
© European Commission
Ojačani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija potpisalo je i predstavilo 16. lipnja 2022. 34 potpisnika koji su se pridružili postupku revizije Kodeksa iz 2018.
Novim Kodeksom nastoje se postići ciljevi smjernica Komisije predstavljenih u svibnju 2021. utvrđivanjem šireg raspona obveza i mjera za suzbijanje dezinformacija na internetu.
Kodeks dobre prakse za 2022. rezultat je rada potpisnika. Na potpisnicima je da odluče o obvezama koje preuzimaju te je njihova odgovornost osigurati učinkovitost provedbe svojih obveza. Komisija ne podržava Kodeks, dok je Komisija iznijela svoja očekivanja u Smjernicama i smatra da Kodeks u cjelini ispunjava ta očekivanja.
Potpisnici su se obvezali poduzeti mjere u nekoliko područja, kao što su demonetiziranje širenja dezinformacija; osiguravanje transparentnosti političkog oglašavanja; osnaživanje korisnika; jačanje suradnje s provjeravateljima činjenica; i omogućiti istraživačima bolji pristup podacima.
Prepoznajući važnost toga da Kodeks bude otporan na promjene u budućnosti, potpisnici su se složili da će uspostaviti okvir za daljnju suradnju putem stalne radne skupine. Kodeks sadržava i ojačani okvir za praćenje koji se temelji na kvalitativnim elementima izvješćivanja i pokazateljima na razini službi kojima se mjeri učinkovitost njegove provedbe. Potpisnici će osnovati centar za transparentnost koji će javnosti pružiti jasan pregled politika koje su uspostavili radi provedbe svojih obveza te će ga redovito ažurirati relevantnim podacima.
Osnaženi kodeks
Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija prvi je takav alat putem kojeg su se relevantni akteri u industriji prvi put 2018. dogovorili o samoregulatornim standardima za borbu protiv dezinformacija.
Postupak njegove revizije pokrenut je u lipnju 2021., a nakon potpisivanja i predstavljanja revidiranog Kodeksa 16. lipnja 2022. novi Kodeks postat će dio šireg regulatornog okvira, u kombinaciji sa zakonodavstvom o transparentnosti i ciljanju političkog oglašavanja i Aktom o digitalnim uslugama. Za potpisnike koji su vrlo velike internetske platforme Kodeks nastoji postati mjera ublažavanja i kodeks ponašanja priznati u okviru zajedničke regulacije Akta o digitalnim uslugama.
Osnaženi Kodeks prakse sadržava 44 obveze i 128 posebnih mjera u sljedećim područjima.
Demonetizacija: smanjenje financijskih poticaja za prenositelje dezinformacija
Osnaženim Kodeksom nastoji se osigurati da počinitelji dezinformacija ne ostvaruju korist od prihoda od oglašavanja. Potpisnici se obvezuju na strože mjere za izbjegavanje oglašavanja uz dezinformacije, kao i na širenje oglašavanja koje sadržava dezinformacije. Kodeksom se uspostavlja i učinkovitija suradnja među akterima u sektoru oglašavanja, čime se omogućuje snažnije zajedničko djelovanje.
Transparentnost političkog oglašavanja
Prepoznajući važnost političkog oglašavanja u oblikovanju javnog života, ojačanim Kodeksom potpisnici se obvezuju na uvođenje strožih mjera transparentnosti, čime se korisnicima omogućuje da lako prepoznaju političke oglase pružanjem učinkovitijeg označivanja, obvezujući se na otkrivanje sponzora, trošenja oglasa i razdoblja prikazivanja. Osim toga, potpisnici se obvezuju uspostaviti učinkovite i pretražive biblioteke oglasa za političko oglašavanje.
Osiguravanje integriteta usluga
Kodeksom će se ojačati mjere za smanjenje manipulativnog ponašanja koje se upotrebljava za širenje dezinformacija (npr. lažni računi, pojačanje na temelju botova, lažno predstavljanje, zlonamjerne duboke krivotvorine) i uspostaviti snažnija suradnja među potpisnicima u borbi protiv izazova povezanih s takvim tehnikama. Potpisnici će postići dogovor o međusobnom razumijevanju nedopuštenih manipulativnih ponašanja i praksi za širenje dezinformacija. Od njih će se također zahtijevati da periodično preispituju popis taktika, tehnika i postupaka koje primjenjuju zlonamjerni akteri te će provoditi jasne politike koje obuhvaćaju niz utvrđenih ponašanja i praksi.
Osnaživanje korisnika
Korisnici će biti bolje zaštićeni od dezinformacija s pomoću poboljšanih alata za prepoznavanje, razumijevanje i označivanje dezinformacija, pristup vjerodostojnim izvorima i inicijativama za medijsku pismenost. Konkretno, Kodeksom će se osigurati uspostava praksi sigurnog dizajna kako bi se ograničilo širenje dezinformacija i osigurala veća transparentnost njihovih sustava za preporučivanje, prilagođavajući ih kako bi se ograničilo širenje dezinformacija.
Osnaživanje istraživača
Kodeksom se predviđa da internetske platforme pružaju bolju potporu istraživanju dezinformacija. Istraživači će imati bolji i širi pristup podacima platformi. To znači osiguravanje automatiziranog pristupa neosobnim, anonimiziranim, agregiranim ili očito dostupnim javnim podacima te rad na uspostavi upravljačke strukture kako bi se pojednostavnio pristup podacima koji zahtijevaju dodatnu kontrolu.
Osnaživanje zajednice za provjeru činjenica
Novim Kodeksom proširit će se pokrivenost provjerom činjenica u svim državama članicama EU-a i svim jezicima EU-a te osigurati da platforme dosljednije upotrebljavaju provjere činjenica na svojim uslugama. Nadalje, Kodeksom se nastoje osigurati pravedni financijski doprinosi za rad provjeravatelja činjenica i bolji pristup provjeravateljima činjenica informacijama kojima se olakšava njihov svakodnevni rad.
Centar za transparentnost i radna skupina
Centar za transparentnost, dostupan svim građanima, omogućit će jednostavan pregled provedbe mjera Kodeksa, osiguravajući transparentnost i redovito ažuriranje relevantnih podataka. Stalna radna skupina zadržat će Kodeks otporan na promjene u budućnosti i svrsishodan uspostavom foruma za preispitivanje i prilagodbu obveza s obzirom na tehnološki, društveni, tržišni i zakonodavni razvoj. Radna skupina sastoji se od predstavnika potpisnika, Skupine europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge, Europskog opservatorija za digitalne medije i Europske službe za vanjsko djelovanje, a njome predsjeda Komisija.
Ojačani okvir za praćenje
Kodeks ima snažan okvir za praćenje, uključujući pokazatelje razine usluga za mjerenje provedbe Kodeksa u cijelom EU-u i na razini država članica. Do početka 2023. potpisnici će Komisiji dostaviti prva osnovna izvješća o provedbi Kodeksa. Nakon toga će vrlo velike internetske platforme, kako su definirane u Aktu o digitalnim uslugama, izvješćivati svakih šest mjeseci, dok će drugi potpisnici podnositi izvješća na godišnjoj osnovi. Osnaženi Kodeks sadržava i jasnu predanost radu na uspostavi strukturnih pokazatelja, čime se omogućuje mjerenje ukupnog učinka Kodeksa o dezinformiranju.
Koraci naprijed
Potpisnici će imati šest mjeseci za provedbu obveza i mjera na koje su se obvezali.
Zajedno sa Skupinom europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) i Europskim opservatorijem za digitalne medije (EDMO) Komisija će redovito ocjenjivati napredak u provedbi Kodeksa na temelju detaljnog kvalitativnog i kvantitativnog izvješćivanja koje se očekuje od potpisnika.
Uspostavljena radna skupina, koja će se sastajati prema potrebi, a najmanje svakih šest mjeseci, pratit će i prilagođavati obveze s obzirom na tehnološki, društveni, tržišni i zakonodavni razvoj.
Cesta koja je dovela do Osnaženog kodeksa za 2022.
Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz2018. prvi je put okupio aktere svjetske industrije kako bi se obvezali na suzbijanje dezinformacija. U središtu strategije EU-a protiv dezinformiranja, Kodeks se pokazao učinkovitim alatom za ograničavanje širenja dezinformacija na internetu, među ostalim tijekom izbornih razdoblja, te za brz odgovor na krize kao što su pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.
Nakon Komisijine ocjene prvog razdoblja provedbe Komisija je u svibnju 2021. objavila detaljne smjernice za uklanjanje nedostataka Kodeksa iz 2018. u kojima je predložila rješenja za povećanje njegove učinkovitosti. Potpisnici Kodeksa iz 2018., kojima se pridružio širok raspon potencijalnih potpisnika, sudjelovali su u postupku revizije koji je doveo do Osnaženog kodeksa koji je 16. lipnja 2022. predstavljen Komisiji.
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Komisija se bori protiv širenja dezinformacija i dezinformacija na internetu kako bi osigurala zaštitu europskih vrijednosti i demokratskih sustava.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Potpisnici Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija provode program praćenja dezinformacija o bolesti COVID-19 kako bi informirali ljude o virusu i cjepivima.
Saznajte više o nedavnim mjerama za jačanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija
Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO) projekt je kojim se podupire neovisna zajednica koja radi na suzbijanju dezinformacija.