Prijedlog Uredbe o e-privatnosti

Zašto reforma zakonodavstva o e-privatnosti?

Europsko zakonodavstvo mora držati korak s brzim tempom razvoja i razvoja usluga koje se temelje na informacijskim tehnologijama.

Komisija je u posljednjih nekoliko godina započela veliki postupak modernizacije okvira za zaštitu podataka, što je kulminiralo donošenjem Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Zakonodavstvo o e-privatnosti potrebno je prilagoditi kako bi se uskladilo s tim novim pravilima.

Ključne točke prijedloga Komisije

Komisija je 2017. donijela Prijedlog uredbe o e-privatnosti. Iste je godine Europski parlament usvojio izvješće i izvjestitelju dao mandat za početak međuinstitucijskih pregovora. 

Prijedlog uredbe o pravilima o e-privatnosti za sve elektroničke komunikacije uključuje:

• Novi igrači: pravila o privatnosti u budućnosti će se primjenjivati i na nove igrače koji pružaju elektroničke komunikacijske usluge kao što su WhatsApp, Facebook Messenger i Skype. Time će se osigurati da te popularne usluge jamče jednaku razinu povjerljivosti komunikacija kao i tradicionalni telekomunikacijski operateri.
• Stroža pravila: svi građani i poduzeća u EU-u uživat će jednaku razinu zaštite svojih elektroničkih komunikacija ovom izravno primjenjivom uredbom. Poduzeća će imati koristi i od jedinstvenog skupa pravila diljem EU-a.
• Komunikacijski sadržaj i metapodaci: privatnost je zajamčena za komunikacijske sadržaje i metapodatke. Metapodaci – podaci koji opisuju druge podatke, kao što su autor, datum i lokacija – imaju visoku komponentu privatnosti i trebali bi biti anonimizirani ili izbrisani ako korisnici nisu dali svoj pristanak, osim ako su podaci potrebni za naplatu.
• Nove poslovne prilike: nakon davanja privole za obradu komunikacijskih podataka, tradicionalni telekomunikacijski operateri imat će više mogućnosti za pružanje dodatnih usluga i razvoj svojeg poslovanja. Na primjer, mogli bi izraditi toplinske karte koje ukazuju na prisutnost pojedinaca. To bi moglo pomoći javnim tijelima i prometnim poduzećima pri razvoju novih infrastrukturnih projekata.
• Jednostavnija pravila o kolačićima: odredba o kolačićima, koja je dovela do preopterećenja zahtjeva za privolu za korisnike interneta, bit će pojednostavljena. Novo pravilo bit će jednostavnije za korištenje jer će postavke preglednika omogućiti jednostavan način prihvaćanja ili odbijanja kolačića za praćenje i drugih identifikatora. Prijedlogom se također pojašnjava da nije potrebna privola za ne-privatnost nametljivih kolačića koji poboljšavaju internetsko iskustvo, kao što su kolačići za pamćenje povijesti kupovine i košarice ili za brojanje broja posjetitelja web-mjesta. 
• Zaštita od neželjene pošte: ovim se prijedlogom zabranjuju neželjene elektroničke komunikacije e-poštom, SMS-om i automatiziranim pozivnim strojevima. Ovisno o nacionalnom pravu, osobe će biti zaštićene prema zadanim postavkama ili će moći koristiti popis „ne-poziv” kako bi zaustavile marketinške telefonske pozive. Marketinški pozivatelji morat će prikazati svoj telefonski broj ili koristiti poseban prefiks koji označava marketinški poziv.
• Učinkovitija provedba: za provedbu pravila o povjerljivosti iz Uredbe odgovorna su tijela za zaštitu podataka, koja su već zadužena za pravila na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka.

Postupak revizije

Prije pripreme novog prijedloga Komisija je organizirala niz radionica s dionicima i provela javno savjetovanje na internetu. Objavljeno je cjelovito izvješće o javnom savjetovanju koje je dostupno javnosti za više informacija.

Istraživanje je provedeno u srpnju 2016. kako bi se prikupila stajališta građana. Provedena je procjena učinka, potkrijepljena studijom, te je donesen nacrt uredbe koji iz toga proizlazi.