Digitalizacija: poticanje prijelaza na pametnu i održivu mobilnost

Kako digitalizacija utječe na mobilnost?

Velik napredak u području digitalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, internet stvari, računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže te 5G mreže predvode digitalnu transformaciju sektora mobilnosti.

• Autonomna vozila u porastu su, što omogućuje nova prijevozna rješenja kao što su robotski taksiji, povezani kamioni ili sustavi isporuke bez vozača.
• Nove usluge mobilnosti koje omogućuju digitalne platforme mijenjaju način na koji se krećemo, od zajedničke mobilnosti, kao što su prijevoz i dijeljenje bicikala, do mobilnosti kao usluge, čime se omogućuje pristup više vrsta prijevoza putem jedne aplikacije. Prijevoz tereta više se oslanja na veću sinkronizaciju različitih vrsta prijevoza.
• Podaci koje generiraju i razmjenjuju vozila eksplodiraju. Autonomna vozila mogla bi proizvesti oko 4 terabajta podataka dnevno, prema Intelu. Vozila su sve više povezana sa svojim fizičkim i digitalnim okruženjem.
• Nove navike i ponašanja uzrokovana digitalizacijom, kao što je brz razvoj e-trgovine rada na daljinu, mijenjaju obrasce mobilnosti.

Koje su prednosti i izazovi pred nama?

Prednosti

• Povezana i automatizirana mobilnost (CAM) može učiniti ceste, željeznice i plovne putove sigurnijima. Optimizacijom upotrebe vozila i infrastrukture može se povećati učinkovitost, smanjiti zagušenje i pomoći u smanjenju emisija plina. Cam također može stvoriti poslovne mogućnosti i povećati konkurentnost. Time će prijevoz postati pristupačniji starijim osobama i osobama s invaliditetom, što će promijeniti putovanja u nadolazećim godinama.
• Mobilnost kao usluga može pomoći u dekarbonizaciji prijevoza omogućavanjem neometanog multimodalnog putovanja i olakšavanjem pristupa zelenijim alternativama. Iskorištavanje načina na koji se različiti načini prijevoza međusobno poboljšavaju i poboljšavaju omogućilo bi učinkovitije korištenje resursa i uštedjelo vrijeme i troškove za putnike i prijevoznike.
• Objedinjavanjem i razmjenom podataka o mobilnosti može se poboljšati sinkronizacija među različitim vrstama prijevoza i infrastrukturama. Pristup velikim bazama podataka potaknuo bi razvoj aplikacija temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Bolji pristup podacima o mobilnosti pomoći će javnim tijelima da prate aktivnosti prijevoza i njihove učinke te planiraju prometnu infrastrukturu i usluge. Pristup podacima o mobilnosti može stvoriti nove izvore vrijednosti: na primjer, podaci senzora automobila mogu biti vrlo vrijedni za tvrtke za osiguranje, navigaciju ili održavanje cesta.
• Podupiranje prelaska na mobilnost s nultom stopom emisija. Umjetna inteligencija može poboljšati energetsku učinkovitost električnih vozila ili vozila na vodik i optimizirati uvođenje infrastrukture za punjenje. Dvosmjerno punjenje električnih vozila moglo bi omogućiti fleksibilnost mreže, čime bi se omogućila optimizacija potrošnje i proizvodnje energije uz bolju integraciju energije iz obnovljivih izvora. Takvo povezivanje sektora zahtijeva digitalne pospješitelje i razmjenu podataka u stvarnom vremenu.

Kredit: freepik, mavadee, DinosoftLabs, monkik

Izazovi

• Suočavanje s tehnološkim izazovima: Za povezanu i automatiziranu mobilnost i pametne prometne sustave potrebna su velika ulaganja za razvoj i uvođenje novih tehnologija i infrastruktura. Bit će nam potreban kontinuum računalstva u oblaku za obradu velikih količina podataka u stvarnom vremenu, 5G povezivost kako bi se osigurao brz i pouzdan prijenos podataka, umjetna inteligencija za analizu složenih informacija, čipovi za pametna vozila i nove vrste automobilskih operativnih sustava. EU i dalje uvelike ovisi o drugim regijama u pogledu nekih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku ili poluvodiči.
• Ujedinjavanje u raznolikosti: Europski ekosustav mobilnosti sastoji se od mnoštva aktera s različitim specijalizacijama i veličinama. Ta je raznolikost snaga, ali može dovesti i do fragmentacije. Kako bi se iskoristile prednosti digitalizacije, mobilnosti i prometa, dionici će morati izgraditi partnerstva, udružiti ulaganja i dogovoriti zajedničke standarde, infrastrukture, platforme i okvire upravljanja. To će također pomoći u postizanju kritične mase i izbjegavanju ovisnosti o velikim dominantnim akterima.
• Osiguravanje sigurnosti i privatnosti: digitalizacija i automatizacija prometa stvaraju izazove u pogledu zaštite osobnih podataka, kibersigurnosti i prihvaćanja korisnika. Kibernapadi bi mogli utjecati na funkcioniranje usluga, uzrokovati štetu na sustavima, krađu podataka, pa čak i ozljede.
• Upravljanje socijalnim učincima: društveno prihvaćanje samovozeće mobilnosti bit će ključno za njezino uvođenje. Ta tranzicija zahtijevat će nove vještine i mogla bi dovesti do nestanka određenih vrsta radnih mjesta. Stoga bi se njome trebalo dobro upravljati. Određenim novim oblicima mobilnosti stvaraju se vrste rada koje karakteriziraju fleksibilniji uvjeti, koji moraju poštovati radno pravo EU-a i osigurati socijalnu zaštitu.

Prema budućnosti mobilnosti

U Strategiji za održivu i pametnu mobilnost, donesenoj u prosincu 2020., digitalizacija se definira kao ključni pokretač prelaska na sigurniju, učinkovitiju, pristupačniju i održivu mobilnost. Može imati važnu ulogu u postizanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova iz prometnog sektora za 90 % do 2050.

Ključni izazov za Europu je oslobađanje potencijala podataka o mobilnosti olakšavanjem pristupa i dijeljenja. Europska komisija za postizanje tog cilja oslanja se na kombinaciju politika koje su specifične za promet i međusektorske te na financijsku potporu.

Digitalizacija prometa zahtijeva i razvoj i usvajanje ključnih tehnologija, koje EU podupire s pomoću nekoliko inicijativa financiranja i politika.

Suradnja je ključna za uspjeh Europe

Hitno je modernizirati digitalnu infrastrukturu i ubrzati uvođenje digitalnih tehnologija u području mobilnosti kako bi se postigla ugljična neutralnost, konkurentnost, tehnološka suverenost, otpornost i sigurnost. Europska komisija računa na aktivnu ulogu europske industrije u ulaganju u tu digitalnu transformaciju.

Za opseg potrebnih ulaganja potrebna je suradnja među europskim dionicima. Bez partnerstava, zajedničkih ulaganja, zajedničkih standarda i interoperabilnosti, inovativna rješenja i pristupi neće dosegnuti kritičnu masu.

Velika ulaganja država članica, uz potporu Mehanizma za oporavak i otpornost, povijesna su prilika za ubrzanje tog kretanja. Komisija potiče javne i privatne dionike da iskoriste europske inicijative i programe te da u njima sudjeluju.