Od kolovoza 2023. platforme su već počele mijenjati svoje sustave i sučelja u skladu s Aktom o digitalnim uslugama kako bi svima pružile sigurnije internetsko iskustvo.
Aktom o digitalnim uslugama znatno se poboljšavaju mehanizmi za uklanjanje nezakonitog sadržaja i učinkovitu zaštitu temeljnih prava korisnika na internetu, uključujući slobodu govora. Njime se stvara i snažniji mehanizam javnog nadzora za internetske platforme, posebno za vrlo velike internetske platforme koje obuhvaćaju više od 10 % stanovništva EU-a.
Lakše prijavljivanje nezakonitog sadržaja
Aktom o digitalnim uslugama od platformi se zahtijeva da uspostave mjere za suzbijanje širenja nezakonite robe, usluga ili sadržaja na internetu, kao što su mehanizmi kojima se korisnicima omogućuje označivanje takvog sadržaja, a platformama suradnja s „pouzdanim označivačima”. Osobe s najoštrijim očima možda su već primijetile neke promjene u internetskom okruženju, kao što je nova značajka X-a za prijavljivanje nezakonitog sadržaja. Ova je značajka dostupna ako kliknete na tri male točkice u gornjem desnom kutu svakog posta. X nije jedina platforma na kojoj su uvedene nove opcije za označivanje nezakonitog sadržaja prilagođene korisnicima. Apple, Pinterest, Facebook, Instagram i TikTok također su uveli nove i jednostavne načine prijavljivanja nezakonitog sadržaja na svojim platformama.
Veća transparentnost u moderiranju sadržaja i više mogućnosti za žalbu
Internetske platforme digitalni su prostor u kojem se izražavamo, predstavljamo svoj rad i u kontaktu smo s prijateljima ili kupcima. Zbog toga je posebno frustrirajuće kada se naš sadržaj ukloni ili se doseg naših postova neobjašnjivo smanji. U skladu s Aktom o digitalnim uslugama pružatelji posredničkih usluga, uključujući internetske platforme, moraju obavijestiti svoje korisnike o tome zašto su uklonili svoj sadržaj ili zašto je pristup računu ograničen. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju, uključujući internetske platforme, sada imaju izričitu pravnu obvezu pružanja jasnih i konkretnih obrazloženja svojih odluka o moderiranju sadržaja. Aktom o digitalnim uslugama korisnicima se omogućuje i osporavanje takvih odluka s pomoću mehanizma za izvansudsko rješavanje sporova.
Čak i internetske platforme koje su već ponudile informacije o svojim odlukama o moderiranju sadržaja, kao što su Facebook i Instagram, sada nude veći raspon informacija o moderiranju sadržaja.
Nadalje, kako bi se osigurala transparentnost i omogućio nadzor nad odlukama pružatelja internetskih platformi o moderiranju sadržaja u skladu sa zahtjevima Akta o digitalnim uslugama, Komisija je pokrenula bazu podataka o transparentnosti Akta o digitalnim uslugama. Baza podataka o transparentnosti Akta o digitalnim uslugama prva je baza podataka svoje vrste u kojoj su javnosti dostupne sve izjave o razlozima koje su pružatelji internetskih platformi dostavili za svoju odluku o moderiranju sadržaja. Vrlo velike internetske platforme moraju objaviti svoja obrazloženja počevši od kraja kolovoza, dok je rok za objavu za sve druge pružatelje internetskih platformi obuhvaćene područjem primjene Akta o digitalnim uslugama 17. veljače 2024.
Više znanja i izbora o onome što vidimo – i veći nadzor nad mogućnostima personalizacije
Akt o digitalnim uslugama obvezuje pružatelje internetskih platformi da zajamče veću transparentnost i kontrolu nad onim što vidimo u svojim izvorima podataka. To bi nam trebalo omogućiti da otkrijemo na temelju čega internetske platforme rangiraju sadržaj na našim feedovima i da odlučimo želimo li odustati od personaliziranih preporuka jer vrlo velike internetske platforme moraju ponuditi mogućnost isključivanja personaliziranog sadržaja. Slične obveze primjenjuju se i na oglase: osim dodatne transparentnosti i kontrole zašto vidimo određeni oglas na našem feedu, platforme moraju označiti oglase, a vrlo velike internetske platforme moraju održavati repozitorij s pojedinostima o plaćenim oglasnim kampanjama koje se provode na njihovim internetskim sučeljima.
TikTok, Facebook i Instagram trenutačno nude mogućnost onemogućavanja personaliziranog sažetka sadržaja na svojim platformama.
Države članice i Komisija u bliskoj će suradnji nadzirati i provoditi odredbe koje se odnose na transparentnost sustava za preporučivanje i oglašavanja, uključujući uvođenje repozitorija oglasa.
Nulta tolerancija ciljanja oglasa djeci i tinejdžerima te ciljanja oglasa na temelju osjetljivih podataka
Aktom o digitalnim uslugama zabranjuje se ciljano oglašavanje maloljetnika na internetskim platformama. Vrlo velike internetske platforme poduzele su korake kako bi se uskladile s tim zabranama. Na primjer, Snapchat, Google i YouTube poduzetnika Alphabette Instagram i Facebook poduzetnika Metaviše ne omogućuju oglašivačima prikazivanje ciljanih oglasa maloljetnim korisnicima. TikTok i YouTube sada također postavljaju račune korisnika mlađih od 16 godina na privatne prema zadanim postavkama.
Ciljano oglašavanje na internetskim platformama zabranjeno je i ako se pri izradi profila upotrebljavaju posebne kategorije osobnih podataka, kao što su etnička pripadnost, politička stajališta i seksualna orijentacija.
Zaštita djece
U skladu s novim pravilima internetske platforme koje su dostupne djeci trebale bi štititi privatnost i sigurnost tih korisnika, kao i njihovu mentalnu i fizičku dobrobit, primjerice zadanim donošenjem posebnih postavki privatnosti i sigurnosti. Internetske platforme mogu uvesti mjere za provjeru dobi kako bi kontrolirale tko može pristupiti njihovim uslugama, roditeljski nadzor kako bi roditelji i skrbnici mogli pomoći u zaštiti svoje djece od rizika izloženosti štetnom sadržaju te alate kojima korisnici mogu upozoriti na zlostavljanje ili dobiti potporu. Poduzeti su neki prvi koraci.
Na primjer, TikTok i YouTube, osim što zabranjuju ciljane oglase za maloljetnike, automatski su postavili profile maloljetnika na privatne, što znači da videozapise koje učitavaju mogu pregledavati samo osobe koje odobravaju.
Cjelovitost izbora
Aktom o digitalnim uslugama od vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica zahtijeva se da djelotvornim mjerama utvrde, analiziraju i ublaže rizike povezane s izbornim procesima i građanskim diskursom, uz istodobno osiguravanje zaštite slobode izražavanja. Slovački parlamentarni izbori održani 30. rujna 2023. bili su prvi testni slučaj za te zahtjeve nakon početka primjene Akta o digitalnim uslugama za vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice. Zahvaljujući Aktu o digitalnim uslugama promijenio se pristup pružatelja vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica izbornom integritetu. Ostvaren je napredak u pogledu kraćeg vremena odgovora na prijave lokalnih vlasti i pouzdanih partnera, jasnijih procesa eskalacije dezinformacija i pogrešnih informacija, povećanja kapaciteta za provjeru činjenica te ukupnog povećanja resursa i kapaciteta.
Nove obveze u pogledu sljedivosti poslovnih korisnika na internetskim tržištima
Aktom o digitalnim uslugama uvode se nove obveze za pružatelje internetskih tržišta kako bi se suzbilo širenje nezakonite robe. Konkretno, takvi pružatelji usluga sada moraju osigurati da prodavatelji dostave provjerene informacije o svojem identitetu prije nego što počnu prodavati svoju robu na tim internetskim tržištima. Takvi pružatelji također moraju jamčiti da korisnici mogu lako identificirati osobu odgovornu za prodaju. Nadalje, ako pružatelj internetskog tržišta postane svjestan da je prodavatelj prodao nezakoniti proizvod ili uslugu, mora obavijestiti korisnike koji su kupili nezakonitu robu ili proizvod, kao i identitet prodavatelja i mogućnosti pravne zaštite.
Komisija će zajedno s državama članicama nadzirati i osiguravati usklađenost s obvezama protiv širenja nezakonite robe na internetskim tržištima.
To su neke od promjena koje mi, kao korisnici, možemo odmah primijetiti u našim svakodnevnim digitalnim interakcijama.
Komisijin rad kao provedbenog tijela tek je započeo. Provjerit ćemo jesu li ti prvi koraci stvarni i kakav utjecaj imaju na sigurnost korisnika i društva u cjelini. Upotrijebit ćemo sredstva koja su nam potrebna za stvaranje bolje digitalne stvarnosti i budućnosti. Baš kao što bismo to odbili u izvanmrežnom svijetu, uznemiravanju, zlostavljanju i nezakonitom sadržaju nema mjesta na internetskim platformama koje su postale sastavni alati našeg svakodnevnog života i života naše djece. Dolazi još promjena, a praćenje primjene mjera uvedenih Aktom o digitalnim uslugama tek je započelo. Međutim, cilj se nije promijenio: sigurniji i uključiviji digitalni svijet za sve.
Povezani sadržaj
Šira slika
Aktom o digitalnim uslugama i Aktom o digitalnim tržištima nastoji se stvoriti sigurniji digitalni prostor u kojem su zaštićena temeljna prava korisnika i uspostaviti ravnopravne uvjete za poduzeća.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
U skladu s Aktom o digitalnim uslugama pouzdani prijavitelji odgovorni su za otkrivanje potencijalno nezakonitog sadržaja i upozoravanje internetskih platformi. To su subjekti koje su imenovali nacionalni koordinatori za digitalne usluge.
Europski odbor za digitalne usluge neovisna je savjetodavna skupina osnovana Aktom o digitalnim uslugama, s učinkom od 17. veljače 2024.
Alat za zviždače iz Akta o digitalnim uslugama omogućuje zaposlenicima i drugim upućenim osobama da prijave štetne prakse vrlo velikih internetskih platformi i tražilica (VLOP-ovi/VLOSE-ovi).
Koordinatori za digitalne usluge pomažu Komisiji u praćenju i provedbi obveza iz Akta o digitalnim uslugama.
U Aktu o digitalnim uslugama detaljno se opisuje niz mjera za promicanje transparentnosti i odgovornosti internetskih usluga, a da se pritom ne ometaju inovacije i konkurentnost.
Ova stranica sadržava pregled određenih vrlo velikih internetskih platformi (VLOP) i vrlo velikih internetskih tražilica (VLOSE) koje nadzire Komisija te glavnih provedbenih aktivnosti.
Provedba Akta o digitalnim uslugama uključuje cijeli niz istražnih mjera i mjera sankcioniranja koje mogu poduzeti nacionalna tijela i Komisija.
Akt o digitalnim uslugama pruža okvir za suradnju između Komisije, EU-a i nacionalnih tijela kako bi se osiguralo da platforme ispunjavaju svoje obveze.
Vrlo velike internetske platforme i tražilice one su s više od 45 milijuna korisnika u EU-u. Moraju biti u skladu s najstrožim pravilima Akta o digitalnim uslugama.
Saznajte kako Akt o digitalnim uslugama može učiniti internetski svijet sigurnijim i zaštititi vaša temeljna prava.