Sloboda i pluralizam medija

Sloboda i pluralizam medija osiguravaju protok informacija i imaju ključnu ulogu u pozivanju vlasti na odgovornost. Komisija je pojačala svoj rad u tom području stavljajući slobodu medija u središte svojeg izvješćivanja o vladavini prava i nastavljajući financirati razne projekte koji donose konkretne rezultate. Komisija je planirala i ključne inicijative za poboljšanje rada i sigurnosti novinara te je donijela akcijski plan usmjeren na poticanje održivog medijskog ekosustava.

Obveze Europske unije u pogledu poštovanja slobode i pluralizma medija te poštovanja slobode izražavanja, što uključuje pravo na primanje i širenje informacija bez uplitanja tijela javne vlasti, sadržane su u članku 11. Povelje EU-a o temeljnim pravima, koji odražava članak 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Europski akt o slobodi medija (EMFA)

Europski akt o slobodi medija (EMFA) počeo se primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji u kolovozu 2025. Temelji se na revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama. EFPRA-om, koja je prvi put predložena u rujnu 2022., nastoji se povećati integritet unutarnjeg tržišta, a time i zaštititi medijski pluralizam i neovisnost u EU-u. Tijekom izrade Europskog akta o slobodi medija održani su poziv na očitovanje i otvoreno javno savjetovanje. Cilj je EFPRA-e:

• zaštititi uredničku neovisnost tako da se od država članica zahtijeva da poštuju stvarnu uredničku slobodu pružatelja medijskih usluga;
• Zaštititi novinarske izvore, među ostalim od uporabe špijunskog softvera.
• osigurati neovisno funkcioniranje javnih medija, među ostalim jamčenjem odgovarajućih, održivih i predvidljivih financijskih sredstava i poticanjem transparentnosti u imenovanju voditelja ili članova odbora za upravljanje javnim medijima;
• zajamčiti transparentnost vlasništva nad medijima tako da pružatelji medijskih usluga otkrivaju određene informacije o sebi (npr. pravna imena, kontaktne podatke, vlasništvo);
• osigurati zaštitne mjere protiv toga da vrlo velike internetske platforme (određene u skladu s Aktom o digitalnim uslugama) neopravdano uklone medijski sadržaj proizveden u skladu s profesionalnim standardima, ali za koji se smatra da nije u skladu s uvjetima;
• uvođenje prava na prilagodbu medijske ponude na uređajima i sučeljima, kao što su povezani televizori, čime se korisnicima omogućuje da promijene zadane postavke kako bi odražavale vlastite preferencije;
• osigurati da države članice putem ispitivanja medijskog pluralizma dostave procjenu učinka ključnih koncentracija na medijskom tržištu na medijski pluralizam i uredničku neovisnost;
• osigurati veću transparentnost u mjerenju publike za pružatelje medijskih usluga i oglašivače kako bi se ograničio rizik od napuhanih ili pristranih podataka o publici;
• utvrditi zahtjeve u pogledu transparentnosti za dodjelu državnog oglašavanja pružateljima medijskih usluga i internetskim platformama od strane javnih tijela i subjekata;
• Pojačati i proširiti suradnju i koordinaciju među regulatornim tijelima za medije, među ostalim u pogledu mjera koje se odnose na medijske usluge iz zemalja izvan Unije.

Drugo zakonodavstvo i vladavina prava

Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja, poznate kao „SLAPP-ovi”, poseban su oblik uznemiravanja koji se prvenstveno koristi protiv novinara i boraca za ljudska prava kako bi se spriječilo ili kaznilo izlaganje o pitanjima od javnog interesa. Direktiva o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) stupila je na snagu u svibnju 2024. i njome se sudovima i metama strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja pružaju alati za borbu protiv očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka. Zaštitne mjere primjenjuju se u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama.

Komisija je u studenome 2025. predstavila europski štit za demokraciju, sveobuhvatnu strategiju za zaštitu i osnaživanje naših demokracija. Štit uključuje nove mjere za zaštitu integriteta u informacijskom prostoru, zaštitu slobodnih i poštenih izbora i medija te jačanje društvene otpornosti i medijske pismenosti. Sustav zaštite demokracije dio je šireg i promjenjivog pristupa EU-a zaštiti demokracije. Ranijim inicijativama postavljeni su važni temelji za današnji okvir. Akcijskim planom za europsku demokraciju uspostavljen je sveobuhvatan okvir za zaštitu novinara, promicanje slobodnih i poštenih izbora, jačanje slobode medija, suzbijanje dezinformacija i poticanje građanskog angažmana.

Kad je riječ o zaštiti medijskih djelatnika i novinara, Komisija radi na ažuriranju svoje Preporuke o sigurnosti novinara kako bi se ojačale zaštitne mjere protiv neprimjerenog pritiska, prijetnji i napada.

U okviru mehanizma vladavine prava ključni odjeljak posvećen je slobodi i pluralizmu medija, u kojem se ispituju regulatorne vlasti i tijela za medije, transparentnost vlasništva nad medijima i uplitanje vlade te okvir za zaštitu novinara. Izvješće o vladavini prava, pokrenuto 2020., predstavlja sintezu stanja vladavine prava u EU-u i procjenu stanja u svakoj državi članici, s naglaskom na četiri glavna stupa: pravosudni sustav, okvir za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i druge institucionalne provjere i ravnoteže. Od 2024. u Izvješću o vladavini prava razmatraju se i relevantna kretanja u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

U Sedmom godišnjem izvješću o vladavini prava 2026. istaknut je napredak i aktualni izazovi u medijskom okruženju u državama članicama. U izvješću su potvrđeni konkretni koraci koje je nekoliko država članica poduzelo kako bi se ojačalo neovisno funkcioniranje i financiranje javnih medija te poboljšala pravednost i transparentnost u dodjeli sredstava za državno oglašavanje. Osim toga, u nekim se državama članicama veća pozornost posvećuje sigurnosti i zaštiti novinara u kontekstu stalnih prijetnji. Unatoč tom napretku, u nekim je državama članicama potrebno daljnje djelovanje kako bi se riješila ta pitanja, povećala neovisnost regulatornih tijela za medije i povećala transparentnost vlasništva nad medijima.

Velika moć koju imaju najveće internetske platforme opravdava razmatranje posebnih ex ante pravila za zaštitu tržišnog natjecanja i izbora potrošača na internetu. Aktom o digitalnim uslugama znatno se poboljšavaju mehanizmi za uklanjanje nezakonitog sadržaja i učinkovitu zaštitu temeljnih prava korisnika na internetu, uključujući slobodu govora.

Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama i Europskim aktom o slobodi medija jačaju se pravne zaštitne mjere u nekoliko područja obuhvaćenih izvješćima o vladavini prava ili alatom za praćenje medijskog pluralizma, uključujući neovisnost regulatornih tijela za medije, transparentnost vlasništva nad medijima, državno oglašavanje, javne medije i medijsku pismenost.

Zakonodavac Unije donio je pravila za pravednije tržište u skladu s člankom 17. Direktive o autorskom pravu. Cilj je tih pravila pomoći nositeljima prava da budu u boljem položaju u pogledu određenih platformi za razmjenu na internetu. Osiguravaju da nositelji prava dobiju pravedniju naknadu za upotrebu svojeg sadržaja. Kad je riječ o pravu izdavača informativnih publikacija (članak 15. Direktive o autorskom pravu), time će se poticati pluralističko, neovisno i kvalitetno novinarstvo boljim pregovaračkim položajem izdavača informativnih publikacija prema sudionicima na internetskom tržištu.

Mjere financiranja i potpore

EU financira nekoliko projekata kojima se promiče slobodno, raznoliko i pluralističko medijsko okruženje i/ili rješavaju strukturni izazovi medijskog sektora.

Komisija je predložila i niz mjera za potporu gospodarstvu te je pozvala države članice da ih u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste za potporu medijskom sektoru.

• Brzo je uspostavljen i proširen privremeni okvir za državne potpore. Objavljen je i poseban predložak za državne potpore za digitalizaciju informativnih medija kako bi se državama članicama pomoglo u izradi njihovih nacionalnih planova za oporavak i otpornost.
• Financijska potpora REACT-EU usmjerena je na dodatne kohezijske fondove za ključne prioritete malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) ili kreativne MSP-ove u kulturnom sektoru koji su prepoznati kao prioriteti. Ti fondovi uključuju subvencije za zapošljavanje, programe skraćenog radnog vremena te likvidnost i solventnost MSP-ova.  
• Privremena potpora za smanjenje rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) instrument je dostupan državama članicama za borbu protiv negativnih gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19.
• Prilagođeni su postojeći alati, uključujući veću fleksibilnost u provedbi projekata kojima je dodijeljena potpora. Na primjer, postojeći jamstveni instrument za MSP-ove u kulturnom i kreativnom sektoru, uključujući medije, omogućuje veću fleksibilnost u otplati zajmova i olakšava kreditiranje davanjem veće sigurnosti financijskim institucijama.
• Komisija je donijela akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji medijskog i audiovizualnog sektora. Ti su sektori, posebno pogođeni krizom uzrokovanom koronavirusom, ključni za demokraciju te kulturnu raznolikost i digitalnu autonomiju Europe. Akcijski plan usmjeren je na tri područja djelovanja i deset konkretnih mjera. Time će se medijskom sektoru pomoći da se oporavi od krize olakšavanjem i proširenjem pristupa financiranju. Pomoći će i u transformaciji medijskog sektora poticanjem ulaganja kako bi se prihvatila dvostruka digitalna i zelena tranzicija te istodobno osigurala buduća otpornost sektora. Naposljetku, osnažit će europske građane i poduzeća.

Kronologija Europskog akta o slobodi medija (EMFA)

•  

  16. rujna 2022.

  • Komisija donosi prijedlog o EFPRA-i
•  

  ožujak 2024.

  • Donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću
•  

  7. svibnja 2024.

  • EFPRA stupa na snagu 
•  

  8. studenoga 2024.

  • Odredba o pravu na pluralizam medija postaje primjenjiva
     
•  

  8. veljače 2025.

  • Početak primjene 
    • Pravo pružatelja medijskih usluga na gospodarsku aktivnost na unutarnjem tržištu bez ograničenja
    • Dužnosti pružatelja medijskih usluga koji pružaju vijesti i sadržaje o aktualnim pitanjima u vezi s neovisnošću uredničkih odluka
    • Izmjene Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama
    • Neovisni regulatori medija i odredbe Odbora
•  

  8. svibnja 2025.

  • Odredba o regulatornoj suradnji postaje primjenjiva
•  

  8. kolovoza 2025. 

  • Početak primjene:
    • Zaštita novinara i medijskih djelatnika od mjera država članica 
    • Zaštitne mjere za neovisnost javnih medija
    • Transparentnost vlasništva nad medijima
    • Medijski sadržaj na vrlo velikim internetskim platformama
    • Zahtjevi za nacionalne mjere koje utječu na pružatelje medijskih usluga
    • Procjene koncentracija na medijskom tržištu i mišljenja
    • Mjerenje publike
    • Državno oglašavanje 
•  

  8. svibnja 2027.

  • Prilagođavanje medijskih ponuda postaje primjenjivo