Digitalizacija: poticanje prijelaza na pametnu i održivu mobilnost

Kako digitalizacija utječe na mobilnost?

Veliki napredak u digitalnim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija, internet stvari, računalstvo u oblaku i na rubu mreže ili 5G mreže predvode digitalnu transformaciju sektora mobilnosti.

• Autonomna vozila u porastu su i omogućuju nova prijevozna rješenja kao što su robotski taksiji, povezani kamioni ili sustavi dostave bez vozača.
• Nove usluge mobilnosti koje omogućuju digitalne platforme mijenjaju način na koji se krećemo, od zajedničke mobilnosti (kao što su poziv na vožnju i dijeljenje bicikala) do mobilnosti kao usluge, koja omogućuje pristup više načina prijevoza na jednoj aplikaciji. Prijevoz tereta više se oslanja na veću sinkronizaciju među različitim vrstama prijevoza.
• Podaci koje generiraju i razmjenjuju vozila eksplodiraju. Autonomna vozila mogla bi proizvesti oko 4 terabajta podataka dnevno (Intel). Vozila su sve više povezana sa svojim fizičkim i digitalnim okruženjem.
• Nove navike i ponašanja uzrokovani digitalizacijom, kao što je brzi razvoj e-trgovine rada na daljinu, mijenjaju obrasce mobilnosti.

Credit: monkik, smashicons, nikita golubev, surang">

Što se može očekivati?

Koristi

• Povezana i automatizirana mobilnost (CAM) može učiniti ceste, željeznice i plovne putove sigurnijima. Optimizacijom upotrebe vozila i infrastrukture može se povećati učinkovitost, smanjiti zagušenje i pridonijeti smanjenju emisija plina. CAM također može stvoriti poslovne prilike i povećati konkurentnost te će učiniti prijevoz pristupačnijim starijim osobama ili osobama s invaliditetom, što će promijeniti putovanja u nadolazećim godinama.
• Mobilnost kao usluga (MaaS) omogućavanjem neometanog multimodalnog putovanja i olakšavanjem pristupa zelenijim alternativama može pomoći u dekarbonizaciji prijevoza. Iskorištavanjem komplementarnosti među različitim vrstama prijevoza omogućila bi se učinkovitija upotreba resursa te bi se uštedjeli vrijeme i troškovi za putnike i prijevoznike.
• Udruživanjem i razmjenom podataka o mobilnosti može se poboljšati sinkronizacija različitih vrsta prijevoza i infrastruktura. Pristup velikim skupovima podataka potaknuo bi razvoj aplikacija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Bolji pristup podacima o mobilnosti javnim će tijelima pomoći u praćenju prometnih aktivnosti i njihovih učinaka te u planiranju prometne infrastrukture i usluga. Pristup podacima o mobilnosti može stvoriti nove izvore vrijednosti: Podaci senzora automobila, na primjer, mogu biti vrlo vrijedni društvima za osiguranje, navigaciju ili održavanje cesta.
• Podupiranje prelaska na mobilnost s nultom stopom emisija. Umjetna inteligencija može poboljšati energetsku učinkovitost električnih vozila ili vozila na vodik i optimizirati uvođenje infrastrukture za punjenje. Dvosmjerno punjenje električnih vozila moglo bi omogućiti fleksibilnost mreže, što bi omogućilo optimizaciju potrošnje i proizvodnje energije uz bolju integraciju obnovljivih izvora energije. Takvo povezivanje sektora zahtijeva digitalne pospješitelje i razmjenu podataka u stvarnom vremenu.

Izazovi

• Rješavanje tehnoloških izazova: Povezana i automatizirana mobilnost (CAM) i pametni prometni sustavi zahtijevaju golema ulaganja u razvoj i uvođenje novih tehnologija i infrastruktura. Trebat će nam računalni kontinuum na rubu oblaka za obradu golemih količina podataka u stvarnom vremenu, 5G povezivost kako bi se osigurao brz i pouzdan prijenos podataka, umjetna inteligencija za analizu složenih informacija, čipovi za pametna vozila i nove vrste automobilskih operativnih sustava. EU i dalje uvelike ovisi o drugim regijama kad je riječ o nekim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku ili poluvodiči.
• Ujedinjavanje u raznolikosti: europski ekosustav mobilnosti sastoji se od mnoštva dionika različitih specijalizacija i veličina. Ta je raznolikost snaga, ali može dovesti i do fragmentacije. Kako bi iskoristili prednosti digitalizacije, dionici u području mobilnosti i prometa morat će izgraditi partnerstva, udružiti ulaganja i dogovoriti zajedničke standarde, infrastrukture, platforme i okvire upravljanja kako bi se postigla kritična masa i izbjegla ovisnost o velikim dominantnim akterima.
• Jamčenje sigurnosti i privatnosti: digitalizacija i automatizacija prometa donose izazove u pogledu zaštite osobnih podataka, kibersigurnosti i prihvaćanja među korisnicima. Kibernapadi bi mogli utjecati na funkcioniranje usluga, prouzročiti štetu sustavima, krađu podataka, pa čak i ozljede.
• Upravljanje društvenim učincima: društveno prihvaćanje samovozeće mobilnosti bit će ključno za njezino uvođenje. Ta će tranzicija zahtijevati nove vještine i mogla bi dovesti do nestanka određenih vrsta radnih mjesta. Stoga bi se njome trebalo dobro upravljati. Određenim novim oblicima mobilnosti stvaraju se vrste rada koje karakteriziraju fleksibilniji uvjeti, koji moraju biti u skladu s radnim pravom EU-a i osigurati socijalnu zaštitu.

Ususret budućnosti mobilnosti

U Strategiji za održivu i pametnu mobilnost, donesenoj u prosincu 2020., digitalizacija se definira kao ključan pokretač prelaska na sigurniju, učinkovitiju, pristupačniju i održiviju mobilnost. Može imati važnu ulogu u postizanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova iz prometnog sektora za 90 % do 2050.

Ključni je izazov za Europu oslobađanje potencijala podataka o mobilnosti olakšavanjem pristupa podacima i njihove razmjene. Europska komisija oslanja se na kombinaciju politika, specifičnih za promet i međusektorskih, i financijske potpore za postizanje tog cilja.

Digitalizacija prometa zahtijeva i razvoj i usvajanje ključnih tehnologija, koje EU podupire s pomoću nekoliko inicijativa za financiranje i politike.

Suradnja je ključna za uspjeh Europe

Hitno je potrebno modernizirati digitalnu infrastrukturu i ubrzati uvođenje digitalnih tehnologija u području mobilnosti kako bi se postigla ugljična neutralnost, konkurentnost, tehnološka suverenost, otpornost i sigurnost. Europska komisija računa na aktivnu ulogu europske industrije u ulaganju u tu digitalnu transformaciju.

Razmjer potrebnih ulaganja zahtijeva suradnju među europskim dionicima. Bez partnerstava, zajedničkih ulaganja, zajedničkih standarda i interoperabilnosti inovativna rješenja i pristupi neće dosegnuti kritičnu masu.

Velika ulaganja država članica, uz potporu Mehanizma za oporavak i otpornost, povijesna su prilika za ubrzanje tog kretanja. Komisija potiče javne i privatne aktere da iskoriste europske inicijative i programe i sudjeluju u njima.