Kodeks ponašanja za borbu protiv dezinformiranja pionirski je okvir za borbu protiv širenja dezinformacija koji su dogovorili brojni relevantni dionici.
Kodeks ponašanja, uspostavljen 2018., znatno je ojačan 2022. kako bi postao priznat kao Kodeks ponašanja na temelju Akta o digitalnim uslugama.
Komisija i Europski odbor za digitalne usluge 13. veljače 2025. podržali su uključivanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2022. kao Kodeksa postupanja u suzbijanju dezinformacija u okvir Akta o digitalnim uslugama.
Put koji je doveo do Kodeksa prakse iz 2022.
Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija prvi je takav alat s pomoću kojeg su se relevantni akteri u industriji 2018. prvi put dogovorili o samoregulatornim standardima za borbu protiv dezinformacija. U središtu strategije EU-a za borbu protiv dezinformiranja, Kodeks se pokazao učinkovitim alatom za ograničavanje širenja dezinformacija na internetu, među ostalim tijekom izbornih razdoblja, i za brz odgovor na krize kao što su pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.
Nakon Komisijine ocjene prvog razdoblja provedbe Komisija je u svibnju 2021. objavila detaljne smjernice za uklanjanje nedostataka Kodeksa iz 2018. u kojima je predložila rješenja za povećanje njegove učinkovitosti.
Potpisnici Kodeksa iz 2018., kojima se pridružio širok raspon potencijalnih potpisnika, sudjelovali su u postupku revizije koji je doveo do Pojačanog kodeksa koji su Komisiji 16. lipnja 2022. predstavila 34 potpisnika koji su se pridružili postupku revizije Kodeksa iz 2018. Potpisnici M rude otad su se pridružili.
Kodeks je rezultat rada potpisnika. Na potpisnicima je da odluče na koje će se obveze obvezati i njihova je odgovornost osigurati učinkovitost provedbe svojih obveza. Komisija ne podržava Kodeks, a svoja očekivanja navodi u Smjernicama i smatra da Kodeks u cjelini ispunjava ta očekivanja.
Prepoznajući važnost otpornosti Kodeksa na buduće promjene, potpisnici su se složili da će uspostaviti okvir za daljnju suradnju putem stalne radne skupine. Kodeks je popraćen i ojačanim okvirom za praćenje koji se temelji na kvalitativnim elementima izvješćivanja i pokazateljima na razini službi kojima se mjeri djelotvornost njegove provedbe. Potpisnici su osnovali Centar za transparentnost koji javnosti pruža jasan pregled politika koje su uspostavili za provedbu svojih obveza i redovito ga ažurira relevantnim podacima.
Obveze iz Kodeksa prakse
Postupak revizije pokrenut je u lipnju 2021., a nakon potpisivanja i predstavljanja revidiranog Kodeksa 16. lipnja 2022. novi Kodeks postao je dio šireg regulatornog okvira, u kombinaciji sa zakonodavstvom o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju i Aktom o digitalnim uslugama.
Poboljšani Kodeks dobre prakse sadržava 44 obveze i 128 posebnih mjera u sljedećim područjima.
-
Demonetizacija: smanjenje financijskih poticaja za osobe koje šire dezinformacije
Poboljšanim Kodeksom nastoji se osigurati da osobe koje šire dezinformacije nemaju koristi od prihoda od oglašavanja. Potpisnici se obvezuju na strože mjere za izbjegavanje oglašavanja uz dezinformacije, kao i širenja oglašavanja koje sadržava dezinformacije. Kodeksom se uspostavlja i učinkovitija suradnja među akterima u sektoru oglašavanja, čime se omogućuje snažnije zajedničko djelovanje.
-
Transparentnost političkog oglašavanja
Prepoznajući važnost političkog oglašavanja u oblikovanju javnog života, ojačanim Kodeksom potpisnici se obvezuju na uvođenje strožih mjera transparentnosti, čime se korisnicima omogućuje da lakše prepoznaju političke oglase pružanjem učinkovitijeg označivanja, obvezivanjem na otkrivanje sponzora, potrošnje oglasa i razdoblja prikaza. Nadalje, potpisnici se obvezuju uspostaviti učinkovite i pretražive biblioteke oglasa za političko oglašavanje.
-
Osiguravanje integriteta usluga
Kodeksom će se ojačati mjere za smanjenje manipulativnog ponašanja koje se upotrebljava za širenje dezinformacija (npr. lažni računi, umnožavanje potaknuto botovima, lažno predstavljanje, zlonamjerni uvjerljivi krivotvoreni sadržaji) i uspostaviti snažnija suradnja među potpisnicima u borbi protiv izazova povezanih s takvim tehnikama. Potpisnici će dogovoriti međusektorsko razumijevanje nedozvoljenih manipulativnih ponašanja i praksi za širenje dezinformacija. Od njih će se zahtijevati i da periodično preispituju popis taktika, tehnika i postupaka koje upotrebljavaju zlonamjerni akteri te će provoditi jasne politike koje obuhvaćaju niz utvrđenih ponašanja i praksi.
-
Osnaživanje korisnika
Korisnici će biti bolje zaštićeni od dezinformacija poboljšanim alatima za prepoznavanje, razumijevanje i upozoravanje na dezinformacije, pristupom vjerodostojnim izvorima i inicijativama za medijsku pismenost. Konkretno, Kodeksom će se osigurati uspostava praksi sigurnog dizajna kako bi se ograničilo širenje dezinformacija i osigurala veća transparentnost njihovih sustava za preporučivanje, čime će ih se prilagoditi kako bi se ograničilo širenje dezinformacija.
-
Osnaživanje istraživača
Kodeksom se predviđa da internetske platforme pružaju bolju potporu istraživanju dezinformacija. Istraživači će imati bolji i širi pristup podacima platformi. To znači osiguravanje automatiziranog pristupa neosobnim, anonimiziranim, agregiranim ili očito objavljenim podacima te rad na uspostavi upravljačke strukture kako bi se pojednostavnio pristup podacima koji zahtijevaju dodatni nadzor.
-
Osnaživanje zajednice za provjeru činjenica
Novim Zakonikom proširit će se područje primjene provjere činjenica u svim državama članicama i na svim jezicima EU-a te će se osigurati da platforme dosljednije primjenjuju provjeru činjenica na svojim uslugama. Nadalje, Kodeksom se nastoje osigurati pravedni financijski doprinosi za rad provjeravatelja činjenica i bolji pristup provjeravatelja činjenica informacijama kojima se olakšava njihov svakodnevni rad.
-
Centar za transparentnost i radna skupina
Centar za transparentnost, dostupan svim građanima, omogućit će jednostavan pregled provedbe mjera iz Kodeksa, osiguravajući transparentnost i redovito ažuriranje relevantnih podataka. Stalna radna skupina osigurat će da Kodeks bude otporan na promjene u budućnosti i svrsishodan uspostavom foruma, među ostalim, za preispitivanje i prilagodbu obveza s obzirom na tehnološki, društveni, tržišni i zakonodavni razvoj. Radna skupina sastoji se od predstavnika potpisnika, Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA), Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) i Europske službe za vanjsko djelovanje, a njome predsjeda Komisija.
-
Ojačani okvir za praćenje
Kodeks sadržava snažan okvir za praćenje, uključujući pokazatelje razine usluga za mjerenje provedbe Kodeksa u cijelom EU-u i na razini država članica. U siječnju 2023. potpisnici Komisiji dostavljaju prva temeljna izvješća o provedbi Kodeksa. Nakon toga, vrlo velike internetske platforme, kako su definirane u Aktu o digitalnim uslugama, ponovno su izvješćivale nakon šest mjeseci, dok su drugi potpisnici izvješćivali na godišnjoj osnovi. Poboljšani Kodeks sadržava i jasnu obvezu rada na uspostavi strukturnih pokazatelja, čime se omogućuje mjerenje ukupnog učinka Kodeksa na dezinformiranje. Prvi početni skup već je objavljen.
-
Strukturni pokazatelji
Poboljšani Kodeks sadržava i jasnu obvezu rada na uspostavi strukturnih pokazatelja, čime se omogućuje mjerenje ukupnog učinka Kodeksa na dezinformacije. Prvi početni skup strukturnih pokazatelja već je objavljen.
-
Suradnja tijekom izbora
Potpisnici Kodeksa obvezali su se surađivati i koordinirati svoj rad tijekom izbora, kada je prijetnja kampanjama dezinformiranja posebno velika. Kako je predviđeno Kodeksom, potpisnici su uspostavili sustav brzog odgovora kako bi se osigurala brza i učinkovita suradnja između platformi, organizacija civilnog društva i provjeravatelja činjenica tijekom izbornih razdoblja, koji je operativan za izbore za Europski parlament u lipnju 2024.
Najnovije vijesti

Potpisnici Kodeksa ponašanja u suzbijanju dezinformacija objavili su drugu seriju izvješća nakon što je Kodeks prepoznat kao kodeks ponašanja Akta o digitalnim uslugama.

Od 18. do 20. rujna 150 građana EU-a koji predstavljaju EU, nasumično odabranih iz svih država članica, započet će svoje rasprave u okviru europskog panela građana i građanki o demokratskoj otpornosti, što je ključni rezultat najavljen u okviru europskog sustava zaštite demokracije.

Komisija je danas objavila poziv na podnošenje prijedloga „DIGITAL-2026-BESTUSE-AWARENESS – Common Research Framework for Situational Awareness on Information Integrity” za prijave.

Europska komisija potpisala je 31. ožujka sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u vrijednosti od 5 milijuna eura za potporu neovisnim provjeravateljima činjenica u cijelom EU-u i izvan njega.
Povezani sadržaj
Šira slika
Last update
14 listopada 2026