Smjernice za jačanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija

O Kodeksu prakse

Što je Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija?

Kodeksom dobre prakse utvrđuju se načela i obveze internetskih platformi i sektora oglašavanja za suzbijanje širenja dezinformacija na internetu u EU-u, koje su njegovi potpisnici pristali provoditi. To je prvi samoregulatorni instrument na svijetu za borbu protiv dezinformacija. Procjena Kodeksa iz 2020. pokazala je da je on dobar primjer strukturirane suradnje s internetskim platformama kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost. Utvrdila je i nedostatke, uključujući nedosljednu i nepotpunu primjenu u svim platformama i državama članicama EU-a, nedostatke u obuhvatu obveza iz Kodeksa koje se nastoje ukloniti Smjernicama za jačanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija.

Koje su smjernice o Kodeksu prakse?

U smjernicama se utvrđuju očekivanja Komisije o tome kako bi platforme i drugi relevantni dionici trebali ojačati Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija kako bi se uklonili nedostaci i stvorilo transparentnije, sigurnije i pouzdanije internetsko okruženje. Njome se utvrđuju i temelji za čvrst okvir za praćenje provedbe Kodeksa. Cilj je smjernica razviti postojeći Kodeks dobre prakse u smjeru instrumenta za zajedničku regulaciju predviđenog Aktom o digitalnim uslugama, ne dovodeći u pitanje konačni dogovor o Aktu o digitalnim uslugama i kako je najavljeno u akcijskom planu za europsku demokraciju. Pojačani Kodeks pruža ranu priliku za osmišljavanje odgovarajućih mjera za uklanjanje sistemskih rizika koji proizlaze iz funkcioniranja i upotrebe usluga platformi s obzirom na predviđeni okvir za procjenu i ublažavanje rizika iz Akta o digitalnim uslugama.

Kako se Smjernicama rješavaju nedostaci postojećeg Kodeksa?

Smjernicama se rješavaju glavni nedostaci i nedostaci utvrđeni u Komisijinoj procjeni Kodeksa iz 2020., među ostalim na temelju iskustava stečenih u okviru programa praćenja dezinformacija o bolesti COVID-19. Poziva potpisnike na snažnije obveze kako bi se osigurao učinkovitiji odgovor na širenje dezinformacija, dosljednija primjena Kodeksa na svim platformama i u zemljama EU-a, ojačani sustav praćenja s jasnim ključnim pokazateljima uspješnosti i odgovarajući mehanizam za redovitu prilagodbu Kodeksa. Predlaže se proširenje dosega i područja primjene Kodeksa te se utvrđuje način na koji bi trebalo ojačati obveze iz Kodeksa. Na primjer, poziva na snažnije mjere za demonetizaciju osoba koje šire dezinformacije, povećanje transparentnosti političkog oglašavanja, rješavanje manipulativnog ponašanja, osnaživanje korisnika, poboljšanje suradnje s provjeravateljima činjenica i osiguravanje pristupa podacima za istraživače.

Koje je područje primjene Pojačanog kodeksa u skladu sa Smjernicama?

U Akcijskom planu za europsku demokraciju dezinformacije se definiraju kao „lažni ili obmanjujući sadržaj koji se širi s namjerom obmanjivanja ili osiguravanja gospodarske ili političke koristi i koji može nanijeti javnu štetu”. Iako je glavni cilj Kodeksa i dalje dezinformiranje u užem smislu, ojačanim Kodeksom trebalo bi tražiti od potpisnika da uspostave odgovarajuće politike i poduzmu razmjerne mjere za ublažavanje rizika koje predstavljaju i dezinformacije ako postoji znatna dimenzija javne štete i uz odgovarajuće zaštitne mjere za slobodu govora. Sveobuhvatni pojam „dezinformacije” koji se upotrebljava u Smjernicama uključuje i operacije utjecaja na informacije i uplitanje, među ostalim od stranih aktera, ako se manipulira informacijama s učinkom nanošenja znatne javne štete.

Tko su potpisnici Kodeksa prakse?

Trenutačni potpisnici uključuju velike internetske platforme aktivne u EU-u, kao i trgovinska udruženja i relevantne aktere u ekosustavima interneta i oglašavanja. Riječ je o: Google, Facebook, Twitter, Microsoft, TikTok, Mozilla, DOT Europe (bivši EDiMA), Svjetska federacija oglašivača (WFA) i njezin belgijski kolega, Savez belgijskih oglašivača (UBA);  Europsko udruženje agencija za komunikacije (EACA) i njegovi nacionalni članovi iz Francuske, Poljske i Češke – Association des Agences Conseils en Communication (AACC), Stowarzyszenie Komunikacji Marketingowej/Ad Artis Art Foundation (SAR) i Asociace Komunikacnich Agentur (AKA) – Interactive Advertising Bureau (IAB Europe), Kreativitet & Kommunikation i Goldbach Audience (Švicarska) AG.

Kako će se provoditi obveze iz Kodeksa? Što je s koregulatornim okvirom uspostavljenim Aktom o digitalnim uslugama?

Smjernice su dio sveobuhvatnih mjera Komisije za suzbijanje dezinformacija i njima se utvrđuju temelji za čvrst okvir za praćenje. Cilj je smjernica razviti postojeći Kodeks dobre prakse u smjeru kodeksa ponašanja kao dijela okvira za zajedničku regulaciju predviđenog Aktom o digitalnim uslugama, ne dovodeći u pitanje konačni dogovor o Aktu o digitalnim uslugama u suzakonodavnom postupku. U okviru koregulatornog okvira Aktom o digitalnim uslugama utvrđuju se određeni ciljevi i minimalni kriteriji koje kodeksi ponašanja moraju poštovati.

Vrlo velike platforme imat će koristi od sudjelovanja u ojačanom Kodeksu u očekivanju novih obveznih obveza koje se na njih primjenjuju na temelju predloženog Akta o digitalnim uslugama. Konkretno, kad je riječ o procjeni rizika, ublažavanju rizika, osnaživanju korisnika i transparentnosti u pogledu oglašavanja. Pojačani kodeks kao takav pruža ranu priliku za osmišljavanje odgovarajućih mjera za uklanjanje jednog od glavnih rizika koje predstavljaju usluge platformi s obzirom na predloženi okvir Akta o digitalnim uslugama. Manje platforme i drugi dionici imali bi koristi i od pridruživanja odgovarajućim obvezama iz ojačanog Kodeksa kako bi iskoristili njegove najbolje prakse i zaštitili se od rizika za ugled koje predstavlja zloupotreba njihovih sustava za širenje dezinformacija.

Iako suradnja na temelju Kodeksa ponašanja donosi brojne koristi, potpisivanje Kodeksa i dalje će biti dobrovoljna odluka platforme, među ostalim i na temelju predloženog Akta o digitalnim uslugama.

Mogu li se novi potpisnici pridružiti Kodeksu?

Da, Komisija potiče nove potpisnike da se pridruže Kodeksu i sudjeluju u njegovoj reviziji jer šire sudjelovanje povećava učinak i učinkovitost Kodeksa. Jedna je od preporuka Komisije za ojačani Kodeks uključivanje prilagođenih obveza koje odgovaraju raznolikosti usluga koje pružaju potpisnici, njihovoj veličini i posebnim ulogama koje imaju u ekosustavu. Potpisnici bi trebali preuzeti obveze koje su relevantne za njihove usluge. Potpisnici iz perspektive već mogu stupiti u kontakt sa službama Komisije kako bi se pridružili ojačanom Kodeksu i sudjelovali u njegovoj izradi.

Tko može biti potencijalni novi potpisnik?

Potencijalni novi potpisnici mogu uključivati etablirane i nove platforme aktivne u EU-u, usluge prijenosa privatnih poruka, relevantne dionike u ekosustavu internetskog oglašavanja (npr. razmjene oglasa, pružatelje usluga oglasne tehnologije, vlasnike robnih marki), druge aktere koji pružaju usluge koje se mogu upotrijebiti za demonetizaciju dezinformacija (npr. usluge e-plaćanja, platforme za e-trgovinu, usluge skupnog financiranja/donacije) te dionike koji mogu doprinijeti učinkovitom funkcioniranju Kodeksa alatima, instrumentima, rješenjima ili stručnim znanjem.

Program praćenja dezinformacija o bolesti COVID-19

Kako će iskustvo programa za praćenje dezinformacija o bolesti COVID-19 koristiti ojačanom Kodeksu?

Program praćenja dezinformacija o bolesti COVID-19 pruža detaljan pregled mjera koje su platforme poduzele za borbu protiv lažnih i obmanjujućih informacija o koronavirusu i cjepivima. Pokazao se korisnom mjerom transparentnosti kako bi se osigurala javna odgovornost platformi te je proveo testiranje otpornosti Kodeksa na stres. Platforme su izvijestile o mjerama poduzetima za povećanje vidljivosti mjerodavnih izvora, alatima razvijenima za olakšavanje pristupa pouzdanim informacijama od javnog interesa, degradiranim i poduzetim mjerama u pogledu sadržaja koji sadržava lažne ili obmanjujuće informacije koje bi mogle prouzročiti fizičku štetu, zabranjenom oglašavanju kojim se iskorištava kriza i pojačanim naporima za pružanje točnih informacija o cjepivima.

U programu praćenja istaknut je i niz nedostataka. Poboljšanim sustavom praćenja trebala bi se osigurati redovita procjena provedbe obveza potpisnika Kodeksa i omogućiti evaluacija učinkovitosti Kodeksa kao alata za borbu protiv dezinformacija. Okvir za praćenje trebao bi se temeljiti na snažnim i preciznim ključnim pokazateljima uspješnosti kojima se mjere rezultati i učinak politika koje provode potpisnici („pokazatelji razine usluga”), kao i na ključnim pokazateljima uspješnosti kojima se mjeri ukupni učinak Kodeksa na dezinformacije u EU-u („strukturni pokazatelji”). Pojačanim Kodeksom trebalo bi osigurati da se informacije i podaci pružaju u standardiziranim formatima, uz raščlambu po državama članicama.

Plasmani oglasa i političko oglašavanje

Kako se Smjernicama nastoji smanjiti dobit od dezinformacija?

Platforme i svi drugi akteri u ekosustavu internetskog oglašavanja trebali bi surađivati kako bi se spriječilo monetiziranje dezinformacija prihodima od oglašavanja. Stoga bi se u okviru ojačanih obveza iz Kodeksa trebale poduzeti detaljnije i prilagođenije mjere za uklanjanje rizika od dezinformiranja povezanih s distribucijom oglašavanja na internetu. Osim toga, alati za sigurnost robne marke trebali bi uključivati analizu izvora kampanja dezinformiranja koju provode provjeravatelji činjenica i istraživači. S druge strane, vlasnici robnih marki i oglašivači trebali bi se obvezati da će izbjegavati plasiranje svojeg oglašavanja uz dezinformacije ili na mjestima na kojima se opetovano objavljuju dezinformacije.

Kako će se smjernicama uzeti u obzir predstojeće zakonodavstvo o transparentnosti sponzoriranog političkog sadržaja?

U reviziji Kodeksa dobre prakse u području političkog oglašavanja morat će se uzeti u obzir predstojeći zakonodavni prijedlog i ona će služiti kao važno sredstvo za postizanje opipljivog napretka, i prije donošenja zakonodavstva i putem zakonodavnog okvira nakon njegova donošenja. Pojačanim Kodeksom trebala bi se osmisliti rješenja koja predvodi industrija kako bi se poduprla njegova provedba i postigao kontinuirani napredak u tom području. U Smjernicama se predlaže jačanje obveza potpisnika Kodeksa kako bi se povećala transparentnost i javno objavljivanje političkih oglasa. Ti bi oglasi trebali biti jasno i učinkovito označeni i prepoznatljivi kao plaćeni sadržaj, a korisnici bi trebali moći razumjeti da prikazani sadržaj sadržava oglašavanje povezano s političkim pitanjima.

Ovlaštenje korisnika

Kako bi se ojačanim Kodeksom trebalo riješiti pitanje manipulativnog ponašanja?

U smjernicama se predlaže jačanje Kodeksa kako bi se osigurala sveobuhvatna pokrivenost trenutačnih i novih oblika manipulativnog ponašanja koji se upotrebljavaju za širenje dezinformacija, kao što su botovi, lažni računi, organizirane manipulacijske kampanje i preuzimanje računa. Prilagođenim obvezama trebale bi se ukloniti slabosti i osigurati transparentnost i odgovornost mjera poduzetih za smanjenje učinka manipulativnog ponašanja.

Koje mjere smjernice predlažu za poboljšanje informiranosti korisnika?

Pružanje alata korisnicima za bolje razumijevanje internetskog okruženja i poticanje odgovornijeg ponašanja na internetu ključno je za ograničavanje širenja dezinformacija. U Smjernicama se potpisnici Kodeksa pozivaju da se obvežu na „siguran dizajn” kao vodeće načelo za arhitekturu svojih usluga. To znači da bi se potpisnici trebali obvezati na procjenu rizika koje njihovi sustavi predstavljaju i osmišljavanje arhitekture svojih usluga na način kojim se rizici povezani sa širenjem i širenjem dezinformacija svode na najmanju moguću mjeru.

Pojačani Kodeks trebao bi uključivati konkretne mjere za ublažavanje rizika od toga da sustavi za preporučivanje potiču virusno širenje dezinformacija, povećavaju vidljivost pouzdanih informacija od javnog interesa i izdaju upozorenja korisnicima koji su u interakciji sa sadržajem za koji su provjeravatelji činjenica utvrdili da je lažan ili obmanjujući. Korisnicima je potrebno pružiti i više agencija, primjerice tako da mogu upozoriti na dezinformacije i prilagoditi preferencije u sustavima za preporučivanje. Potpisnici se potiču da nastave s djelovanjem u području poticanja medijske pismenosti.

Osnaživanje zajednice za istraživanje i provjeru činjenica

Kako se može osigurati da istraživačka zajednica ima pristup podacima potrebnima za pravilno proučavanje dezinformacija?

Istraživači, organizacije civilnog društva, istraživački novinari i neakademski istraživači imaju važnu ulogu u razumijevanju razvoja rizika povezanih s dezinformacijama. Kvaliteta istraživanja u tom području ovisi o pristupu podacima na platformi kojima istraživači imaju pristup. Komisija traži od potpisnika da drastično poboljšaju trenutačnu situaciju koja je obilježena epizodnim i proizvoljnim pružanjem podataka, čime se ne odgovara na cijeli niz istraživačkih potreba. Potpisnici bi stoga, u suradnji s istraživačkom zajednicom, Europskim opservatorijem za digitalne medije (EDMO) i relevantnim nacionalnim tijelima, trebali raditi na zajedničkom stvaranju pravnog i čvrstog okvira za pristup podacima u istraživačke svrhe.

Kako Kodeks može poboljšati učinak aktivnosti provjere činjenica?

Kako bi se uklonili znatni nedostaci i nejednaka pokrivenost aktivnosti provjere činjenica među službama i zemljama EU-a, potpisnici bi se trebali obvezati na proširenje suradnje s provjeravateljima činjenica. Povećanje učinka provjere činjenica može se postići i boljim uključivanjem i vidljivošću sadržaja koji proizvode provjeravatelji činjenica. Potpisnici bi trebali razmotriti učinkovite sustave označivanja i stvaranje zajedničkog repozitorija provjera činjenica, čime bi se olakšala njegova učinkovita upotreba na svim platformama kako bi se spriječilo ponovno širenje dezinformacija koje su razotkrili provjeravatelji činjenica. Suradnja s provjeravateljima činjenica trebala bi osigurati njihovu neovisnost, pravednu naknadu, poticati suradnju i olakšati protok usluga.

Praćenje Kodeksa

Kako će se u budućnosti pratiti provedba Kodeksa?

Procjena Kodeksa dobre prakse i aktualni program praćenja dezinformacija o bolesti COVID-19 pružili su korisne informacije o tome kako ojačati sustav praćenja Kodeksa. Poboljšani Kodeks trebao bi uključivati pojačani sustav praćenja i stvoriti čvrst okvir koji uključuje nove ključne pokazatelje uspješnosti koji se mogu mjeriti na razini država članica. Njima bi se trebala omogućiti evaluacija učinka politika koje provode potpisnici kako bi ispunili svoje obveze u skladu s Kodeksom, kao i ukupnog učinka Kodeksa na dezinformacije u EU-u.

Potpisnici bi trebali objavljivati redovita izvješća u okviru pojačanog okvira za praćenje koristeći se usklađenim predlošcima, uključujući skupove standardnih formata i formata koji se mogu revidirati za pružanje podataka u odnosu na ključne pokazatelje uspješnosti. Internetske usluge s višim profilima rizika u pogledu širenja dezinformacija trebale bi svakih šest mjeseci izvješćivati o provedbi obveza i svake godine procjenjivati rizike povezane s fenomenom dezinformiranja. Ostali potpisnici Kodeksa trebali bi podnositi godišnja izvješća i dostavljati podatke i mjerne podatke koji odgovaraju njihovim aktivnostima.

U Smjernicama se predlaže da se potpisnici obvežu na stvaranje, uspostavu i održavanje javno dostupnog zajedničkog internetskog centra za transparentnost koji bi sadržavao pregled posebnih politika koje su potpisnici donijeli radi provedbe obveza iz Kodeksa.

Koja je uloga stalne radne skupine?

Stalna radna skupina trebala bi razmotriti kako razviti i prilagoditi Kodeks s obzirom na tehnološki, društveni, tržišni i zakonodavni razvoj. Radnom skupinom predsjedat će Komisija, a u njoj će sudjelovati potpisnici Kodeksa i predstavnici Europske službe za vanjsko djelovanje, EDMO-a, Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA). Na primjer, trebalo bi razmotriti razvoj strukturnih pokazatelja i mehanizama koji se mogu mjeriti na razini država članica ili uspostavu metode za procjenu rizika kako bi se brzo odgovorilo u posebnim situacijama i krizama kao što su izbori ili pandemija.