Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija pionirski je okvir za borbu protiv širenja dezinformacija, o kojem su se usuglasili brojni relevantni dionici.
Kodeks dobre prakse, koji je uspostavljen 2018., znatno je ojačan 2022. kako bi postao priznat kao kodeks ponašanja u skladu s Aktom o digitalnim uslugama.
Komisija i Europski odbor za digitalne usluge 13. veljače 2025. podržali su uključivanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2022. kao Kodeksa ponašanja u suzbijanju dezinformacija u okvir Akta o digitalnim uslugama.
Put koji je doveo do Kodeksa dobre prakse iz 2022.
Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija prvi je takav alat kojim su se relevantni akteri u industriji2018. prvi put dogovorilio samoregulatornim standardima za borbu protiv dezinformacija. U središtustrategije EU-a za borbu protiv dezinformiranjaKodeks se pokazao učinkovitim alatom za ograničavanje širenja dezinformacija na internetu, među ostalim tijekom izbornih razdoblja, i za brz odgovor na krize, kao što su pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.
NakonKomisijineocjene prvog razdoblja provedbe Komisija je u svibnju 2021. objavila detaljne smjernice za uklanjanje nedostataka Kodeksa iz 2018., u kojima je predložila rješenja za njegovu veću učinkovitost.
Potpisnici Kodeksa iz 2018., kojima se pridružio širok raspon potencijalnih potpisnika, sudjelovali su u postupku revizije koji je doveo doojačanog Kodeksa kojisu 16. lipnja 2022. Komisiji predstavila 34 potpisnika koji su se pridružili postupku revizije Kodeksa iz 2018. PotpisniciM rude su se otada priključili.
Kodeks je rezultat rada potpisnika. Na potpisnicima je da odluče koje će obveze preuzeti i njihova je odgovornost da osiguraju učinkovitost provedbe svojih obveza. Komisija nije potvrdila Kodeks, a u Smjernicama je iznijela svoja očekivanja i smatra da Kodeks u cjelini ispunjava ta očekivanja.
Prepoznajući važnost toga da Kodeks bude otporan na promjene u budućnosti, potpisnici su se složili da će uspostaviti okvir za daljnju suradnju putem stalne radne skupine. Kodeks sadržava i ojačani okvir za praćenje koji se temelji na kvalitativnim elementima izvješćivanja i pokazateljima na razini usluga kojima se mjeri djelotvornost njegove provedbe. Potpisnici suuspostavili centar zatransparentnost koji javnosti pruža jasan pregled politika koje su uspostavili radi provedbe svojih obveza i redovito ga ažuriraju relevantnim podacima.
Obveze iz Kodeksa dobre prakse
Postupak revizije pokrenut je u lipnju 2021., a nakon potpisivanja i predstavljanja revidiranog Kodeksa 16. lipnja 2022. novi Kodeks postao je dio šireg regulatornog okvira, u kombinaciji sa zakonodavstvom o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju i Aktom o digitalnim uslugama.
Pojačani Kodeks dobre prakse sadržava 44 obveze i 128 posebnih mjera u sljedećim područjima.
-
Demonetizacija: smanjenje financijskih poticaja za osobe koje šire dezinformacije
Ojačanim Kodeksom nastoji se osigurati da pružatelji usluga dezinformiranja nemaju koristi od prihoda od oglašavanja. Potpisnici se obvezuju na snažnije mjere za izbjegavanje oglašavanja uz dezinformacije, kao i širenja oglašavanja koje sadržava dezinformacije. Kodeksom se uspostavlja i učinkovitija suradnja među akterima u sektoru oglašavanja, čime se omogućuje snažnije zajedničko djelovanje.
-
Transparentnost političkog oglašavanja
Prepoznajući važnost političkog oglašavanja u oblikovanju javnog života, ojačanim Kodeksom potpisnici se obvezuju na uvođenje strožih mjera transparentnosti, čime se korisnicima omogućuje da lako prepoznaju političke oglase osiguravanjem učinkovitijeg označivanja, obvezivanjem na otkrivanje sponzora, trošenja oglasa i razdoblja prikazivanja. Nadalje, potpisnici se obvezuju uspostaviti učinkovite i pretražive biblioteke oglasa za političko oglašavanje.
-
Osiguravanje integriteta usluga
Kodeksom će se ojačati mjere za smanjenje manipulativnog ponašanja koje se upotrebljava za širenje dezinformacija (npr. lažni računi, isticanje koje pokreću botovi, lažno predstavljanje, zlonamjerni uvjerljivi krivotvoreni sadržaj) i uspostaviti snažnija suradnja među potpisnicima u borbi protiv izazova povezanih s takvim tehnikama. Potpisnici će dogovoriti međusektorsko razumijevanje nedozvoljenih manipulativnih ponašanja i praksi za širenje dezinformacija. Od njih će se zahtijevati i da periodično preispituju popis taktika, tehnika i postupaka koje primjenjuju zlonamjerni akteri te da provode jasne politike kojima je obuhvaćen niz utvrđenih ponašanja i praksi.
-
Osnaživanje korisnika
Korisnici će biti bolje zaštićeni od dezinformacija s pomoću poboljšanih alata za prepoznavanje, razumijevanje i upozoravanje na dezinformacije, za pristup vjerodostojnim izvorima i s pomoću inicijativa za medijsku pismenost. Konkretno, Kodeksom će se osigurati uspostava sigurnih praksi dizajna kako bi se ograničilo širenje dezinformacija i osigurala veća transparentnost njihovih sustava za preporučivanje, prilagođavajući ih kako bi se ograničilo širenje dezinformacija.
-
Osnaživanje istraživača
Kodeksom se predviđa da internetske platforme pružaju bolju potporu istraživanju dezinformacija. Istraživači će imati bolji i širi pristup podacima platformi. To znači osiguravanje automatiziranog pristupa neosobnim, anonimiziranim, agregiranim ili očito objavljenim podacima te rad na uspostavi upravljačke strukture za pojednostavnjenje pristupa podacima koji zahtijevaju dodatnu kontrolu.
-
Osnaživanje zajednice za provjeru činjenica
Novim Kodeksom proširit će se opseg provjere činjenica u svim državama članicama i na svim jezicima EU-a te će se osigurati da platforme dosljednije upotrebljavaju provjeru činjenica u svojim uslugama. Nadalje, Kodeksom se nastoje osigurati pravedni financijski doprinosi za rad provjeravatelja činjenica i bolji pristup provjeravateljima činjenica informacijama kojima se olakšava njihov svakodnevni rad.
-
Centar za transparentnost i radna skupina
Centar za transparentnost, dostupan svim građanima, omogućit će jednostavan pregled provedbe mjera iz Kodeksa, čime će se osigurati transparentnost i redovito ažuriranje relevantnih podataka. Stalna radna skupina zadržat će Kodeks otpornim na promjene u budućnosti i svrsi tako što će uspostaviti forum, među ostalim, za preispitivanje i prilagodbu obveza s obzirom na tehnološki, društveni, tržišni i zakonodavni razvoj. Radnu skupinu čine predstavnici potpisnika, Skupine europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA), Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) i Europske službe za vanjsko djelovanje, a njome predsjeda Komisija.
-
Pojačani okvir za praćenje
Kodeks ima snažan okvir za praćenje, uključujući pokazatelje razine usluga za mjerenje provedbe Kodeksa u cijelom EU-u i na razini država članica. U siječnju 2023. potpisniciKomisiji dostavljaju prvaosnovna izvješća o provedbi Kodeksa. Nakon toga vrlo velike internetske platforme, kako su definirane u Aktu o digitalnim uslugama, izvješćuju ponovno nakon šest mjeseci, dok druge potpisnice izvješćuju na godišnjoj osnovi. Pojačani Kodeks sadržava i jasnu predanost radu na uspostavi strukturnih pokazatelja, čime se omogućuje mjerenje ukupnog učinka Kodeksa o dezinformiranju. Prvi početni skup već je objavljen.
-
Strukturni pokazatelji
Pojačani Kodeks sadržava i jasnu predanost radu na uspostavi strukturnih pokazatelja, čime se omogućuje mjerenje ukupnog učinka Kodeksa na dezinformacije. Prvi početni skup strukturnih pokazatelja već jeobjavljen.
-
Suradnja tijekom izbora
Potpisnici Kodeksa obvezali su se surađivati i koordinirati svoj rad tijekom izbora, kada je opasnost od kampanja dezinformiranja posebno velika. Kako je predviđeno Kodeksom, potpisnici su uspostavilisustav brzog odgovora kako bi se osigurala brza i učinkovita suradnja među platformama, organizacijama civilnog društva i provjeravateljima činjenica tijekom izbornih razdoblja, koji je operativan za izbore za Europski parlament u lipnju 2024.
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika



