Naša predanost otvaranju pristupa internetu
Uredbom EU-a o otvorenom pristupu internetu krajnjim korisnicima daje se izravno primjenjivo pravo pristupa i distribucije zakonitog sadržaja i usluga po vlastitom izboru putem svoje usluge pristupa internetu. Uredbom se također utvrđuje načelo nediskriminirajućeg upravljanja prometom. Istodobno omogućuje razumno upravljanje prometom i, uz potrebne zaštitne mjere, „specijalizirane usluge”.
Ova Uredba (2015/2120) primjenjuje se od 2016. veliko je postignuće za digitalnu strategiju Europe. Zajedničkim pravilima EU-a o pristupu otvorenom internetu osigurava se da se iste odredbe primjenjuju diljem Europe.
Provedba pravila o otvorenom pristupu internetu važna je zadaća nacionalnih regulatornih tijela, koja bi u najvećoj mogućoj mjeri trebala uzeti u obzir revidirane smjernice BEREC-a (.pdf) o provedbi Uredbe o otvorenom pristupu internetu, koje je BEREC donio u lipnju 2020. i kojima se izmjenjuju smjernice od 30. kolovoza 2016. Komisija i dalje pomno prati primjenu Uredbe.
U skladu s tim pravilima u EU-u nije dopušteno blokiranje, ograničavanje i diskriminacija internetskog prometa od strane pružatelja internetskih usluga. Postoje tri iznimke: usklađenost s pravnim obvezama; cjelovitost mreže; upravljanje zagušenjem u iznimnim i privremenim situacijama.
Sav promet treba tretirati jednako. Na primjer, ne može biti prioriteta prometa u usluzi pristupa internetu. Jednako postupanje i dalje omogućuje razumno svakodnevno upravljanje prometom u skladu s objektivno opravdanim tehničkim zahtjevima, koji moraju biti neovisni o podrijetlu ili odredištu prometa i svim komercijalnim razlozima.
Uredbom se pojašnjavaju zahtjevi u pogledu pružanja specijaliziranih usluga s posebnim zahtjevima u pogledu kvalitete pružatelja pristupa internetu i pružatelja sadržaja i aplikacija. Moraju poštovati određene zaštitne mjere kako bi se osiguralo da pružanje tih usluga ne utječe negativno na otvoreni internet.
Specijalizirane usluge ne mogu biti zamjena za usluge pristupa internetu; mogu se osigurati samo ako postoji dovoljan kapacitet mreže za njihovo pružanje uz bilo koju uslugu pristupa internetu. Ne smiju biti na štetu dostupnosti ili opće kvalitete usluga pristupa internetu za krajnje korisnike.
Uloga regulatornih tijela i smjernica BEREC-a
Nacionalna regulatorna tijela moraju pratiti tržišna kretanja. Imaju ovlasti i obvezu ocjenjivanja upravljanja prometom, poslovnih praksi i sporazuma te učinkovite provedbe Uredbe.
Nacionalna regulatorna tijela također moraju osigurati da kvaliteta usluge pristupa internetu odražava napredak tehnologije. Ovlašteni su postaviti minimalne zahtjeve u pogledu kvalitete usluga za davatelje pristupa internetu i druge odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da svi krajnji korisnici uživaju uslugu otvorenog pristupa internetu dobre kvalitete.
Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), u bliskoj suradnji s Komisijom i nakon savjetovanja s dionicima, izdalo je 30. kolovoza 2016. smjernice za provedbu obveza nacionalnih regulatornih tijela (.pdf) kako bi doprinijelo dosljednoj primjeni ove Uredbe. Tim se smjernicama nacionalnim regulatornim tijelima pomaže da ocijene sporazume i poslovne prakse i „specijalizirane usluge” u odnosu na zajedničko mjerilo, donesu dosljedne odluke i provedbene mjere i još mnogo toga.
BEREC je 16. lipnja 2020. preispitao i objavio svoje ažurirane smjernice za provedbu Uredbe o pristupu otvorenom internetu.
Novom verzijom ovih smjernica pruža se jasnoća u pogledu komercijalnih ponuda s diferenciranim cijenama ili diferenciranom kvalitetom. Smjernice su pripremljene na temelju iskustva nacionalnih regulatornih tijela i Komisije tijekom posljednje četiri godine. Oni su prilagođeni kako bi se bolje prilagodili budućim slučajevima uporabe 5G koji će ponuditi veću fleksibilnost, bolju kvalitetu i specijalizirane usluge za povezane objekte.
Godišnja izvješća nacionalnih regulatora o otvorenom internetu za pojedine zemlje
U skladu s člankom 5. Uredbe nacionalna regulatorna tijela moraju pomno pratiti i osigurati usklađenost s odredbama o otvorenom internetu. Od nacionalnih regulatornih tijela traži se da objavljuju godišnja izvješća i dijele ih s Komisijom i BEREC-om.
Komisija stavlja na raspolaganje godišnja izvješća po državama koje prima od nacionalnih regulatornih tijela na otvorenom internetu. Ta su izvješća pripremila nacionalna regulatorna tijela i poslana Komisiji i BEREC-u.
Najnoviji šesti skup izvješća obuhvaća razdoblje od 1. svibnja 2021. do 30. travnja 2022.
Prethodna izvješća
- peti skup izvješća (1. svibnja 2020. – 30. travnja 2021.)
- četvrti skup izvješća (1. svibnja 2019. do 30. travnja 2020.)
- treći skup izvješća (1. svibnja 2018. do 30. travnja 2019.)
- drugi skup izvješća (1. svibnja 2017. do 30. travnja 2018.)
- prvi skup izvješća (1. svibnja 2016. do 30. travnja 2017.).
Izvješće Komisije o pristupu otvorenom internetu
Komisija je 30. travnja 2019. objavila izvješće o provedbi Uredbe o pristupu otvorenom internetu. Cilj izvješća bio je preispitati odredbe Uredbe o pristupu otvorenom internetu. Komisija je usporedila situaciju iz 2019. s onom iz 2015. i zaključila da su načela Uredbe primjerena i djelotvorna u zaštiti prava krajnjih korisnika i promicanju interneta kao pokretača inovacija.
U ovoj fazi nisu predložene izmjene Uredbe kako bi se nastavilo s tim razdobljem regulatorne stabilnosti i kako bi se nastavila zaštita prava krajnjih korisnika i promicao otvoreni pristup internetu.
Komisija će i dalje pratiti kretanja na tržištu te će svake četiri godine objavljivati izvješće o Uredbi o otvorenom pristupu internetu.
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Specifikacijama IKT-a osigurava se da se proizvodi mogu međusobno povezati i međusobno surađivati, potičući inovacije i održavajući tržišta IKT-a otvorenima i konkurentnima.
Politikom elektroničkih komunikacija EU-a poboljšava se tržišno natjecanje, potiču inovacije i jačaju prava potrošača na europskom jedinstvenom tržištu.
Paket alata za povezivost pruža smjernice za uvođenje svjetlovodnih i 5G mreža. Te će mreže pružiti znatne gospodarske mogućnosti.
Bežične komunikacije putem javnih ili privatnih mreža koriste se radiofrekvencijskim spektrom, tj. nizom radijskih valova, za prijenos informacija. Takva komunikacija može biti između ljudi, ljudi i strojeva ili sustava („stvari” općenitije) ili između stvari. U tom je kontekstu...
5G je ključna mrežna tehnologija nove generacije koja će omogućiti inovacije i podupirati digitalnu transformaciju.
Trebaš pomoć? 112 je vaš broj za spašavanje života! 112 je europski telefonski broj za hitne slučajeve dostupan svugdje u EU-u, besplatno.
Dok putujete diljem EU-a, možete se služiti telefonom za pozivanje, slanje poruka i upotrebu podataka kao što to činite kod kuće. Zapisnici poziva, SMS-a i podataka koje upotrebljavate u inozemstvu u EU-u naplaćuju se jednako kao i kod kuće.
Europljani plaćaju niže i ograničene naknade za pozive unutar EU-a ili pozivanje drugih zemalja EU-a.
Satelitski širokopojasni pristup dostupan je kako bi se omogućila brza internetska povezivost u svim državama članicama EU-a.
Europska komisija podupire poduzeća, voditelje projekata i nadležna tijela u EU-u u povećanju mrežne pokrivenosti kako bi se postigli ciljevi EU-a za gigabitno društvo.