koje treba ukloniti.

Na primjer, neke velike platforme kontroliraju važne ekosustave u digitalnom gospodarstvu. Pojavili su se kao nadzornici pristupa na digitalnim tržištima, s ovlastima da djeluju kao privatni donositelji pravila. Njihova pravila ponekad dovode do nepoštenih uvjeta za poduzeća koja se koriste tim platformama i manjeg izbora za potrošače.

Drugi je problem trgovina i razmjena nezakonite robe, usluga i sadržaja na internetu. Osim toga, manipulativni algoritamski sustavi zloupotrebljavaju internetske usluge kako bi povećali širenje dezinformacija i u druge štetne svrhe.

Ti izazovi i način na koji ih platforme rješavaju znatno utječu na temeljna prava na internetu.

Stoga je Europska unija donijela moderan pravni okvir kojim se osigurava sigurnost korisnika na internetu, uspostavlja upravljanje u čijem je središtu zaštita temeljnih prava te održava pošteno i otvoreno okruženje internetskih platformi.

Procjene učinka i javna savjetovanja

• Procjena učinka Prijedloga akta o digitalnim uslugama
• Procjena učinka Prijedloga akta o digitalnim tržištima
• Sažeto izvješće o otvorenom javnom savjetovanju o paketu Akta o digitalnim uslugama
• Otvoreno javno savjetovanje o paketu Akta o digitalnim uslugama
• Otvoreno javno savjetovanje o instrumentu za tržišno natjecanje
• Početne procjene učinka Akta o digitalnim uslugama
• Početna procjena učinka ex ante alata