Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2022.

Ojačani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija potpisale su i 16. lipnja 2022. predstavile 34 potpisnice koje su se pridružile postupku revizije Kodeksa iz 2018. U međuvremenu se priključilo još deset potpisnika. 

Novim Kodeksom nastoje se ostvariti ciljevi Komisijinih smjernica predstavljenih u svibnju 2021. utvrđivanjem šireg raspona obveza i mjera za suzbijanje dezinformacija na internetu.

Kodeks dobre prakse iz2022. rezultat je rada potpisnika. Na potpisnicima je da odluče koje će obveze prihvatiti i njihova je odgovornost da osiguraju učinkovitost provedbe svojih obveza. Komisija ne podržava Kodeks, a Komisija je u Smjernicama iznijela svoja očekivanja i smatra da Kodeks u cjelini ispunjava ta očekivanja.

Potpisnici su se obvezali poduzeti mjere u nekoliko područja, kao što su: demonetiziranje širenja dezinformacija; osiguravanje transparentnosti političkog oglašavanja; osnaživanje korisnika; jačanje suradnje s provjeravateljima činjenica; te osiguravanje boljeg pristupa podacima za istraživače.

Prepoznajući važnost toga da Kodeks bude otporan na buduće promjene, potpisnici su se složili da će uspostaviti okvir za daljnju suradnju putem stalne radne skupine. Kodeks sadržava i ojačani okvir za praćenje koji se temelji na kvalitativnim elementima izvješćivanja i pokazateljima na razini usluga kojima se mjeri djelotvornost njegove provedbe. Potpisnici suosnovali Centar zatransparentnost koji javnosti pruža jasan pregled politika koje su uspostavili radi provedbe svojih obveza te ga redovito ažuriraju relevantnim podacima.

Ojačani kodeks

Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija prvi je alat te vrste kojim su se relevantni akteri u industriji 2018. prvi put dogovorili o samoregulatornim standardima za borbu protiv dezinformacija.

Postupak njegove revizije pokrenut je u lipnju 2021., a nakon potpisivanja i predstavljanja revidiranog Kodeksa 16. lipnja 2022. novi Kodeks postat će dio šireg regulatornog okvira, u kombinaciji sa zakonodavstvom o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju i Aktom o digitalnim uslugama. Kad je riječ o potpisnicima koji su vrlo velike internetske platforme, Kodeks bi trebao postati mjera ublažavanja i kodeks ponašanja priznat u okviru zajedničke regulacije Akta o digitalnim uslugama.

Poboljšani Kodeks prakse sadržava 44 obveze i 128 posebnih mjera u sljedećim područjima.

• Demonetizacija: smanjenje financijskih poticaja za osobe koje šire dezinformacije

  Poboljšanim Kodeksom nastoji se osigurati da osobe koje šire dezinformacije ne ostvaruju korist od prihoda od oglašavanja. Potpisnici se obvezuju na strože mjere kojima se izbjegava oglašavanje uz dezinformacije, kao i širenje oglašavanja koje sadržava dezinformacije. Kodeksom se uspostavlja i učinkovitija suradnja među akterima u oglašivačkom sektoru, čime se omogućuje snažnije zajedničko djelovanje.  

• Transparentnost političkog oglašavanja

  Prepoznajući važnost političkog oglašavanja u oblikovanju javnog života, ojačanim Kodeksom potpisnici se obvezuju na uvođenje strožih mjera transparentnosti, čime se korisnicima omogućuje da lako prepoznaju političke oglase osiguravanjem učinkovitijeg označivanja, obvezivanjem na otkrivanje sponzora, potrošnje oglasa i razdoblja prikazivanja.  Nadalje, potpisnici se obvezuju na uspostavu učinkovitih knjižnica oglasa za političko oglašavanje koje se mogu pretraživati.

• Osiguravanje cjelovitosti usluga

  Kodeksom će se ojačati mjere za smanjenje manipulativnog ponašanja koje se upotrebljava za širenje dezinformacija (npr. lažni računi, umnožavanje potaknuto botovima, lažno predstavljanje, zlonamjerni uvjerljivi krivotvoreni sadržaj) i uspostaviti snažnija suradnja među potpisnicima u borbi protiv izazova povezanih s takvim tehnikama. Potpisnici će dogovoriti međusektorsko razumijevanje nedopuštenih manipulativnih ponašanja i praksi za širenje dezinformacija. Od njih će se zahtijevati i da periodično preispituju popis taktika, tehnika i postupaka koje primjenjuju zlonamjerni akteri te će provoditi jasne politike koje obuhvaćaju raspon utvrđenih ponašanja i praksi.

• Osnaživanje korisnika

  Korisnici će biti bolje zaštićeni od dezinformacija s pomoću poboljšanih alata za prepoznavanje, razumijevanje i označivanje dezinformacija, za pristup vjerodostojnim izvorima te s pomoću inicijativa za medijsku pismenost. Konkretno, Kodeksom će se osigurati uvođenje praksi sigurnog dizajna kako bi se ograničilo širenje dezinformacija i osigurala veća transparentnost njihovih sustava za preporučivanje te će ih se prilagoditi kako bi se ograničilo širenje dezinformacija.

• Osnaživanje istraživača

  Kodeksom se predviđa da internetske platforme pružaju bolju potporu istraživanju dezinformacija. Istraživači će imati bolji i širi pristup podacima platformi. To znači osiguravanje automatiziranog pristupa neosobnim, anonimiziranim, agregiranim ili očito objavljenim podacima te rad na uspostavi upravljačke strukture za pojednostavnjenje pristupa podacima koji zahtijevaju dodatnu kontrolu.

• Osnaživanje zajednice za provjeru činjenica

  Novim kodeksom proširit će se područje primjene provjere činjenica u svim državama članicama i na svim jezicima EU-a te će se osigurati da se platforme dosljednije koriste provjerom činjenica u okviru svojih usluga. Nadalje, Kodeksom se nastoje osigurati pravedni financijski doprinosi za rad provjeravatelja činjenica i bolji pristup provjeravateljima činjenica informacijama koje olakšavaju njihov svakodnevni rad.

• Centar za transparentnost i radna skupina

  Centar za transparentnost, dostupan svim građanima, omogućit će jednostavan pregled provedbe mjera Kodeksa, osiguravajući transparentnost i redovito ažuriranje relevantnih podataka. Stalna radna skupina zadržat će Kodeks otpornim na promjene u budućnosti i svrsishodnim uspostavom foruma, među ostalim, za preispitivanje i prilagodbu obveza s obzirom na tehnološki, društveni, tržišni i zakonodavni razvoj. Radna skupina sastoji se od predstavnika potpisnika, Skupine europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge, Europskog opservatorija za digitalne medije i Europske službe za vanjsko djelovanje, a njome predsjeda Komisija.

• Pojačani okvir za praćenje

  Kodeks ima snažan okvir za praćenje, uključujući pokazatelje razine usluga za mjerenje provedbe Kodeksa u cijelom EU-u i na razini država članica. U siječnju 2023. potpisnici Komisiji dostavljajuprva temeljna izvješća o provedbi Kodeksa. Nakon toga vrlo velike internetske platforme, kako su definirane u Aktu o digitalnim uslugama, izvješćujuponovno nakon šest mjeseci, dok drugi potpisnici izvješćuju jednom godišnje. Poboljšani Kodeks sadržava i jasnu predanost radu na uspostavi strukturnih pokazatelja, čime se omogućuje mjerenje ukupnog učinka Kodeksa o suzbijanju dezinformacija. Prvi početni skup već je objavljen. 

• Strukturni pokazatelji

Poboljšani Kodeks sadržava i jasnu predanost radu na uspostavi strukturnih pokazatelja, čime se omogućuje mjerenje ukupnog učinka Kodeksa o suzbijanju dezinformacija. Prvi početni skup strukturnih pokazatelja već jeobjavljen.

• Suradnja tijekom izbora

PotpisniciKodeksa obvezali su se surađivati i koordinirati svoj rad tijekom izbora, kada je opasnost od kampanja dezinformiranja posebno velika. Kako je predviđeno Kodeksom, potpisnici su uspostavilisustav brzog odgovora kako bi osigurali brzu i učinkovitu suradnju između platformi, organizacija civilnog društva i provjeravatelja činjenica tijekom izbornih razdoblja, koji je operativan za izbore za Europski parlament u lipnju 2024.

Koraci naprijed

Put koji je doveo do ojačanog kodeksa iz 2022.