Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija za 2022.

Ojačani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija potpisalo je i predstavilo 16. lipnja 2022. 34 potpisnika koji su se pridružili postupku revizije Kodeksa iz 2018. Od tada se pridružilo još devet potpisnika.

Novim Kodeksom nastoje se postići ciljevi smjernica Komisije predstavljenih u svibnju 2021. utvrđivanjem šireg raspona obveza i mjera za suzbijanje dezinformacija na internetu.

Kodeks dobre prakse za 2022. rezultat je rada potpisnika. Potpisnici moraju odlučiti na koje se obveze potpisuju i njihova je odgovornost osigurati učinkovitost provedbe svojih obveza. Komisija ne odobrava Kodeks, dok je Komisija u Smjernicama iznijela svoja očekivanja i smatra da se Kodeksom u cjelini ispunjavaju ta očekivanja.

Potpisnici su se obvezali poduzeti mjere u nekoliko područja, kao što su: demonetiziranje širenja dezinformacija; osiguravanje transparentnosti političkog oglašavanja; osnaživanje korisnika; jačanje suradnje s provjeravateljima činjenica; te omogućiti istraživačima bolji pristup podacima.

Prepoznajući važnost da Kodeks bude otporan na promjene u budućnosti, potpisnici su se složili da će uspostaviti okvir za daljnju suradnju putem stalne radne skupine. Kodeks sadržava i ojačani okvir za praćenje koji se temelji na kvalitativnim elementima izvješćivanja i pokazateljima na razini usluga kojima se mjeri učinkovitost njegove provedbe. Potpisnici su osnovaliCentar za transparentnost, koji javnosti pruža jasan pregled politika koje su uspostavili za provedbu svojih obveza te ga redovito ažurira relevantnim podacima.

Ojačani kodeks

Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija prvi je takav alat kojim su se relevantni akteri u industriji prvi put 2018. dogovorili o samoregulatornim standardima za borbu protiv dezinformiranja.

Postupak njegove revizije pokrenut je u lipnju 2021., a nakon potpisivanja i predstavljanja revidiranog Kodeksa 16. lipnja 2022. novi Kodeks postat će dio šireg regulatornog okvira u kombinaciji sa zakonodavstvom o transparentnosti i ciljanju političkog oglašavanja i Aktom o digitalnim uslugama. Za potpisnike koji su vrlo velike internetske platforme Kodeks želi postati mjera ublažavanja i kodeks ponašanja priznat u okviru zajedničke regulacije Akta o digitalnim uslugama.

Osnaženi Kodeks dobre prakse sadržava 44 obveze i 128 posebnih mjera u sljedećim područjima.

• Demonetizacija: smanjenje financijskih poticaja za davatelje dezinformacija

  Ojačanim Kodeksom nastoji se osigurati da primatelji dezinformacija ne ostvaruju korist od prihoda od oglašavanja. Potpisnici se obvezuju na snažnije mjere kojima se izbjegava objavljivanje oglasa uz dezinformacije, kao i širenje oglašavanja koje sadržava dezinformacije. Kodeksom se uspostavlja i učinkovitija suradnja među akterima u sektoru oglašavanja, čime se omogućuje snažnije zajedničko djelovanje.  

• Transparentnost političkog oglašavanja

  Prepoznajući važnost političkog oglašavanja u oblikovanju javnog života, osnaženi Kodeks obvezuje potpisnike da uvedu snažnije mjere transparentnosti, omogućujući korisnicima da lako prepoznaju političke oglase pružanjem učinkovitijeg označivanja, obvezujući se na otkrivanje sponzora, potrošnje oglasa i razdoblja prikazivanja.  Osim toga, potpisnici se obvezuju uspostaviti učinkovite i pretražive knjižnice oglasa za političko oglašavanje.

• Osiguravanje integriteta usluga

  Kodeksom će se ojačati mjere za smanjenje manipulativnog ponašanja koje se upotrebljava za širenje dezinformacija (npr. lažni računi, umnožavanje uzrokovano botovima, lažno predstavljanje, zlonamjerna lažna djela) i uspostaviti snažnija suradnja među potpisnicima u borbi protiv izazova povezanih s takvim tehnikama. Potpisnici će se dogovoriti o međusobnom razumijevanju nedopuštenih manipulativnih ponašanja i praksi za širenje dezinformacija. Od njih će se također zahtijevati da periodično preispituju popis taktika, tehnika i postupaka kojima se koriste zlonamjerni akteri te će provoditi jasne politike koje obuhvaćaju raspon utvrđenih ponašanja i praksi.

• Osnaživanje korisnika

  Korisnici će biti bolje zaštićeni od dezinformacija poboljšanim alatima za prepoznavanje, razumijevanje i upozoravanje na dezinformacije, za pristup mjerodavnim izvorima i inicijativama za medijsku pismenost. Kodeksom će se posebno osigurati uspostava sigurnih praksi dizajna kako bi se ograničilo širenje dezinformacija i osigurala veća transparentnost njihovih sustava za preporučivanje, prilagođavajući ih kako bi se ograničilo širenje dezinformacija.

• Osnaživanje istraživača

  Kodeksom se predviđa da internetske platforme pružaju bolju potporu istraživanju dezinformacija. Istraživači će imati bolji i širi pristup podacima platformi. To znači osiguravanje automatiziranog pristupa neosobnim, anonimiziranim, agregiranim ili očito javno objavljenim podacima te rad na uspostavi upravljačke strukture kako bi se pojednostavnio pristup podacima koji zahtijevaju dodatnu kontrolu.

• Osnaživanje zajednice za provjeru činjenica

  Novim Kodeksom proširit će se pokrivenost provjerom činjenica u svim državama članicama i jezicima EU-a te će se osigurati da platforme dosljednije upotrebljavaju provjere činjenica u okviru svojih usluga. Nadalje, Kodeksom se nastoje osigurati pravedni financijski doprinosi za rad provjeravatelja činjenica i bolji pristup provjeravateljima činjenica informacijama koje olakšavaju njihov svakodnevni rad.

• Centar za transparentnost i radna skupina

  Centar za transparentnost, dostupan svim građanima, omogućit će jednostavan pregled provedbe mjera Kodeksa, čime će se osigurati transparentnost i redovito ažuriranje relevantnih podataka. Stalna radna skupina zadržat će Kodeks otporan na promjene u budućnosti i svrsishodan uspostavom foruma za preispitivanje i prilagodbu obveza s obzirom na tehnološki, društveni, tržišni i zakonodavni razvoj. Radna skupina sastoji se od predstavnika potpisnika, Skupine europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge, Europskog opservatorija za digitalne medije i Europske službe za vanjsko djelovanje, a njome predsjeda Komisija.

• Ojačani okvir za praćenje

  Kodekssadržava čvrst okvir za praćenje, uključujući pokazatelje razine usluge za mjerenje provedbe Kodeksa u cijelom EU-u i na razini država članica. U siječnju 2023. potpisnici Komisiji dostavljaju prva temeljna izvješća o provedbi Kodeksa. Nakon toga, vrlo velike internetske platforme, kako su definirane u Aktu o digitalnim uslugama (DSA), ponovno izvješćuju nakon šest mjeseci, dok druge potpisnice izvješćuju na godišnjoj osnovi. Ojačani Kodeks sadržava i jasnu obvezu rada na uspostavi strukturnih pokazatelja, čime se omogućuje mjerenje ukupnog učinka Kodeksa o dezinformiranju. Prvi početni set već je objavljen.

Budući da je osnažen Kodeks prvi put predstavljen, potpisnici su radili na nekoliko rezultata navedenih u Kodeksu. To uključuje objavu prvog skupa strukturnih pokazatelja koji pružaju uvid u dezinformacije o uslugama platformi ili uspostavu sustava brzog odgovora kako bi se osigurala brza i učinkovita suradnja tijekom izbornih razdoblja, što je operativno za izbore za Europski parlament u lipnju 2024.

Potpisnici su do danas objavili tri kruga izvješća u kojima se detaljno opisuje napredak postignut u suzbijanju dezinformacija. Sva izvješća dostupna su za čitanje u Centru za transparentnost.

Koraci naprijed

Put koji je doveo do pojačanog kodeksa za 2022.