Pitanja i odgovori: Smjernice za jačanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija

O Kodeksu prakse

Što je Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija?

Kodeksom dobre prakse utvrđuju se načela i obveze internetskih platformi i sektora oglašavanja u borbi protiv širenja dezinformacija na internetu u EU-u, koje su se njegovi potpisnici sporazumjeli provesti. To je prvi svjetski instrument za samoregulaciju u borbi protiv dezinformiranja. Procjena Kodeksa iz 2020. pokazala je da je to dobar primjer strukturirane suradnje s internetskim platformama kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost. U njemu su utvrđeni i nedostaci, uključujući nedosljednu i nepotpunu primjenu na platformama i zemljama EU-a, nedostaci u obuhvatu obveza iz Kodeksa koje se nastoje riješiti Smjernicama za jačanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija.

Koje su smjernice o Kodeksu prakse?

U Smjernicama se utvrđuju očekivanja Komisije u pogledu načina na koji bi platforme i drugi relevantni dionici trebali ojačati Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija kako bi se uklonili nedostaci i nedostaci te stvorilo transparentnije, sigurnije i pouzdanije internetsko okruženje. Njome se utvrđuju i temelji za čvrst okvir za praćenje provedbe Kodeksa. Smjernice su usmjerene na razvoj postojećeg Kodeksa dobre prakse prema instrumentu zajedničke regulacije koji je predviđen Aktom o digitalnim uslugama, ne dovodeći u pitanje konačni dogovor o Aktu o digitalnim uslugama i kako je najavljeno u Akcijskom planu za europsku demokraciju. Ojačani Kodeks pruža ranu priliku za osmišljavanje odgovarajućih mjera za rješavanje sistemskih rizika koji proizlaze iz funkcioniranja i upotrebe usluga platformi s obzirom na predviđeni okvir za procjenu i ublažavanje rizika na temelju Akta o digitalnim uslugama.

Kako se Smjernicama rješavaju nedostaci postojećeg Kodeksa?

Smjernice se bave glavnim nedostacima i nedostacima utvrđenima u Komisijinoj procjeni Kodeksa iz 2020., oslanjajući se i na pouke iz programa praćenja dezinformacija o bolesti COVID-19. Poziva na snažnije preuzimanje obveza potpisnika kako bi se osigurao učinkovitiji odgovor na širenje dezinformacija, dosljednija primjena Kodeksa na platformama i zemljama EU-a, ojačani sustav praćenja s jasnim ključnim pokazateljima uspješnosti i odgovarajući mehanizam za redovitu prilagodbu Kodeksa. U njemu se predlaže proširenje dosega i područja primjene Kodeksa te se utvrđuje način na koji bi trebalo ojačati obveze iz Kodeksa. Na primjer, poziva na snažnije mjere za demonetizaciju počinitelja dezinformacija, povećanje transparentnosti političkog oglašavanja, rješavanje problema manipulativnog ponašanja, osnaživanje korisnika, poboljšanje suradnje s provjeravateljima činjenica i osiguravanje pristupa podacima za istraživače.

Koje je područje primjene pojačanog kodeksa u skladu sa Smjernicama?

U akcijskom planu za europsku demokraciju dezinformacije se definiraju kao „lažni ili obmanjujući sadržaj koji se širi s namjerom obmanjivanja ili osiguravanja gospodarske ili političke koristi i koji može nanijeti javnu štetu”. Iako je glavni cilj Kodeksa dezinformiranje u užem smislu, ojačanim Kodeksom od potpisnika bi se trebalo tražiti da uspostave odgovarajuće politike i poduzmu razmjerne mjere za ublažavanje rizika koje predstavljaju i pogrešne informacije, ako postoji znatna dimenzija javne štete i uz odgovarajuće zaštitne mjere za slobodu govora. Sveobuhvatni pojam „dezinformacije” koji se upotrebljava u Smjernicama uključuje i operacije utjecaja na informacije i uplitanje, među ostalim od stranih aktera, pri čemu se manipuliranje informacijama upotrebljava s učinkom nanošenja znatne javne štete.

Tko su potpisnici Kodeksa prakse?

Sadašnji potpisnici uključuju velike internetske platforme aktivne u EU-u, kao i trgovinske udruge i relevantne aktere u internetskim ekosustavima i ekosustavima oglašavanja. To su: Google, Facebook, Twitter, Microsoft, TikTok, Mozilla, DOT Europe (bivši EDiMA), Svjetska federacija oglašivača (WFA) i njezin belgijski kolega, Unija belgijskih oglašivača (UBA);  Europsko udruženje komunikacijskih agencija (EACA) i njezini nacionalni članovi iz Francuske, Poljske i Češke – Association des Agences Conseils en Communication (AACC), Stowarzyszenie Komunikacji Marketingowej/Ad Artis Art Foundation (SAR) i Asociace Komunikacnich Agentur (AKA) – Ured za interaktivno oglašavanje (IAB Europe), Kreativitet & Kommunikation i Goldbach Audience (Švicarska) AG.

Kako će se provoditi obveze iz Kodeksa? Što je s okvirom za zajedničku regulaciju koji je uspostavljen Aktom o digitalnim uslugama?

Smjernice su dio sveobuhvatnih mjera Komisije za borbu protiv dezinformiranja i postavljaju temelje čvrstog okvira za praćenje. Cilj je smjernica razviti postojeći Kodeks dobre prakse prema kodeksu ponašanja kao dio okvira za zajedničku regulaciju predviđenog Aktom o digitalnim uslugama, ne dovodeći u pitanje konačni dogovor o Aktu o digitalnim uslugama u suzakonodavnom postupku. U okviru zajedničkog regulatornog okvira Akt o digitalnim uslugama definira određene ciljeve i minimalne kriterije koje kodeksi ponašanja moraju poštovati.

Vrlo velike platforme imat će koristi od sudjelovanja u pojačanom Kodeksu u očekivanju novih obveznih obveza koje se na njih primjenjuju na temelju predloženog Akta o digitalnim uslugama. Posebno u pogledu procjene rizika, smanjenja rizika, osnaživanja korisnika i transparentnosti u pogledu oglašavanja. Ojačani kodeks kao takav pruža ranu priliku za osmišljavanje odgovarajućih mjera za rješavanje jednog od glavnih rizika koje predstavljaju usluge platformi s obzirom na predloženi okvir Akta o digitalnim uslugama. Manje platforme i drugi dionici imali bi koristi i od uključivanja odgovarajućih obveza iz ojačanog Kodeksa kako bi se iskoristile njegove najbolje prakse i zaštitili od reputacijskih rizika koje predstavlja zlouporaba njihovih sustava za širenje dezinformacija.

Iako postoje brojne koristi u suradnji na temelju kodeksa ponašanja, potpisivanje Kodeksa i dalje će biti dobrovoljna odluka platforme, među ostalim i u okviru predloženog Akta o digitalnim uslugama.

Mogu li se novi potpisnici pridružiti Kodeksu?

Da, Komisija potiče nove potpisnike da se pridruže Kodeksu i da sudjeluju u njegovoj reviziji jer se širim sudjelovanjem povećava učinak i učinkovitost Kodeksa. Jedna je od preporuka Komisije za ojačani Kodeks uključiti prilagođene obveze koje odgovaraju raznolikosti usluga koje pružaju potpisnici, njihovoj veličini i posebnim ulogama koje imaju u ekosustavu. Potpisnici bi trebali potpisati obveze koje su relevantne za njihove usluge. Potencijalni potpisnici već mogu stupiti u kontakt sa službama Komisije kako bi se pridružili pojačanom Kodeksu i sudjelovali u njegovoj izradi.

Tko može biti potencijalni novi potpisnik?

Potencijalni novi potpisnici mogu uključivati uspostavljene platforme i platforme u nastajanju aktivne u EU-u, usluge privatnih poruka, relevantne dionike u ekosustavu internetskog oglašavanja (npr. oglasne razmjene, pružatelji usluga tehnologije oglašavanja, vlasnici robnih marki), druge sudionike koji pružaju usluge koje se mogu upotrebljavati za demonetizaciju dezinformacija (npr. usluge e-plaćanja, platforme za e-trgovinu, usluge skupnog financiranja/donacije), kao i dionike koji alatima, instrumentima, rješenjima ili stručnim znanjem mogu doprinijeti učinkovitom funkcioniranju Kodeksa.

Program praćenja dezinformacija o bolesti COVID-19

Kako će iskustvo s programom za praćenje dezinformacija o bolesti COVID-19 imati koristi od ojačanog Kodeksa?

Program praćenja dezinformacija o bolesti COVID-19 pruža detaljan pregled mjera koje su platforme poduzele u borbi protiv lažnih i obmanjujućih informacija o koronavirusu i cjepivima. Pokazalo se da je riječ o korisnoj mjeri transparentnosti kako bi se osigurala javna odgovornost platformi te se Kodeks provodi testiranjem otpornosti na stres. Platforme su izvijestile o mjerama poduzetima za povećanje vidljivosti mjerodavnih izvora, alatima razvijenima za olakšavanje pristupa pouzdanim informacijama od javnog interesa, degradiranju i poduzimanju mjera u pogledu sadržaja koji sadržava lažne ili obmanjujuće informacije koje bi mogle prouzročiti fizičku štetu, zabranjenom oglašavanju kojim se iskorištava kriza i povećanim naporima za pružanje točnih informacija o cjepivima.

U programu praćenja istaknut je i niz nedostataka. Poboljšani sustav praćenja trebao bi omogućiti redovitu procjenu provedbe obveza potpisnika Kodeksa i omogućiti evaluaciju učinkovitosti Kodeksa kao alata za borbu protiv dezinformiranja. Okvir za praćenje trebao bi se temeljiti na snažnim i preciznim ključnim pokazateljima uspješnosti kojima se mjere rezultati i učinak politika koje provode potpisnici („pokazatelji na razini usluga”), kao i ključni pokazatelji uspješnosti kojima se mjeri ukupni učinak Kodeksa na dezinformacije u EU-u („strukturni pokazatelji”). Ojačanim Kodeksom trebalo bi osigurati da se informacije i podaci pružaju u standardiziranim formatima, uz raščlambu po državama članicama.

Oglasi i političko oglašavanje

Kako se smjernicama nastoji smanjiti profitiranje od dezinformacija?

Platforme i svi drugi akteri u ekosustavu internetskog oglašavanja trebali bi surađivati kako bi zaustavili monetizaciju dezinformacija prihodima od oglašavanja. Stoga bi u pojačanim obvezama Kodeksa trebalo poduzeti detaljnije i prilagođenije mjere za uklanjanje rizika od dezinformacija povezanih s distribucijom oglašavanja na internetu. Osim toga, alati za sigurnost robnih marki trebali bi integrirati analizu provjeravatelja činjenica i istraživača o izvorima kampanja dezinformiranja. S druge strane, vlasnici robnih marki i oglašivači trebali bi se obvezati da će izbjegavati objavljivanje svojeg oglašavanja uz dezinformacije ili na mjestima na kojima se opetovano objavljuju dezinformacije.

Kako će se u smjernicama uzeti u obzir predstojeće zakonodavstvo o transparentnosti sponzoriranog političkog sadržaja?

Pri reviziji Kodeksa prakse u području političkog oglašavanja morat će se uzeti u obzir predstojeći zakonodavni prijedlog i služiti kao važno sredstvo za postizanje konkretnog napretka, i prije donošenja zakonodavstva i putem zakonodavnog okvira nakon njegova uvođenja. Ojačanim Kodeksom trebala bi se osmisliti rješenja koja predvodi industrija kako bi se podržala njegova provedba i postigao stalan napredak u tom području. U Smjernicama se predlaže jačanje obveza potpisnika Kodeksa kako bi se povećala transparentnost i javno objavljivanje političkih oglasa. Ti bi oglasi trebali biti jasno i učinkovito označeni i prepoznatljivi kao plaćeni sadržaj, a korisnici bi trebali moći razumjeti da prikazani sadržaj sadržava oglašavanje povezano s političkim pitanjima.

Osnaživanje korisnika

Kako bi se ojačanim Kodeksom trebalo baviti manipulativnim ponašanjem?

U Smjernicama se predlaže jačanje Kodeksa kako bi se osiguralo sveobuhvatno praćenje postojećih i novih oblika manipulativnog ponašanja koje se upotrebljava za širenje dezinformacija, kao što su botovi, lažni računi, organizirane kampanje manipulacije i preuzimanja računa. Prilagođenim obvezama trebale bi se ukloniti slabosti i osigurati transparentnost i odgovornost mjera poduzetih za smanjenje učinka manipulativnog ponašanja.

Koje se mjere predlažu u Smjernicama za poboljšanje svijesti korisnika?

Pružanje alata korisnicima za bolje razumijevanje internetskog okruženja i poticanje odgovornijeg ponašanja na internetu ključno je za ograničavanje širenja dezinformacija. U smjernicama se potpisnice Kodeksa pozivaju da se obvežu na „siguran dizajn” kao vodeće načelo za arhitekturu svojih usluga. To znači da bi se potpisnici trebali obvezati da će procijeniti rizike koje njihovi sustavi predstavljaju i osmisliti arhitekturu svojih usluga tako da se rizici povezani sa širenjem i širenjem dezinformacija svedu na najmanju moguću mjeru.

Ojačani Kodeks trebao bi uključivati konkretne mjere za ublažavanje rizika od sustavâ za preporučivanje koji potiču virusno širenje dezinformacija, povećanje vidljivosti pouzdanih informacija od javnog interesa i izdavanje upozorenja korisnicima koji su u interakciji sa sadržajem za koji su provjeravatelji činjenica utvrdili da je lažan ili obmanjujući. Korisnicima je također potrebno dati više agencija, na primjer tako što će moći označiti dezinformacije i prilagođavati preferencije u sustavima za preporučivanje. Potpisnike se potiče da nastave sa svojim aktivnostima za poticanje medijske pismenosti.

Osnažiti istraživačku zajednicu i zajednicu za provjeru činjenica

Kako se može osigurati da istraživačka zajednica ima pristup potrebnim podacima za pravilno proučavanje dezinformacija?

Istraživači, organizacije civilnog društva, istraživački novinari i istraživači koji nisu akademski stručnjaci imaju važnu ulogu u razumijevanju razvoja rizika povezanih s dezinformacijama. Kvaliteta istraživanja u tom području ovisi o pristupu istraživačima podataka na platformi. Komisija traži od potpisnika da drastično poboljšaju trenutačnu situaciju obilježenu epizodnim i proizvoljnim pružanjem podataka, čime se ne odgovara na cijeli niz istraživačkih potreba. Potpisnici bi stoga u suradnji s istraživačkom zajednicom, Europskim opservatorijem za digitalne medije (EDMO) i relevantnim nacionalnim tijelima trebali zajednički stvoriti pravni i čvrst okvir za pristup podacima u istraživačke svrhe.

Kako Kodeks može poboljšati učinak aktivnosti provjere činjenica?

Kako bi se uklonili znatni nedostaci i neujednačena pokrivenost aktivnosti provjere činjenica u svim službama i zemljama EU-a, potpisnice bi se trebale obvezati na proširenje suradnje s provjeravateljima činjenica. Povećanje učinka provjere činjenica može se postići i boljim uključivanjem i vidljivošću sadržaja koji proizvode provjeravatelji činjenica. Potpisnici bi trebali razmotriti učinkovite sustave označivanja, kao i stvaranje zajedničkog repozitorija provjera činjenica, čime bi se olakšala njegova učinkovita upotreba na platformama kako bi se spriječilo ponovno pojavljivanje dezinformacija koje su razotkrili provjeravatelji činjenica. Suradnjom s provjeravateljima činjenica trebala bi se osigurati njihova neovisnost, pravedna naknada, poticati suradnja i olakšati protok usluga.

Praćenje Kodeksa

Kako će se ubuduće pratiti provedba Kodeksa?

Procjena Kodeksa prakse i tekući program praćenja dezinformacija o bolesti COVID-19 pružili su korisne informacije o tome kako ojačati sustav praćenja Kodeksa. Poboljšani Kodeks trebao bi uključivati ojačani sustav praćenja i stvoriti čvrst okvir koji uključuje nove ključne pokazatelje uspješnosti koji se mogu mjeriti na razini država članica. Njima bi se trebalo omogućiti ocjenjivanje učinka politika koje provode potpisnici kako bi ispunile svoje obveze u okviru Kodeksa, kao i ukupnog učinka Kodeksa na dezinformacije u EU-u.

Potpisnici bi trebali objavljivati redovita izvješća u okviru pojačanog praćenja koristeći se usklađenim predlošcima i uključujući skupove standardnih i revizijskih formata za pružanje podataka na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti. Internetske usluge s višim profilima rizika u pogledu širenja dezinformacija trebale bi svakih šest mjeseci izvješćivati o provedbi obveza i svake godine procjenjivati rizike povezane s pojavom dezinformacija. Drugi potpisnici Kodeksa trebali bi podnositi godišnja izvješća i dostavljati podatke i parametre koji odgovaraju njihovim aktivnostima.

U smjernicama se predlaže da se potpisnici obvežu na stvaranje, uspostavu i održavanje javno dostupnog internetskog zajedničkog centra za transparentnost koji pruža pregled posebnih politika koje su usvojili potpisnici za provedbu obveza iz Kodeksa.

Koja je uloga stalne radne skupine?

Stalna radna skupina trebala bi razmotriti kako razviti i prilagoditi Kodeks s obzirom na tehnološki, društveni, tržišni i zakonodavni razvoj. Radnom skupinom predsjedat će Komisija, a u njoj će sudjelovati potpisnici Kodeksa i predstavnici Europske službe za vanjsko djelovanje, EDMO -a, Skupine europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA). Na primjer, trebalo bi razmotriti razvoj strukturnih pokazatelja i mehanizama mjerljivih na razini država članica ili uspostavu metode za procjenu rizika kako bi se brzo reagiralo u posebnim situacijama i krizama kao što su izbori ili pandemija.